{"id":54348,"date":"2026-06-26T14:01:00","date_gmt":"2026-06-26T12:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348"},"modified":"2026-06-26T09:18:00","modified_gmt":"2026-06-26T07:18:00","slug":"documenta-ponovo-otkrivena-spomen-ploca-u-uvali-slana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","title":{"rendered":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana"},"content":{"rendered":"\n

U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Documenta<\/em> \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u doveli su do toga da je ove godine u suradnji s gradona\u010delnikom Novalje kona\u010dno obnovljena spomen plo\u010da s novim tekstom. U zavr\u0161nim dogovorima, usugla\u0161avanje o novom natpisu na plo\u010di trajalo je gotovo tri godine. Nadamo se da \u0107e ovaj puta spomen plo\u010da ostati netaknuta.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSmatram da je uvala Slana istinsko mjesto sje\u0107anja. Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je druga\u010diji, a kako se vi\u0161e nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. Primo Levi je napisao i dao naslov romanu \u201cAko ne sada, kada\u201d. Pa neka ova plo\u010da bude sada, za stolje\u0107e. I neka sve \u017ertve po\u010divaju u miru, a rodbina i daljni srodnici neka prime isprike sa moje strane\u201d, rekao je na mjestu nekada\u0161njeg usta\u0161kog logora, u uvali Slana, Ivan Dabo, gradona\u010delnik Novalje.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU lipnju, srpnju i kolovozu 1941. godine ovdje su dovodili ljude da kopaju, da rade ku\u0107ice u kojima \u0107e biti na ovom suncu, u ovom bezdanu bez hrane, bez vode. A bili su dovedeni ovdje zato jer su bili po rasnim zakonima Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske nepo\u017eeljni gra\u0111ani te zemlje, te nakaradne tvorevine koja je egzistirala od 1941. do 1945. godine. Ovdje su ljudi stradavali ne radi svog politi\u010dkog ili ne znam kakvog stava, nego su stradavali u prvom redu zbog svoje vjerske ili nacionalne pripadnosti po rasnim zakonima\u201d, rekao je Ognjen Kraus, predsjednik \u017didovske op\u0107ine Zagreb, izraziv\u0161i ponos i zahvalu gradona\u010delniku Dabi na postavljenoj plo\u010di izra\u017eavaju\u0107i vjeru da plo\u010du vi\u0161e nitko ne\u0107e uklanjati.<\/p>\n\n\n\n

Veran Mati\u0107, proganjani beogradski novinar, koji je kao dugogodi\u0161nji suradnik SNV-a sudjelovao na komemoraciji u uvali Slana, istaknuo je kako \u201cza na\u0161e sje\u0107anje nije va\u017eno samo zlo, ve\u0107 i dobro. Zato se ovdje moramo sje\u0107ati gra\u0111ana tada\u0161nje NDH koji su pokazali solidarnost sa Srbima i \u017didovima, ali i sa svim drugim \u017ertvama ubijenim u logorima Slana i Metajna. Pa\u017eanin Ante Zemljar upisao se u povijest 3. studenoga 1941. godine kada je na lokalnom pa\u0161kom groblju na centralni kri\u017e postavio trnov vijenac i traku sa natpisom \u201e\u017drtvama Slane\u201d. Bio je to na\u010din da se u opasnim vremenima iska\u017ee pijetet prema Srbima i \u017didovima ubijenim u logoru Slana na Pagu\u201d, zaklju\u010dio je Mati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica Documente,<\/em> istaknula je kako je uvala Slana s novoobnovljenom plo\u010dom postala prostor istinskog suo\u010davanja, gdje nove generacije mogu u\u010diti o su\u0107uti, o priznavanju patnje drugoga, o priznavanju stradanja u Drugom svjetskom ratu u vrijeme usta\u0161ke NDH kako u ovom logoru, tako u Jadovnom, pa onda u Jasenovcu, jer su oni koji su nakon pedeset pet dana pre\u017eivjeli logor Slana i Metajna odvedeni s ovog mjesta zapravo postali prvi koji su postavljali barake u usta\u0161kom logoru Jasenovac. Dodala je kako su \u201eovo mjesto stradanja u proteklim godinama ve\u0107 posjetili studenti i studentice zagreba\u010dkih fakulteta kao i njihovi kolege i kolegice iz zemalja \u010dlanica Europske unije, u\u010de\u0107i o mr\u017enji i zacjeljivanju rana. Nadam se da \u0107e posjete postati dio terenske nastave za mlade iz drugih mjesta.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik je u svom obra\u0107anju napomenuo kako je samo vrh usta\u0161ke vlasti donio odluku da ovo mjesto, ova uvala, postane logor, mjesto za mu\u0161karce, \u017didove, Srbe i Hrvate lijeve orijentacije, a da Metajna, to jest sama periferija sela, poslu\u017ei kao mjesto za \u017eenski logor, uglavnom supruge i djecu mu\u0161karaca koji su ovdje dovedeni. Citirao je svjedo\u010denja rijetkih koji su pre\u017eivjeli Slanu i Metajnu, pakao na zemlji, zahvaliv\u0161i se na ovoj plo\u010di prije svega Ognjenu Krausu i gradona\u010delniku Dabi.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada su krajem osamdesetih otvorene mnoge grobnice i pri\u010de o mnogim grobnicama, znanim i neznanim, dogodilo se upravo ono \u0161to se nije smjelo dogoditi, a to je da su ti mrtvi usmjereni kao argument za nove mrtve. Za neprijateljstva, za stradanje. Mi danas \u017eivimo i nastavljamo u odre\u0111enoj mjeri taj opaki kaos sje\u0107anja kojima se jednih sje\u0107amo, a drugih se ne sje\u0107amo, u kojima bismo jedne zauvijek zapamtili, a druge zauvijek zaboravili. Ako ho\u0107emo dati smisao na\u0161em okupljanju ovdje danas i ovome \u0161to je napravljeno sa ovom plo\u010dom, moramo tra\u017eiti na\u010dina da iza\u0111emo iz ovoga kaosa, da u pravom smislu te rije\u010di sahranimo svoje mrtve \u010dije grobove je netko otvorio u drugoj polovici osamdesetih dvadesetog stolje\u0107a, a rat devedesetih je dodatne grobove otkopao. Iz vlastitog iskustva znam koliko je to te\u0161ko, ali mislim da nemamo drugog puta. U protivnom, ako bi se ta vrsta paklenoga kola i dalje igrala ili plesala, mi ne mo\u017eemo o\u010dekivati ni\u0161ta drugo nego da \u0107emo sami stvoriti pretpostavke da na\u0161a budu\u0107a pokoljenja budu zahva\u010dena tim vihorima kojima su na\u0161i preci i mi sami krajem dvadesetog stolje\u0107a, sredinom dvadesetog stolje\u0107a bili zahva\u0107eni\u201d, rekao je Pupovac.<\/p>\n\n\n\n

