U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u podru\u010dju grafi\u010dkog dizajna i ilustracije, uklju\u010duju\u0107i produktivan opus filmskih, turisti\u010dkih, sportskih i propagandnih plakata, naslovnica knjiga i \u010dasopisa (Kulisa, \u017denski list, \u017dena u borbi, Nova Hrvatska, Globus), strip-izdanja (Mickey Strip, i vlastiti strip-serijali), razglednica, kalendara i niza drugih tiskovina. Ulaz je slobodan!<\/p>\n\n\n\n
Iz teksta Veljka Krul\u010di\u0107a:<\/strong> Sam Maurovi\u0107ev autorski potpis imao je status mita koji se prenosio iz generacije u generaciju. \u0160tovi\u0161e, to je nastavljeno i nakon \u0161to je oti\u0161ao u bolja prisje\u0107anja. Otada je pro\u0161lo skoro pola stolje\u0107a, no njegovo djelo zbog svoje crta\u010dke i vizualne vrijednosti, jedinstvenosti i autenti\u010dnosti i dalje traje, \u017eivi u zasebnim knjigama, na naslovnicama, na plakatima, pa i na zidovima galerija. Njegov rad je tema sveu\u010dili\u0161nih katedra, kao i simpozija, makar se u slu\u010daju Andrije Maurovi\u0107a radi o umjetniku koji \u2013 \u0161to vlastitom odlukom, svjetonazorom, pa i karakterom, \u0161to okolnostima na koje nije mogao utjecati \u2013 u najve\u0107em dijelu svog \u017eivota i djelovanja nije bio u suglasju s ovda\u0161njim akademskim, kulturnim, pa i dru\u0161tvenim mainstreamom. Maurovi\u0107 je umjetnik burnog 20. stolje\u0107a, za \u017eivota je promijenio \u010dak pet dr\u017eava, ali i dva su\u0161tinski razli\u010dita sistema. Sigurno je da je imao ispunjeni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Aktivno je djelovao od svojih gimnazijskih dana \u2013 prvu samostalnu izlo\u017ebu slika imao je s nepunih devetnaest godina u Dubrovniku \u2013 takore\u0107i do smrti, u 81 godini u Zagrebu gdje je i pokopan. Njegova prva novinska naslovnica je objavljena u lokalnom humoristi\u010dkom listu Je\u017e<\/em> u ljeto 1921. godine, dok je svoju posljednju likovnu \u201epremijeru\u201c u javnosti imao (izuzimaju\u0107i pritom tablu porno stripa \u201eNemoralni\u201c koju mu je objavio Studentski lis<\/em>t) u prolje\u0107e 1979. kada je ilustrirao plakat za kazali\u0161nu predstavu \u017divot na dra\u017ebi<\/em> koja je bila postavljena u zagreba\u010dkom Teatru &TD.<\/p>\n\n\n\n U proteklim desetlje\u0107ima \u2013 kao strastveni stripofil i povjesni\u010dar stripa \u2013 imao sam zadovoljstvo kurirati desetak izlo\u017ebi na temu Maurovi\u0107a, od kojih je polovica bila postavljena u susjednim zemljama. One su se najve\u0107im dijelom bavile njegovim opusom u sferi devete umjetnosti, dok bih tek tu i tamo pro\u0161irivao gra\u0111u na ostale rukavce njegovog stvaranja. Paralelno, izlo\u017ebe o Maurovi\u0107u realizirali su i drugi kolege, pa i u tako reprezentativnim izlaga\u010dkim prostorima kao \u0161to su Klovi\u0107evi dvori ili Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sa svim tim izlo\u017ebama, ukori\u010davanjima (i restauracijama) njegovih stripova u albume i knjige, biografijom, dokumentarcima, pa i brojnim napisanim i javno objavljenim tekstovima moglo se zaklju\u010diti da je Maurovi\u0107 \u201ezavr\u0161ena\u201c ili je vrlo blizu \u201ezavr\u0161ene pri\u010de\u201c. Me\u0111utim, to nije tako.