{"id":54383,"date":"2026-06-30T10:00:00","date_gmt":"2026-06-30T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383"},"modified":"2026-06-29T23:15:36","modified_gmt":"2026-06-29T21:15:36","slug":"documenta-objavljeni-rezultati-istrazivanja-ljudski-gubici-1991-1995-u-hrvatskoj-za-podrucje-licko-senjske-zupanije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","title":{"rendered":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije"},"content":{"rendered":"\n

Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Popis obuhva\u0107a 1775<\/strong> osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 1135 potvr\u0111enih \u017ertava<\/strong>: osobni podaci i podaci su nedvojbeno potvr\u0111eni, i temeljeni na najmanje tri neovisna izvora
\u2013 377 djelomi\u010dno potvr\u0111enih \u017ertava<\/strong>: idenitet i\/ili okolnost stradanja nisu nedvojbeno utvr\u0111eni, no osoba je smrtno stradala ili nestala
\u2013 141 nepotvr\u0111ena \u017ertva<\/strong>: osobe za koje nedostaje izvora da bi se potvrdio identitet i\/ili stradanja, a naj\u010de\u0161\u0107e imaju jedan izvor
\u2013 59 osoba za koje je utvr\u0111eno da nisu \u017ertve rata<\/strong>: dodatnom provjerom postoje\u0107ih izvora utvr\u0111eno je da ove osobe nisu \u017ertve rata, odnosno da njihova smrt ni na koji na\u010din nije vezana za rat
\u2013 63 osobe s prebivali\u0161tem u\/gra\u0111ani SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) ili BiH<\/strong>, objavljene od strane FHP-a, ili u Bosanskoj knjizi mrtvih, dokumentirane od strane Documente<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Od 1512 potvr\u0111ene i djelomi\u010dno potvr\u0111ene \u017ertve njih 1106<\/strong> prebivalo je u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji. Od njih je najve\u0107i broj, 455<\/strong>, prebivao u op\u0107ini Gospi\u0107. U toj op\u0107ini je i najve\u0107a koncentracija stradanja \u2013 622<\/strong> osobe stradale su na teritoriju op\u0107ine.
209<\/strong> osoba stradalo je na podru\u010dju op\u0107ine Oto\u010dac, a 245<\/strong> na podru\u010dju op\u0107ine Korenice.<\/p>\n\n\n\n

Prema nacionalnoj pripadnosti, me\u0111u potvr\u0111enim i djelomi\u010dno potvr\u0111enim osobama, evidentirano je 835<\/strong> osoba srpske nacionalnosti, 652<\/strong> osobe hrvatske nacionalnosti te Jugoslaven\/Jugoslavenka: 5<\/strong> osoba; Bo\u0161njak\/Bo\u0161njakinja: 4<\/strong> osobe; \u010ceh\/\u010cehinja: 4<\/strong> osobe; Musliman\/Muslimanka: 3<\/strong> osobe; Slovak\/Slovakinja: 1<\/strong>; Nizozemac\/ka: 1<\/strong>; Rus\/Ruskinja: 1<\/strong>; Rusin\/Rusinka: 1<\/strong>. Nacionalna, odnosno etni\u010dka pripadnost nepoznata je za 5<\/strong> \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n

Prema statusu, me\u0111u potvr\u0111enim i djelomi\u010dno potvr\u0111enim \u017ertvama najvi\u0161e je vojnika \u2013 753<\/strong>, dok su civilne \u017ertve 545<\/strong>, a policajci 62<\/strong>. Za ostale \u017ertve izvori ili navode vi\u0161e statusa: vojnik\/civil, vojnik\/policajac, policajac\/civil ili \u010dak vojnik\/policajac \/civil; ili je status \u017ertve nepoznat.<\/p>\n\n\n\n

Prema spolu, stradalo je 1246 mu\u0161karaca<\/strong> te 266 \u017eena<\/strong>. U trenutku stradanja 45% \u017ertava imao je izme\u0111u 36 i 64 godine, 36% izme\u0111u 13 i 35 godina, 18% iznad 65 godina, a 1% stradalih \u010dine djeca do 12 godina.<\/p>\n\n\n\n

\u010citava tablica te prezentacija nalaze se u privitku.<\/p>\n\n\n\n

Metodologija i nu\u017enost popisivanja \u017ertava<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podaci koje smo prikupili dugotrajnim istra\u017eivanjem svih postoje\u0107ih izvora koji su objavljivali imena \u017ertava: novinski \u010dlanci, publikacije, popisi \u017ertava, monografije, fotografije spomenika, obdukcijski nalazi, osobni dokumenti, rodni\/vjen\u010dani\/krsni\/smrtni listovi, dozvole za sahranu, fotografije \u017ertava, otpusna pisma itd. Ipak, mnogi su izvori \u0161turi, te za neke stradale imali smo samo godine ro\u0111enja i smrti, eventualno ime oca, mjesto ro\u0111enja i mjesto stradanja.<\/p>\n\n\n\n

