\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine, zajedno sa Radovanom Karad\u017ei\u0107em, predsjednikom Republike Srpske, i drugim visokim vojnim i policijskim rukovodiocima Republike Srpske, naredio je i sproveo ubijanje skoro 8.000 zarobljenih bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca i dje\u010daka u Srebrenici. Dva me\u0111unarodna suda, i Sud Bosne i Hercegovine, utvrdili su da je taj zlo\u010din genocid \u2013 najte\u017ei zlo\u010din prema me\u0111unarodnom pravu, za koji su i Mladi\u0107 i brojni drugi osu\u0111eni na do\u017eivotnu robiju i vi\u0161egodi\u0161nje kazne zatvora.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga dr Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d, prva sveobuhvatna nau\u010dna istoriografska studija o tom tragi\u010dnom doga\u0111aju, njegovim uzrocima i posljedicama <\/strong>promovisana je pro\u0161le nedelje u Crnogorskoj akademiji nauka (CANU) u Podgorici, u organizaciji NVO Akcija za ljudska prava \u2013 Human Rights Action (HRA).<\/p>\n\n\n\n Knjigu su objavili organizacija Pro Peace iz Beograda i Udru\u017eenje za modernu historiju \u2013 Udruga za modernu povijest UMHIS iz Sarajeva. <\/strong>Zbog svog doprinosa kulturi sje\u0107anja i promovisanju mira, djelo je nedavno u Beogradu nagra\u0111eno presti\u017enom nagradom \u201eJelena \u0160anti\u0107\u201d<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Knjigu mo\u017eete preuzeti na sljede\u0107em linku: https:\/\/srebrenicahistorybook.com\/free-download-the-book<\/a>. Cijeli razgovor sa promocije knjige mo\u017eete pogledati ovdje<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n Razgovor sa autorom vodila je izvr\u0161na direktorica HRA Tea Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U uvodnom izlaganju, Gorjanc-Prelevi\u0107 je naglasila da se promocija organizuje u susret Me\u0111unarodnom danu sje\u0107anja na genocid u Srebrenici 1995. godine, i podsjetila da je HRA bila me\u0111u 111 crnogorskih nevladinih organizacija, uz vi\u0161e od 500 gra\u0111ana i gra\u0111anki koji su zahtijevali da Crna Gora kosponzori\u0161e Rezoluciju Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n \u201eIako nijesmo uspjeli da ubijedimo na\u0161e vlasti da to u\u010dine, poru\u010dili smo porodicama \u017ertava genocida u Srebrenici da nas ovdje ima mnogo koji se ne mirimo ni sa kakvom relativizacijom tog u\u017easnog zlo\u010dina\u201c, kazala je Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku predstavljanja knjige, Popovi\u0107 je objasnio da je primarna ideja bila da na jednom mjestu sistematizuje istorijski utvr\u0111ene \u010dinjenice o genocidu u Srebrenici, jer to do tada nije bilo ura\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n Moto knjige, istaknut na njenom po\u010detku, je citat Vuka Stefanovi\u0107a Karad\u017ei\u0107a o zlo\u010dinima Kara\u0111or\u0111evih ustanika nad muslimanima u Sjenici 1809. godine: \u201eIstina je da je ovo sve sramota za Srbe, ali je bilo sramota \u010diniti, a kad je ve\u0107 u\u010dinjeno, u istoriji ne valja ga kriti.\u201c Popovi\u0107 je objasnio da je Vuk prvobitno poku\u0161ao da sakrije zlo\u010dine od njema\u010dkog istori\u010dara Leopolda Rankea, koji je pisao knjigu o Prvom srpskom ustanku, ali da je potom njegova savjest ipak prevagnula i da mu je dostavio dokumente koje je o tome prikupio.<\/p>\n\n\n\n Knjiga je zasnovana na stotinama izvora \u2013 presudama me\u0111unarodnih i doma\u0107ih sudova, dokumentima iz arhive Ha\u0161kog tribunala, svjedo\u010denjima, izvje\u0161tajima, memoarima i istoriografskim radovima.<\/p>\n\n\n\n \u201cNema zlo\u010dina u novijoj istoriji koji je ovako dobro dokumentovan kao zlo\u010din u Srebrenici\u201c, rekao je Popovi\u0107, ukazuju\u0107i da je pred Ha\u0161kim tribunalom provjereno i potvr\u0111eno na hiljade dokumenata, presretnutih razgovora, vojne dokumentacije, satelitskih snimaka i svjedo\u010denja. \u201eZa svaki bager, svaki kamion imamo putne naloge, potro\u0161eno gorivo, voza\u010de i registarske tablice. Nema dokumentovanijeg zlo\u010dina od srebreni\u010dkog.\u201d<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o negiranju genocida, Popovi\u0107 je ocijenio da je danas mnogo prisutnija relativizacija nego otvoreno poricanje. Kako je rekao, nacionalisti\u010dki narativi stvaraju sopstvenu verziju istorije, u kojoj se genocid relativizuje i predstavlja kao navodno neizbje\u017ena posljedica prethodnih doga\u0111aja. Popovi\u0107 ocjenjuje da takve narative nije lako suzbiti.<\/p>\n\n\n\n \u201eLjudi gledaju kako da prehrane porodicu, ne\u0107e da se bave genocidima i ratovima, pa se relativno lako primaju parole relativizacije\u201c, objasnio je.<\/p>\n\n\n\n U odnosu na tipi\u010dan poku\u0161aj opravdanja zlo\u010dina u Srebrenici napadima pripadnika Armije BiH iz za\u0161ti\u0107ene zone na Vojsku Republike Srpske, Popovi\u0107 je rekao da ne postoje dokazi za vi\u0161e od dva takva napada, u kojima jesu stradali i srpski civili, ali je odnos broja \u017ertava nemjerljiv.