{"id":54271,"date":"2026-06-23T12:50:00","date_gmt":"2026-06-23T10:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271"},"modified":"2026-06-23T12:46:13","modified_gmt":"2026-06-23T10:46:13","slug":"slobodan-prosperov-novak-grga-novak-zivot-i-djela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","title":{"rendered":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”"},"content":{"rendered":"\n

Biografija Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom stolje\u0107u. Dje\u010dak iz siroma\u0161ne hvarske obitelj postao je jedini Hrvat koji je progla\u0161en vitezom britanskog kraljevstva i odlikovan titulom sir<\/em>, koju mu je dodijelila osobno kraljica Elizabeta II. Ve\u0107 sama ta \u010dinjenica zaslu\u017euje veliku pozornost, no kada tome dodamo da je Grga Novak jedan od na\u0161ih najva\u017enijih arheologa, utemeljitelj sustavnog prou\u010davanja staroga vijeka, napose starog Egipta, da su njegove knjige, me\u0111u kojima se izdvaja monumentalna Povijest Dalmacije<\/em>, i danas ne samo va\u017ena povijesna vrela ve\u0107 \u010desto i nenadma\u0161ne sinteze, tada se pred nama podastiru i jedan \u017eivot i dvadeseto stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Njegov prane\u0107ak Slobodan Prosperov Novak u biografiji Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> prikazuje nam \u010dovjeka koji je zahvaljuju\u0107i svojoj inteligenciji, radi\u0161nosti i potpori sredine, posebno sve\u0107enika, ali i \u010desto protiv sredine, izrastao u jednu od najva\u017enijih figura na\u0161eg akademskog i humanisti\u010dkog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Grga Novak, kako se to zorno pokazuje, bio je \u010dovjek mnogih interesa, dje\u010da\u010dki zainteresiran za svijet oko sebe, ali jednako tako demokrati\u010dan i svjestan svih politi\u010dkih prilika i neprilika. Kroz njegov se \u017eivot prelamaju sve politi\u010dke silnice od Austro-Ugarske, preko Kraljevine Jugoslavije, kada je bio prisilno umirovljen, i Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, gdje je bio u logoru kao istaknuti slobodni zidar, ali je naknadno s Matom Ujevi\u0107em radio na nekima od najva\u017enijih enciklopedijskih izdanja, do Titove Jugoslavije, u \u010dijim je po\u010decima bio proskribiran, ali je potom postao najva\u017enijim predsjednikom Akademije. Ovo je knjiga ne samo o Grgi Novaku nego i o ljudima koje je oko sebe okupljao, s kojima je prijateljevao, koji su mu bili uzori ili u\u010denici. Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> Slobodana Prosperova Novaka va\u017ena je knjiga koja kroz \u017eivot istinskog intelektualca pokazuje da je ostav\u0161tina radne i \u0161utljive ve\u0107ine ona koja do dana dana\u0161njeg ostaje kao temelj zajednice i dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Slobodan Prosperov Novak<\/h2>\n\n\n\n

Slobodan Prosperov Novak hrvatski knji\u017eevni i kulturni povjesni\u010dar, teatrolog (Beograd, 11. IV. 1951). Diplomirao komparativnu knji\u017eevnost te engleski jezik i knji\u017eevnost 1973. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao 1976. a dvije godine kasnije i doktorirao radom o Petru Kanaveli\u0107u. Radio je kao novinar Vjesnika u srijedu<\/em> (1973.\u20131974.), bio asistent u Institutu za knji\u017eevnost i teatrologiju HAZU-a (1974.\u20131977.) te profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1977.\u20131997., redoviti profesor od 1988.). Predavao je i u Institutu za slavensku filologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Rimu (1981.\u20131984.) te na Odsjeku za slavistiku Sveu\u010dili\u0161ta Yale u New Havenu (2001.\u20132007.), na Filozofskome fakultetu u Splitu (2005.\u20132010.) te na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (2010.-2021.). Bio je pomo\u0107nik ministra prosvjete, kulture i \u0161porta Republike Hrvatske (1990.\u20131992.) te predsjednik Vije\u0107a(1990.-1992.) i ravnatelj Dubrova\u010dkih ljetnih igara (2000.); predsjednik Hrvatskoga P.E.N. centra (199.0\u20132000.). Glavni urednik ili pokreta\u010d vi\u0161e \u010dasopisa (Vijenac, Lettre internationale, Cicero<\/em> i Most\/The Bridge)<\/em>. U najve\u0107em dijelu opusa tematski je usmjeren na istra\u017eivanje i kulturnopovijesnu kontekstualizaciju pisaca i djela starije hrvatske knji\u017eevnosti, napose dubrova\u010dke (Dubrova\u010dki eseji i zapisi,<\/em> 1975.; Komparatisti\u010dke zagonetke,<\/em> 1979.; Zlatno doba: Maruli\u0107, Dr\u017ei\u0107, Gunduli\u0107,<\/em> 2002.; Ugovor s tijelom: \u0161esnaest lirskih pokusa,<\/em> 2004.); posebno su mu zapa\u017eene teatrolo\u0161ke i dr\u017ei\u0107olo\u0161ke studije (Teatar u Dubrovniku prije Marina Dr\u017ei\u0107a,<\/em> 1977.; Vu\u010distrah i dubrova\u010dka tragikomedija,<\/em> 1979.; Planeta Dr\u017ei\u0107: Dr\u017ei\u0107 i rukopis vlasti,<\/em> 1984., pro\u0161ireno izdanje Pisac i vlast: poetika Marina Dr\u017ei\u0107a,<\/em> 2017.). Eseji i feljtoni, skupljeni u knjigama Za\u0161to se Euridika osvrnula<\/em> (1981.), Kad su \u0111avli voljeli hrvatski<\/em> (1988., Hrvatski pluskvamperfekt<\/em> (1991.), Figure straha<\/em> (1994.) i Kratka povijest avanturizma<\/em> (2000.), lucidne su skice iz hrvatske knji\u017eevne i kulturne povijesti, namijenjene u prvome redu \u0161iroku krugu \u010ditatelja. Takvim modelom prezentacije knji\u017eevnopovijesne