<\/p>\n\n\n\n I to ne samo zbog opusa kojeg je realizirao u razdoblju 1941. \u2013 1944. (naslovnice za blagdanske brojeve \u201eNove Hrvatske\u201c, plakate, propagandne bro\u0161ure, ilustracije \u2013 \u0161to je dosad bilo uglavnom pre\u0161u\u0107ivano) prije nego \u0161to je oti\u0161ao u partizane. Kao \u0161to je u NDH crtao Antu Paveli\u0107a, tako je Maurovi\u0107 u Kraljevini Jugoslaviji crtao kralja Aleksandra I Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, a Josipa Broza Tita u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to sam iznio prijedlog za izlo\u017ebu koja bi se bavila Maurovi\u0107evim u naj\u0161irem smislu grafi\u010dkim dizajnom i ilustracijom \u2013 sa spoznajom kako su naslovnice knjiga i novina, politi\u010dki, industrijski, turisti\u010dki i filmski plakati, razglednice itd. imale o\u010daravaju\u0107i, pa i magi\u010dni utjecaj na potro\u0161a\u010de kojima su bili namijenjeni, istodobno sa svije\u0161\u0107u o zanemarivanju, pa i nepravednom potcjenjivanju tog dijela opusa \u2013 upustio sam se u nova, temeljitija istra\u017eivanja. Kako su se istra\u017eivanja nastavljala, sve sam vi\u0161e bio u nevjerici kako je Maurovi\u0107 uspijevao biti toliko plodan crta\u010d-ilustrator koji je o\u010dito prihva\u0107ao sve (ili gotovo sve) poslove i anga\u017emane koje su mu nudili. Jasno, volio je raditi, volio je crtati, ali takva vulkanska produktivnost djeluje nestvarno. Ujedno, odr\u017eavao je visoki likovni domet, atraktivnost i prepoznatljivu originalnost.<\/p>\n\n\n\n Stoga se u neku ruku mo\u017ee re\u0107i kako je jednim dijelom svog opusa Maurovi\u0107 bio vizualni kroni\u010dar na\u0161e zemlje, ne\u0161to poput Normana Rockwella za Sjedinjene Dr\u017eave. U skladu s tehni\u010dkim mogu\u0107nostima galerije na izlo\u017ebi prikazujemo presjek tog opusa, od kojeg ve\u0107ina izlo\u017eaka dosad nije bila javno predstavljena, ve\u0107 je sakupljala pra\u0161inu u novinskim kompletima, kolekcijama zaljubljenika ili u arhivama. Tu su i filmski plakati (Petar Veliki<\/em>, Ljubav fered\u017ea<\/em>, \u0160olaja<\/em>, Hajdu\u010dka vremena<\/em>), propagandno-agitacijski i ideolo\u0161ki plakati iz razdoblja nakon Drugoga svjetskoga rata, industrijsko-trgova\u010dke reklame (Zagreba\u010dki zbor, Griesbach i Knaus, Gavrilovi\u0107, Orion, Badel), turisti\u010dki materijali itd. Me\u0111u njima je i jedan od najikoni\u010dnijih plakata iz povijesti hrvatskog dizajna, slavni Visitez la Yougoslavie<\/em> iz 1952. godine.<\/p>\n\n\n\n Naslovnice listova Koprive<\/em>, Vrelo<\/em>, Vesele novine<\/em>, Kulisa<\/em>, Mali Istranin<\/em>, \u017denski list<\/em>, Na\u0161 mornar<\/em>, Nova Hrvatska<\/em>, \u017dena u borbi<\/em>, Srpska rije\u010d<\/em>, Magazin Horizont<\/em>, Front<\/em>, Globus<\/em>; naslovnice knjiga i slikovnica zagreba\u010dkih, beogradskih, ljubljanskih, sarajevskih, pulskih, novosadskih, \u0161ibenskih\u2026 nakladnika svjedo\u010de ne samo o vitalnoj izdava\u010dkoj industriji Maurovi\u0107eve