{"id":54227,"date":"2026-06-19T12:58:29","date_gmt":"2026-06-19T10:58:29","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227"},"modified":"2026-06-19T13:00:30","modified_gmt":"2026-06-19T11:00:30","slug":"izlozba-vera-barunica-nikolic-podrinska-1886-1972","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","title":{"rendered":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”"},"content":{"rendered":"\n

Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)
Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice
16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, Zagreb
Nacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom Kontura
Kustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU<\/p>\n\n\n\n

Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28. o\u017eujka 1972.) osebujna je pojava unutar korpusa modernog hrvatskog slikarstva u prvoj polovici i sredinom dvadesetog stolje\u0107a \u010dija se djela nalaze u va\u017enim nacionalnim javnim i privatnim zbirkama. Ro\u0111ena u plemi\u0107koj obitelji, Vera Nikoli\u0107 pripada tre\u0107oj i najve\u0107oj skupini hrvatskih umjetnica ro\u0111enih 1880-ih i 1890-ih godina, prema periodizaciji \u017darke Vuji\u0107, koje su do\u010dekali \u201epromijenjeni dru\u0161tveni i kulturolo\u0161ki odnosi\u201c, okarakterizirani postupnom emancipacijom obrazovanja i donekle statusa. Prve privatne slikarske poduke po\u010dev\u0161i s 1900. godinom Vera Nikoli\u0107 primila je kod Otona Ivekovi\u0107a (1869.\u20131939.). Kao njegova u\u010denica prvi puta i izla\u017ee u Zagrebu 1901. godine. Obrazovanje nastavlja na Vi\u0161oj \u0161koli za umjetnost i umjetni obrt u Ilici 85 (danas Akademija likovne umjetnosti) tijekom razdoblja od 1910. do 1914. godine, kada sudjeluje na svim \u0111a\u010dkim izlo\u017ebama. Godine 1915. i 1916., Vera Nikoli\u0107 nastavlja studij privatno u Be\u010du, gdje se bavi kopiranjem starih majstora. Prvu samostalnu izlo\u017ebu odr\u017eala je u zagreba\u010dkom salonu Ullrich 1917. godine, a drugu na istom mjestu 1939. godine. Bila je aktivna u Klubu likovnih umjetnica te je djelovala kao mecena mladim umjetnicima. \u0160irina i temeljitost vidljive u osebujnim interpretacijama vlastita slikarstva Nikoli\u0107eve svjedo\u010de europski duh autorice koji \u017eivo prati sva bitna umjetni\u010dka i intelektualna doga\u0111anja svoga vremena. \u017divot su joj obilje\u017eila brojna putovanja po inozemstvu, upoznavanje s ba\u0161tinom uz usporedni interes i kontakte s novim. Osobito su joj bila zna\u010dajna vi\u0161ekratna putovanja u Pariz, gdje boravi tijekom 1926. i 1927. godine u \u0161koli Andr\u00e9a Lhotea (1885.\u20131962.) i gdje se intenzivno dru\u017ei s Leom Junekom (1899.\u20131993.), naro\u010dito tijekom 1930-ih godina.<\/p>\n\n\n\n

U prigodi izlo\u017ebe u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Galerije Kontura prezentiramo radove Nikoli\u0107eve koji se \u010duvaju u Nacionalnom muzeju, Zbirci Kova\u010di\u0107-Miho\u010dinec i Zbirci Kojund\u017ei\u0107. Spomenuta djela predstavljamo, interpretiramo i kontekstualiziramo na temelju arhivske dokumentacije, historiografskog pregleda postoje\u0107e literature i odabranih napisa iz periodike te komparativne stilske i ikonografske analize samoga umjetni\u010dkog materijala. Segment slikarske ostav\u0161tine barunice Vere Nikoli\u0107 Podrinske prezentiran na ovoj izlo\u017ebi u usporedbi s autori\u010dinim slikama u drugim srodnim zbirkama pru\u017ea uvid u bogat opus koji iznena\u0111uje visinom likovne kvalitete. Nikoli\u0107eva je na svome umjetni\u010dkom putu pro\u0161la mijene od po\u010detnog realizma \/ plenerizma, preko naznaka dodira s ekspresionizmom i sporadi\u010dno jugendstilom te lhoteovskog postkubisti\u010dkog na\u010dina do osebujne ina\u010dice svojevrsnog kubisti\u010dkog konstruiranja slike nagla\u0161enom bojom i kvadrati\u010dnom pennellatom. Pri tome je neizostavna komponenta njezina umjetni\u010dkog izri\u010daja koju tako\u0111er treba naglasiti bliskost idejama Zemlje, osobito potencirana prijateljevanjem s Leom Junekom i osjetna u njezinim prikazima likova radnika i seljaka.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\nhttps:\/\/nmmu.hr\/2026\/06\/09\/vera-barunica-nikolic-podrinska-1886-1972-izlozba-u-povodu-140-e-obljetnice-rodenja-slikarice-nacionalni-muzej-moderne-umjetnosti-u-suradnji-s-galerijom-kontura\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/art\/jedna-od-glavnih-ulica-u-zagrebu-bila-je-nazvana-po-njezinoj-obitelji-ostala-sam-zapanjena-15718944<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/vilu-su-joj-srusili-da-bi-titu-sagradili-rezidenciju-na-njenom-posjedu-danas-su-predsjednicki-dvori-1969526<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54233,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-54227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28. o\u017eujka 1972.) osebujna je pojava unutar korpusa modernog hrvatskog slikarstva u prvoj polovici i sredinom dvadesetog stolje\u0107a \u010dija se djela nalaze u va\u017enim nacionalnim javnim i privatnim zbirkama.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":54227,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":54227,"position":1},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij “Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":54227,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":54227,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":54227,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":54227,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54227"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54230,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54227\/revisions\/54230"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}