gra\u0111e koristi se i u nedovr\u0161enoj Povijesti hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (I\u2013III, 1996., 1997. i 1999.), u prvim trima svescima koje je obradio povijest hrvatske knji\u017eevnosti do prosvjetiteljstva XVIII. st., te u jednosve\u0161\u010danom sintetskom prikazu Povijest hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (2003., pretiskano u \u010detiri sveska 2004.), nastalom na metodolo\u0161kom raskoraku postmodernisti\u010dkog rastvaranja knji\u017eevnopovijesnoga diskursa i kulturolo\u0161koga pristupa. U opse\u017enim knjigama Vje\u017ebanje renesanse<\/em> (2008.) i Slaveni u renesansi<\/em> (2009.) popularno je, knji\u017eevnim stilom usustavio svoja predavanja za ameri\u010dke studente slavistike, a u knjizi Zlo\u010desti tekstovi<\/em> (2011.) probrao vi\u0161egodi\u0161nje polemi\u010dke tekstove. U kasnijem se opusu posvetio popularno i lapidarno pisanim kulturnopovijesnim monografijama: Volite li Dubrovnik?<\/em> (2005.), Hvar<\/em> (2006.), 101 Dalmatinac i poneki Vlaj<\/em> (2007.), Pri\u010daj mi o Europi<\/em> (2009.), 101 Dalmatinka<\/em> (2010.), Boka kotorska<\/em> (2011.), Knjiga o teatru<\/em> (2014.), Split<\/em> (2015.), Vruja: grad vode i vjetra<\/em> (2016). Uredio je niz antologija i hrestomatija (Hrvatska drama do narodnog preporoda,<\/em> s Josipom Liscem, 1984.; Stara bokeljska knji\u017eevnost,<\/em> 1996.; Antologija hrvatskog pjesni\u0161tva ranog moderniteta,<\/em> 2004.; Tragedije XVI. stolje\u0107a,<\/em> 2006.; Abrahamova \u017ertva: Abraham i Izak u hrvatskoj knji\u017eevnosti i njihove europske ina\u010dice,<\/em> s Viktorijom Frani\u0107 Tomi\u0107, 2015.; Knji\u017eevnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj,<\/em> s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2015.; Zlatna knjiga bokeljskih knji\u017eevnika,<\/em> s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2016.; Objavio u tri sveska Hrvatska srednjovjekovna knji\u017eevnost,<\/em> I\u2013III, s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2019. U istoj ediciji 2022. objavio je sljede\u0107e sveske: Hrvatska knji\u017eevna renesansa .1.Zlatno doba. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje; Hrvatska knji\u017eevna renesansa. 2. Kriza i naznake moderne osje\u0107ajnosti. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.; Hrvatski knji\u017eevni barok .1. Sloboda i njezini pjeva\u010di. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.; Hrvatski knji\u017eevni barok. 2. O\u017eivljavanje nacionalne ideje. Ideje, ljudi i mjesta knji\u017eevne produkcije; Prosvjetiteljstvo, 1. Hrvatska knji\u017eevnost u doba racionalisti\u010dkih integracija. Ideje, ljudi i mjesta knji\u017eevne produkcije.; Prosvjetiteljstvo 2. Hrvatska knji\u017eevnici uvje\u017ebavaju ustanak. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.<\/em> U vi\u0161e izdanja nakon 2019. objavljena mu je monografija Sveti Jeronim Dalmatinac<\/em>, a zatim 2025. knjiga Vlado Gotovac, \u017eivot i djela<\/em>. Ostvario je i niz multimedijskih projekata (kazali\u0161ne predstave Ecce homo<\/em> i Kako bratja proda\u0161e Jozefa<\/em> na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama 1985. i 1990., izlo\u017eba Gunduli\u0107ev san<\/em> u Zagrebu 1989., Dom Marina Dr\u017ei\u0107a u Dubrovniku 1989.; izlo\u017eba Hrvatska biljezi identiteta<\/em>, sa \u017deljkom Kova\u010di\u0107em, Be\u010d 1991.). Utemeljitelj i jedan od urednika urednik Leksikona Marina Dr\u017ei\u0107a<\/em> (2009.).Objavio na talijanskom jeziku monografiju o Marinu Dr\u017ei\u0107u: Marino Darsa Raguseo. La sua vita e le sue opere dramatiche e politiche,<\/em> 2022.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010d: Fraktura<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 312<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja: lipanj 2026.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/grga-novak<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-grgi-novaku-jednom-od-najvaznijih-arheologa-u-hrvatskoj-historiografiji<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":54271,"position":0},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":54271,"position":1},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":54271,"position":2},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":54271,"position":3},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55377,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55377","url_meta":{"origin":54271,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Macieja Czerwi\u0144skog “Dalmacija: topos i idea”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige \"Dalmacija: topos i idea\" autora Macieja Czerwi\u0144skog bit \u0107e u srijedu, 23. rujna 2026. u 18 sati u Knji\u017enici Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2). Knjigu \u0107e predstaviti Bo\u017eidar Petra\u010d, glavni urednik Alfe, prof. dr. Tomislav Brlek, prof. dr. Antun Pave\u0161kovi\u0107 te autor. U knjizi \u201eDalmacija:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":54271,"position":5},"title":"Ante Tomi\u0107, “Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54271"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54274,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271\/revisions\/54274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}