<\/p>\n\n\n\n Poseban dio razgovora bio je posve\u0107en razvoju doga\u0111aja u julu 1995. godine. Popovi\u0107 je ukazao da odluka Ratka Mladi\u0107a od 10. jula da zauzme cijelu enklavu predstavlja prekretnicu. Kako je objasnio, tek od 12. jula izvori ukazuju na organizovane pripreme za masovna pogubljenja \u2013 na\u010delnik bezbjednosti Bratuna\u010dke brigade dobija zadatak da odredi mjesta za egzekucije, pokre\u0107e se logistika operacije, a Mladi\u0107 prvi put u pregovorima pominje \u201etrija\u017eu\u201c, odnosno razdvajanje mu\u0161karaca od \u017eena i djece. Popovi\u0107 je podsjetio da su mu\u0161karcima potom oduzimana i spaljivana li\u010dna dokumenta, \u0161to je, kako je rekao, jasno ukazivalo kakva \u0107e biti njihova sudbina.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o ulozi tada\u0161nje Savezne Republike Jugoslavije, Gorjanc Prelevi\u0107 je istakla da je sprovo\u0111enje genocida zahtijevalo ogromnu logisti\u010dku podr\u0161ku i podsjetila na zaklju\u010dke me\u0111unarodnog suda pravde o ulozi Srbije i Crne Gore, odnosno SRJ, koja nije u\u010dinila ni\u0161ta da sprije\u010di i kazni genocid.<\/p>\n\n\n\n Odgovaraju\u0107i na to pitanje, Popovi\u0107 je rekao da je Vojska Republike Srpske bila finansirana i logisti\u010dki podr\u017eavana iz Savezne Republike Jugoslavije \u2013 kroz plate, naoru\u017eanje, gorivo i drugu materijalnu pomo\u0107 \u2013 ali da nije na\u0161ao na dokaz da je odluka o izvr\u0161enju genocida donijeta u Beogradu. Naglasio je da raspolo\u017eivi dokazi upu\u0107uju na to da je odluku o masovnim pogubljenjima donijelo vojno rukovodstvo Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n Na kraju razgovora bilo je rije\u010di i o odgovornosti Crne Gore. Istaknuto je da su tada\u0161nji crnogorski predstavnici u\u010destvovali u radu Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije, zbog \u010dega je pitanje njihovih saznanja i politi\u010dke odgovornosti i dalje va\u017eno za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Popovi\u0107 je naglasio da ovako veliku operaciju ubijanja nije bilo mogu\u0107e sakriti. Kako je rekao, informacije o masovnim pogubljenjima po\u010dele su brzo da se \u0161ire me\u0111u ljudima na terenu, u stranim medijima i me\u0111u me\u0111unarodnim zvani\u010dnicima. \u201eNije lako prikriti ubijanje vi\u0161e od 8.000 mu\u0161karaca\u201c, poru\u010dio je. Podsjetio je da je Na\u0161a Borba ve\u0107 14. jula objavila da je etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje u toku, a da je NIN 20. jula objavio tekst sa pitanjem gdje je nestalo 8.000 ljudi iz Srebrenice.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o posljedicama genocida, Popovi\u0107 je naglasio da genocid u Srebrenici ne obuhvata samo sistematsko ubijanje skoro 8.000 bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca i dje\u010daka. Ukazao je i na druge njegove dimenzije, uklju\u010duju\u0107i zlo\u010dine po\u010dinjene nad \u017eenama, njihovo prisilno protjerivanje i dugotrajnu traumatizaciju porodica \u017ertava kroz vi\u0161egodi\u0161nji proces vi\u0161estrukih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka. Podsjetio je da su, zbog premje\u0161tanja tijela u sekundarne i tercijarne masovne grobnice, porodice \u010desto sahranjivale tek jednu ili nekoliko prona\u0111enih kostiju svojih najbli\u017eih, a zatim bile ponovo suo\u010dene sa potrebom da otvaraju grobove svaki put kada bi bili prona\u0111eni novi ostaci i do\u017eivljavaju dodatnu traumu. Porodice tragaju za jo\u0161 oko 700 nestalih.<\/p>\n\n\n\n Promociji su prisustvovali zvani\u010dnici zakonodavne, izvr\u0161ne i sudske vlasti, uklju\u010duju\u0107i predstavnike Vlade, Skup\u0161tine i Kabineta predsjednika Crne Gore, potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, predstavnici pravosudnih institucija, diplomatskog kora, me\u0111unarodnih organizacija, medija, organizacija civilnog dru\u0161tva i zainteresovanih gra\u0111ana. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Promocija je organizovana u okviru projekta \u201eZajedno do trajnog mira kroz obrazovanje, dijalog i memorijalizaciju\u201c, <\/em>koji sprovodi Akcija za ljudska prava. Projekat se realizuje uz podr\u0161ku regionalne incijative \u201ePodr\u0161ka EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu\u201d, koju finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadr\u017eaj ovog saop\u0161tenja i stavovi izne\u0161eni tokom ovog doga\u0111aja pripadaju autorima i govornicima i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stavove Evropske unije niti UNDP-a, niti se mogu smatrati njihovim zvani\u010dnim stavovima.<\/em><\/p>\n\n\n\n Izvori:<\/p>\n\n\n\n https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/to-je-ljudi-genocid<\/a><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n