{"id":54271,"date":"2026-06-23T12:50:00","date_gmt":"2026-06-23T10:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271"},"modified":"2026-06-23T12:46:13","modified_gmt":"2026-06-23T10:46:13","slug":"slobodan-prosperov-novak-grga-novak-zivot-i-djela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","title":{"rendered":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”"},"content":{"rendered":"\n

Biografija Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom stolje\u0107u. Dje\u010dak iz siroma\u0161ne hvarske obitelj postao je jedini Hrvat koji je progla\u0161en vitezom britanskog kraljevstva i odlikovan titulom sir<\/em>, koju mu je dodijelila osobno kraljica Elizabeta II. Ve\u0107 sama ta \u010dinjenica zaslu\u017euje veliku pozornost, no kada tome dodamo da je Grga Novak jedan od na\u0161ih najva\u017enijih arheologa, utemeljitelj sustavnog prou\u010davanja staroga vijeka, napose starog Egipta, da su njegove knjige, me\u0111u kojima se izdvaja monumentalna Povijest Dalmacije<\/em>, i danas ne samo va\u017ena povijesna vrela ve\u0107 \u010desto i nenadma\u0161ne sinteze, tada se pred nama podastiru i jedan \u017eivot i dvadeseto stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Njegov prane\u0107ak Slobodan Prosperov Novak u biografiji Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> prikazuje nam \u010dovjeka koji je zahvaljuju\u0107i svojoj inteligenciji, radi\u0161nosti i potpori sredine, posebno sve\u0107enika, ali i \u010desto protiv sredine, izrastao u jednu od najva\u017enijih figura na\u0161eg akademskog i humanisti\u010dkog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Grga Novak, kako se to zorno pokazuje, bio je \u010dovjek mnogih interesa, dje\u010da\u010dki zainteresiran za svijet oko sebe, ali jednako tako demokrati\u010dan i svjestan svih politi\u010dkih prilika i neprilika. Kroz njegov se \u017eivot prelamaju sve politi\u010dke silnice od Austro-Ugarske, preko Kraljevine Jugoslavije, kada je bio prisilno umirovljen, i Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, gdje je bio u logoru kao istaknuti slobodni zidar, ali je naknadno s Matom Ujevi\u0107em radio na nekima od najva\u017enijih enciklopedijskih izdanja, do Titove Jugoslavije, u \u010dijim je po\u010decima bio proskribiran, ali je potom postao najva\u017enijim predsjednikom Akademije. Ovo je knjiga ne samo o Grgi Novaku nego i o ljudima koje je oko sebe okupljao, s kojima je prijateljevao, koji su mu bili uzori ili u\u010denici. Grga Novak: \u017divot i djela<\/em> Slobodana Prosperova Novaka va\u017ena je knjiga koja kroz \u017eivot istinskog intelektualca pokazuje da je ostav\u0161tina radne i \u0161utljive ve\u0107ine ona koja do dana dana\u0161njeg ostaje kao temelj zajednice i dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Slobodan Prosperov Novak<\/h2>\n\n\n\n

Slobodan Prosperov Novak hrvatski knji\u017eevni i kulturni povjesni\u010dar, teatrolog (Beograd, 11. IV. 1951). Diplomirao komparativnu knji\u017eevnost te engleski jezik i knji\u017eevnost 1973. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao 1976. a dvije godine kasnije i doktorirao radom o Petru Kanaveli\u0107u. Radio je kao novinar Vjesnika u srijedu<\/em> (1973.\u20131974.), bio asistent u Institutu za knji\u017eevnost i teatrologiju HAZU-a (1974.\u20131977.) te profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1977.\u20131997., redoviti profesor od 1988.). Predavao je i u Institutu za slavensku filologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Rimu (1981.\u20131984.) te na Odsjeku za slavistiku Sveu\u010dili\u0161ta Yale u New Havenu (2001.\u20132007.), na Filozofskome fakultetu u Splitu (2005.\u20132010.) te na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (2010.-2021.). Bio je pomo\u0107nik ministra prosvjete, kulture i \u0161porta Republike Hrvatske (1990.\u20131992.) te predsjednik Vije\u0107a(1990.-1992.) i ravnatelj Dubrova\u010dkih ljetnih igara (2000.); predsjednik Hrvatskoga P.E.N. centra (199.0\u20132000.). Glavni urednik ili pokreta\u010d vi\u0161e \u010dasopisa (Vijenac, Lettre internationale, Cicero<\/em> i Most\/The Bridge)<\/em>. U najve\u0107em dijelu opusa tematski je usmjeren na istra\u017eivanje i kulturnopovijesnu kontekstualizaciju pisaca i djela starije hrvatske knji\u017eevnosti, napose dubrova\u010dke (Dubrova\u010dki eseji i zapisi,<\/em> 1975.; Komparatisti\u010dke zagonetke,<\/em> 1979.; Zlatno doba: Maruli\u0107, Dr\u017ei\u0107, Gunduli\u0107,<\/em> 2002.; Ugovor s tijelom: \u0161esnaest lirskih pokusa,<\/em> 2004.); posebno su mu zapa\u017eene teatrolo\u0161ke i dr\u017ei\u0107olo\u0161ke studije (Teatar u Dubrovniku prije Marina Dr\u017ei\u0107a,<\/em> 1977.; Vu\u010distrah i dubrova\u010dka tragikomedija,<\/em> 1979.; Planeta Dr\u017ei\u0107: Dr\u017ei\u0107 i rukopis vlasti,<\/em> 1984., pro\u0161ireno izdanje Pisac i vlast: poetika Marina Dr\u017ei\u0107a,<\/em> 2017.). Eseji i feljtoni, skupljeni u knjigama Za\u0161to se Euridika osvrnula<\/em> (1981.), Kad su \u0111avli voljeli hrvatski<\/em> (1988., Hrvatski pluskvamperfekt<\/em> (1991.), Figure