{"id":5434,"date":"2017-07-29T12:26:33","date_gmt":"2017-07-29T12:26:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5434"},"modified":"2017-07-29T12:27:13","modified_gmt":"2017-07-29T12:27:13","slug":"pierre-andre-taguieff-osveta-nacionalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5434","title":{"rendered":"Pierre-Andr\u00e9 Taguieff, “Osveta nacionalizma”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je 2017. godine hrvatsko izdanje knjige “Osveta nacionalizma: Neopopulisti i ksenofobi u napadu na Europu” francuskog znanstvenika Pierre-Andr\u00e9a Taguieffa.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

TIM press<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Osveta nacionalizma<\/strong><\/p>\n

Neopopulisti i ksenofobi u napadu na Europu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor: Pierre-Andr\u00e9 Taguieff<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 276<\/p>\n

Godina izdanja: 2017.<\/p>\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n

Naslov izvornika: La revanche du nationalisme. N\u00e9opopulistes et x\u00e9nophobes \u00e0 l’assaut de l’Europe<\/p>\n

Prijevod: Vanda Ku\u0161pili\u0107 i Jelena Butkovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija o knjizi:
\nLider, 5. 5. 2017.
\nNacional, 30. 5. 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak
\nhttp:\/\/www.tim-press.hr\/osveta-nacionalizma-pierre-andre-taguieff<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to ako se iza \u201evala populizma\u201c u Europi zapravo skriva sna\u017ean nacionalisti\u010dki val? Posljednja tri desetlje\u0107a nacionalisti\u010dkih pokreta izrodila su sada ve\u0107 \u010dvrsto usidrene razorne politi\u010dke formacije. Pierre-Andr\u00e9 Taguieff u njima ne vidi izraz \u201epopulisti\u010dke groznice\u201c ni naznaku \u201epovratka fa\u0161izma\u201c, ve\u0107 stvaranje novog tipa izazova reprezentativnoj i pluralisti\u010dkoj demokraciji. Ovaj val nacionalpopulizma radikalizirao se pod utjecajem zaraznog protivljenja europskim integracijama, rastu\u0107eg demoniziranja imigracije i straha od \u201eislamizacije\u201c. Dodamo li tome jo\u0161 i u duboko nepovjerenje spram globalizacije, cijela novonastala situacija ide u korist isklju\u010divo transnacionalnoj eliti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nacionalizam u novim oblicima name\u0107e se Europi i kao nasljednik komunizma, no mogao bi tako\u0111er postati posljednje uto\u010di\u0161te razo\u010daranih i isklju\u010denih, koji su sve brojniji zbog negativnih u\u010dinaka globalizacije i rastu\u0107e nemo\u0107i politi\u010dkih elita, kako s desnice tako i s ljevice, unutar europskih dr\u017eava i na razini Europske unije. Nacionalizam u novim oblicima koje je poprimio u Europi i dalje je \u201cpatolo\u0161ki oblik samoobrane\u201d. Bilo bi, me\u0111utim, opasno ne priznati potrebu za pripadanjem i identitetom koju iskazuje. Neonacionalisti\u010dke reakcije mogu se shvatiti i kao reakcije protiv antinacionalizma vladaju\u0107ih i kulturnih elita, \u010diji je jasno izra\u017eeni ideal \u201cdenacionalizirati\u201d nacije. Razlozi za zabrinutost ne bi trebali zatvarati uvjerene demokrate u paranoi\u010dnu viziju zbog koje vjeruju da \u0107e Europu zapljusnuti golemi \u201csme\u0111i val\u201d pra\u0107en rasisti\u010dkim i ksenofobnim nasiljem. No najmo\u0107niji val je onaj antieuropejski, kroz koji se oblikuje novi kulturni nacionalizam, \u010diji su glasnogovornici karizmati\u010dni tribuni koji na spektakularan na\u010din pribjegavaju populisti\u010dkoj retorici.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj zbir strahova, neprijateljstava i odbijanja obja\u0161njava za\u0161to je prijetnja kolektivnom identitetu danas glavna tema nacionalisti\u010dkog diskursa. Njegova simboli\u010dka u\u010dinkovitost razlog je zapanjuju\u0107im rezultatima izbora proiza\u0161lima iz tri postulata: nacionalna dr\u017eava je u krizi, nezadovoljstvo reprezentativnim sustavom stalno je u porastu, a, prema javnom mijenju, islam je sinonim za opasnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U knjizi Osveta nacionalizma<\/em> Taguieff kritizira i predla\u017ee odbacivanje ‘te\u0161kih rije\u010di’ u temeljima politi\u010dkih programa, prije svega upozoravaju\u0107i na termine koji se s vremenom ispra\u017enjuju od zna\u010denja: \u201epopulizam\u201c, \u201eekstremna desnica\u201c i \u201efa\u0161izam\u201c. Knjigu za knjigom, Pierre-Andr\u00e9 Taguieff nastavlja raditi na de\u0161ifriranju razli\u010ditih koncepata politi\u010dke misli. Nikada ne biraju\u0107i jednostavno rje\u0161enje, svojevoljno radikalno osporava pozicije militantne osude.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5435,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Osveta_nacionalizma.jpg?fit=269%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":5434,"position":0},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":5434,"position":1},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":5434,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":5434,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":5434,"position":4},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":5434,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5434"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5437,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5434\/revisions\/5437"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}