epohe, nego i o njegovoj nevjerojatnoj svestranosti i fleksibilnosti, sposobnosti da prilagodi svoj likovni rukopis specifi\u010dnom zadatku. Tu su i naslovnice strip-izdanja (Oko<\/em>, Trojica u mraku<\/em>, Posljednja pustolovina Starog Ma\u010dka<\/em>, Mickey strip<\/em>, Rip Kirby<\/em>), naslovnice roto-izdanja (Republikanci<\/em>, Kontesa Nera<\/em>, Bijela d\u017eungla<\/em>), brojne razglednice, reklame, kalendari itd. Izlo\u017eba Andrija Maurovi\u0107: plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.<\/em>, osim \u0161to ukazuje i predstavlja neke od vrhunskih dijelova umjetnikovog grafi\u010dkog opusa, u svakom je slu\u010daju \u2013 nadam se \u2013 poticaj za daljnja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979.<\/strong> autor i kustos izlo\u017ebe i autor teksta<\/strong>: Veljko Krul\u010di\u0107 posebno hvala<\/strong>: Petar Smiljani\u0107, Nacionalna i sponzori tiska<\/strong>: Arskopija, Kerschoset HDD galerija \/ Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\u201cMonumentalna je primijenjena likovna ostav\u0161tina Andrije Maurovi\u0107a (1901. \u2013 1981.), umjetnika kojeg su po\u010desto godinama i desetlje\u0107ima njegovi poslodavci (nakladnici, urednici) predstavljali i potpisivali titulom akademskog slikara, a zavr\u0161io je bio tek prvu godinu (dva semestra 1923\/24.) tada\u0161nje Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (kasnije Akademija likovnih umjetnosti). Neovisno o tome, gotovo sve ono \u0161to je Maurovi\u0107 stvarao u kontinuitetu u razdoblju od \u0161est desetlje\u0107a \u2013 dakle, ne samo nezaboravne stripove koji su bili iznimno popularni, a \u010dine i sam vrh te umjetnosti u svjetskim okvirima \u2013 ima neprolazno mjesto u kolektivnoj memoriji generacija na hrvatskom i \u0161irem jugoslavenskom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
HDD galerija<\/strong>
3.7 \u2013 17.7.2026.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
autori postava<\/strong>: Marko Golub & Veljko Krul\u010di\u0107
dizajn<\/strong>: Zlatko Grgi\u0107
tehni\u010dka suradnica<\/strong>: Helena Birin
organizacija i produkcija<\/strong>: HDD galerija Hrvatsko
dizajnersko dru\u0161tvo
administracija<\/strong>: Mirjana Jaku\u0161i\u0107, Tena Lovren\u010di\u0107
voditelj galerije<\/strong>: Marko Golub<\/p>\n\n\n\n
sveu\u010dili\u0161na biblioteka u Zagrebu, Antonio Legac,
Miroslav Prusac, Vladimir Topolova\u010dki, Charlotte
Frank, Enes Ki\u0161evi\u0107, Ljubomir Brankovi\u0107, Vjera Boslovi\u0107, Stjepan Bekavac
Nositelj autorskih prava za Andriju Maurovi\u0107a je
Grad Zagreb.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba i publikacija financirane su sredstvima
Ministarstva kulture i medija RH<\/strong> i Gradskog ureda za<\/strong>
kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba<\/strong>. Izlo\u017ebeni i
diskurzivni program HDD galerije sufinanciran je
sredstvima Zaklade Kultura nova<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u0161kovi\u0107eva 18, 10000 Zagreb
radno vrijeme: pon \u2013 pet 12 \u2013 19h
www.dizajn.hr<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n