straha<\/em> (1994.) i Kratka povijest avanturizma<\/em> (2000.), lucidne su skice iz hrvatske knji\u017eevne i kulturne povijesti, namijenjene u prvome redu \u0161iroku krugu \u010ditatelja. Takvim modelom prezentacije knji\u017eevnopovijesne gra\u0111e koristi se i u nedovr\u0161enoj Povijesti hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (I\u2013III, 1996., 1997. i 1999.), u prvim trima svescima koje je obradio povijest hrvatske knji\u017eevnosti do prosvjetiteljstva XVIII. st., te u jednosve\u0161\u010danom sintetskom prikazu Povijest hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (2003., pretiskano u \u010detiri sveska 2004.), nastalom na metodolo\u0161kom raskoraku postmodernisti\u010dkog rastvaranja knji\u017eevnopovijesnoga diskursa i kulturolo\u0161koga pristupa. U opse\u017enim knjigama Vje\u017ebanje renesanse<\/em> (2008.) i Slaveni u renesansi<\/em> (2009.) popularno je, knji\u017eevnim stilom usustavio svoja predavanja za ameri\u010dke studente slavistike, a u knjizi Zlo\u010desti tekstovi<\/em> (2011.) probrao vi\u0161egodi\u0161nje polemi\u010dke tekstove. U kasnijem se opusu posvetio popularno i lapidarno pisanim kulturnopovijesnim monografijama: Volite li Dubrovnik?<\/em> (2005.), Hvar<\/em> (2006.), 101 Dalmatinac i poneki Vlaj<\/em> (2007.), Pri\u010daj mi o Europi<\/em> (2009.), 101 Dalmatinka<\/em> (2010.), Boka kotorska<\/em> (2011.), Knjiga o teatru<\/em> (2014.), Split<\/em> (2015.), Vruja: grad vode i vjetra<\/em> (2016). Uredio je niz antologija i hrestomatija (Hrvatska drama do narodnog preporoda,<\/em> s Josipom Liscem, 1984.; Stara bokeljska knji\u017eevnost,<\/em> 1996.; Antologija hrvatskog pjesni\u0161tva ranog moderniteta,<\/em> 2004.; Tragedije XVI. stolje\u0107a,<\/em> 2006.; Abrahamova \u017ertva: Abraham i Izak u hrvatskoj knji\u017eevnosti i njihove europske ina\u010dice,<\/em> s Viktorijom Frani\u0107 Tomi\u0107, 2015.; Knji\u017eevnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj,<\/em> s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2015.; Zlatna knjiga bokeljskih knji\u017eevnika,<\/em> s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2016.; Objavio u tri sveska Hrvatska srednjovjekovna knji\u017eevnost,<\/em> I\u2013III, s V. Frani\u0107 Tomi\u0107, 2019. U istoj ediciji 2022. objavio je sljede\u0107e sveske: Hrvatska knji\u017eevna renesansa .1.Zlatno doba. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje; Hrvatska knji\u017eevna renesansa. 2. Kriza i naznake moderne osje\u0107ajnosti. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.; Hrvatski knji\u017eevni barok .1. Sloboda i njezini pjeva\u010di. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.; Hrvatski knji\u017eevni barok. 2. O\u017eivljavanje nacionalne ideje. Ideje, ljudi i mjesta knji\u017eevne produkcije; Prosvjetiteljstvo, 1. Hrvatska knji\u017eevnost u doba racionalisti\u010dkih integracija. Ideje, ljudi i mjesta knji\u017eevne produkcije.; Prosvjetiteljstvo 2. Hrvatska knji\u017eevnici uvje\u017ebavaju ustanak. Ideje , osobe i mjesta knji\u017eevne proizvodnje.<\/em> U vi\u0161e izdanja nakon 2019. objavljena mu je monografija Sveti Jeronim Dalmatinac<\/em>, a zatim 2025. knjiga Vlado Gotovac, \u017eivot i djela<\/em>. Ostvario je i niz multimedijskih projekata (kazali\u0161ne predstave Ecce homo<\/em> i Kako bratja proda\u0161e Jozefa<\/em> na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama 1985. i 1990., izlo\u017eba Gunduli\u0107ev san<\/em> u Zagrebu 1989., Dom Marina Dr\u017ei\u0107a u Dubrovniku 1989.; izlo\u017eba Hrvatska biljezi identiteta<\/em>, sa \u017deljkom Kova\u010di\u0107em, Be\u010d 1991.). Utemeljitelj i jedan od urednika urednik Leksikona Marina Dr\u017ei\u0107a<\/em> (2009.).Objavio na talijanskom jeziku monografiju o Marinu Dr\u017ei\u0107u: Marino Darsa Raguseo. La sua vita e le sue opere dramatiche e politiche,<\/em> 2022.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010d: Fraktura<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 312<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja: lipanj 2026.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/grga-novak<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-grgi-novaku-jednom-od-najvaznijih-arheologa-u-hrvatskoj-historiografiji<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54275,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":54271,"position":0},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":54271,"position":1},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":54271,"position":2},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":54271,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":54271,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":54271,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu “Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54271"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54274,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54271\/revisions\/54274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54275"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}