Stoga ovaj popis nije kona\u010dan. Na njemu ima jo\u0161 prostora za istra\u017eivanje i prikupljanje dodatne dokumentacije, kako bismo mogli nesvrstane \u017ertve i nepotvr\u0111ene potvrditi, kazala je istra\u017eiva\u010dica iz Documente<\/em> Bo\u017eica Ciboci koja je osobno obi\u0161la mnoga sela i gradove te prikupila podatke.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje se provodi po na\u010delu nepristranosti, provjeravanja te usporedbe razli\u010ditih podataka iz svih dostupnih izvora, te jednako tretiramo sve osobe stradale i nestale u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost ili status. Na\u0161e se istra\u017eivanje vodi jedino teritorijalnim kriterijem, odnosno prebivali\u0161tem i mjestom stradanja osobe je na teritoriju Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni princip prikupljanja podataka bio je po op\u0107inama kako su bile ustrojene 1991. Sada imamo mnogo novih op\u0107ina, tako da sada Li\u010dko-senjska \u017eupanija vi\u0161e ne obuhva\u0107a op\u0107inu Gra\u010dac: neka mjesta koja su bila dijelom Gra\u010daca sad su zasebne op\u0107ine, primjerice Lovinac, stoga je i on obuhv\u0107en ovim popisom, uz op\u0107ine Gospi\u0107, Oto\u010dac, Korenica i Donji Lapac.<\/p>\n\n\n\n

U na\u0161oj bazi postoji 43121 dokument, od kojih je 8368 upitnika ispunjenih sa svjedocima. U bazi je registrirana 21851 \u017ertva.<\/p>\n\n\n\n

\u201cRatna stradanja u Hrvatskoj su bila u po\u010detku pra\u0107ena kroz lokalne i dr\u017eavne medije. Kako je broj \u017ertava rasao, ni mediji to vi\u0161e nisu stigli pratiti. U na\u0161em popisu, i sami smo nai\u0161li na neke \u017ertve koje nisu bile nigdje popisane, s obje strane, uglavnom civilne\u2026. Danas, nakon gotovo 35 godina nakon po\u010detka rata, nemamo i dalje javno dostupan popis svih \u017ertava, nestalih, ubijenih na svim stranama sukoba\u201d, poru\u010dila je. Smatramo da se radi o civilizacijskoj obvezi kojom se odaje po\u010dast \u017ertvama, a ujedno se poku\u0161ava stvoriti realan i \u010dinjeni\u010dno utemeljen pregled njihovih stradanja.<\/p>\n\n\n\n

Ter\u0161eli\u010d je pozvala da se doprinese popunjavanju liste kako ne bi bilo nepotvr\u0111enih. Tako\u0111er, pozvala je i Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata da objavi i svoje podatke jer je na\u0161 rad komplementaran.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKad bi oni objavili svoj popis, bili bismo puno bli\u017ee potpunijem\u201d, uputila je poziv.<\/p>\n\n\n\n

S time se sla\u017ee i Boris Milo\u0161evi\u0107 iz SNV-a, koji smatra da je \u201cjako va\u017eno da Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i druge dr\u017eavne institucije dopunjavaju popis i da on bude javno dostupan\u201d. Na taj na\u010din, ka\u017ee, popis mo\u017ee postati vjerodostojniji.<\/p>\n\n\n\n

Zahvalni smo svim pojedincima, organizacijama i institucijama koji su nam pomogli u prikupljanju informacija i gra\u0111e o \u017ertvama rata. Posebno isti\u010demo doprinos \u010dlanova obitelji \u017ertava rata, svjedoka ratnih zbivanja, predstavnika op\u0107inskih vije\u0107a, organizacija civilnog dru\u0161tva te gradskih i narodnih knji\u017enica.<\/p>\n\n\n\n