Kadi\u0161, kao i pomen za \u017ertve pobijene u Slani i Metajni, predvodili su rabin \u017didovske op\u0107ine Zagreb Luciano Mo\u0161e Prelevi\u0107, kao i otac Srpske pravoslavne crkve Dragan Mihajlovi\u0107. Vjera Zemljar, udovica pa\u017eanina Ante Zemljara pro\u010ditala je njegovu pjesmu \u201cUmjesto lista palme\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Udru\u017eenje boraca otoka Raba postavilo je spomenutu spomen plo\u010du u uvali Slana prvi put 1975. godine. Plo\u010da je uni\u0161tena po\u010detkom devedesetih. SNV je spomen-plo\u010du postavljalo ponovno 2010. i 2013. godine. Oba puta plo\u010da je uni\u0161tena.<\/p>\n\n\n\n

U studenom 1941. godine skupina pripadnika SKOJ-a, me\u0111u kojima je bio i Ante Zemljar, postavila je na kri\u017e na groblju u Pagu vijenac od glogovih bodlji s dvometarskim crnim trakama na kojima je pisalo \u201e\u017drtvama \u2013 Slane\u201d. Ova diverzantska akcija mo\u017ee se smatrati prvim postavljanjem spomen-obilje\u017eja za \u017ertve logora Slana.<\/p>\n\n\n\n

Usta\u0161ki logor Slana prostirao se na oko 5 hektara povr\u0161ine, a nalazio se oko 5 km udaljen od najbli\u017eeg zaseoka Metajne. Na toj kamenoj goleti, direktno izlo\u017eenoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan \u017eivot. Prvi internirci logora na Pagu bili su \u017didovi uhap\u0161eni u Zagrebu 20. lipnja 1941. godine. U Slanu su dovedeni 24. lipnja. Taj datum mo\u017eemo smatrati danom po\u010detka rada ovog logora. Prvu skupinu zato\u010denika \u010dinilo je 30 zagreba\u010dkih \u017didova. U vrijeme njihovog dolaska u Slani jo\u0161 nije bilo ni\u010dega, osim golog kamena.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u017didova dovedeni su i Srbi te manji broj Hrvata, uglavnom komunista. Od 10. srpnja broj Srba je znatno ve\u0107i. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi i u manjem broju Hrvati, u ju\u017enom dijelu isklju\u010divo \u017didovi.<\/p>\n\n\n\n

Dodatne informacije o logoru su dostupne na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/documenta.hr\/novosti\/ponovo-otkrivena-spomen-ploca-u-uvali-slana\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54349,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-54348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":54348,"position":0},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":54348,"position":1},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":54348,"position":2},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53972","url_meta":{"origin":54348,"position":3},"title":"Politika fikcije. Kolokvij u spomen Marija Vargasa Llose","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na jednodnevni kolokvij Politika fikcije u \u010dast lani preminuloga nobelovca i velikoga pisca Marija Vargasa Llose. Polaze\u0107i od njegova iznimnog opusa, bit \u0107e rije\u010di o odnosu knji\u017eevnosti i politike, fikcije i mo\u0107i te o ulozi pisca i umjetni\u010dkog anga\u017emana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":54348,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":54348,"position":5},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54348"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54361,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54348\/revisions\/54361"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}