Komemoriranje stradalih<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prije predstavljanja posjetili smo mjesta stradanja i sje\u0107anja svih \u017ertava rata gdje smo im odali po\u010dast polaganjem cvije\u0107a. Obi\u0161li smo groblje u Metku, zatim grob Milana Levara na Gradskom groblju u Gospi\u0107u, te na koncu Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim \u017ertvama Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca u Gospi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSmatramo da su sitni ljudski koraci komemoriranja svih \u017ertava prilika da me\u0111usobno poka\u017eemo da smo ljudi i da brinemo jedni za druge i da \u0161irimo su\u0107ut prema stradalnicima, gradimo mostove i povjerenje, a ovi podaci su podloga za priznanje svih \u017ertava. Svima treba mir, su\u0107ut, i solidarnost\u201d, poru\u010dila je u uvodu voditeljica Documente <\/em>Vesna Ter\u0161eli\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Polo\u017eili smo ru\u017ee za sve stradale srpske civile i vojnike ubijene na podru\u010dju Meda\u010dkog d\u017eepa. U akciji Hrvatske vojske koja je trajala od 9. do 11. rujna, a zapravo zavr\u0161ila 17. rujna 1993., su potpuno spaljena i oplja\u010dkana sela \u010citluk, Po\u010ditelj i Divoselo. Pamtimo sve ubijene, bez obzira kojoj grupi pripadaju. Neka po\u010divaju u miru.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDanas pola\u017eemo ru\u017ee za sve branitelje i civile. Ovdje po\u010diva branitelj Milan Levar, koji je branio svoje u ratu, a u miru ustao za dostojanstvo svojih susjeda srpske nacionalnosti. 28. kolovoza 2000. zato je ubijen eksplozivnom napravom. Zahvalni smo \u0161to je branio Gospi\u0107 i Liku. Zahvalni smo \u0161to je progovorio o zlo\u010dinima po\u010dinjenim prema srpskim civilima od strane pripadnika Hrvatske vojske. \u017deljeli bi da njegovu hrabrost kroz redovno komemoriranje prepoznaju njegovi susjedi i institucije iz Gospi\u0107a\u201d, kazala je Ter\u0161eli\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Na ovom mjestu pamtimo sve branitelje i civilne \u017ertve rata, u su\u0107uti prema njihovim obiteljima i porodicama. Pamtimo ih znaju\u0107i da je svaka smrt kona\u010dni rastanak koji ostavlja duboke tragove. Posljedice rata u na\u0161em su dru\u0161tvu vidljive i u te\u0161kom priznavanju patnje ljudi stradalih s druge strane rata. Na\u0161a je zada\u0107a razja\u0161njavanje okolnosti stradanja i tra\u017eenje mogu\u0107nosti za izgradnju povjerenja. Zato ne prestajemo tra\u017eiti saveznike za stvaranje prostora empatije. Ove ru\u017ee pola\u017eemo za sve stradale u Gospi\u0107u, Divoselu, Svetom Roku, Peru\u0161i\u0107u, Li\u010dkom Osiku, \u0160irokoj Kuli, Lovincu, Oto\u010dcu, Glibodolu, Korenici, \u010canku i drugim mjestima ove \u017eupanije, s jedne i druge strane rata u Hrvatskoj. Neka po\u010divaju u miru. Neka \u017eivi prona\u0111u put zajedni\u010dkog komemoriranja svih \u017ertava rata.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje ljudskih gubitaka dugogodi\u0161nji je program Documente<\/em> usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, kojim se nastoji pru\u017eiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj. Utvr\u0111ivanje podataka tako\u0111er je i dokumentarna osnova na\u0161eg javnog zalaganja za dijalog o pro\u0161losti i ja\u010danje pretpostavki za izgradnju odr\u017eivog mira. Od 2009. godine proveli smo vi\u0161e od 8000 intervjua na terenu, uz sakupljanje, analizu i usporedbu podataka iz razli\u010ditih dostupnih izvora.<\/p>\n\n\n\n

Simboli\u010dkim polaganjem ru\u017ea \u017eelimo dati svoj doprinos procesu priznanja patnje svih \u017ertava rata. Nadamo se kako \u0107e sje\u0107anje na sudbine svih stradalih postati dio procesa obnove povjerenja.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010d pri Documenti<\/em> Jurica Vitkovi\u0107 govorio je o mogu\u0107nostima ostvarivanja prava civilnih \u017ertava uputiv\u0161i na obrasce za popunjavanje koji se nalaze na na\u0161im stranicama<\/a>. Kao problem Zakona, naveo je netransparentnost \u010dlanka 5 iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, nemogu\u0107nost ostvarivanja prava djeci starijoj od 26 godina, dugotrajnost postupka, nepriznavanje dokumentacije koju su izdale institucije koje se nalaze izvan Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Prezentacija je odr\u017eana uz podr\u0161ku SNV-a.<\/p>\n\n\n\n

DOC Prezentacija_lika_2026<\/a><\/p>\n\n\n\n

PDF documenta_lika_26_6_2026<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/documenta.hr\/novosti\/predstavljeni-podaci-za-liku\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54384,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-54383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":54383,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":54383,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":54383,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":54383,"position":3},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":54383,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":54383,"position":5},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54383"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54385,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54383\/revisions\/54385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}