{"id":54213,"date":"2026-06-19T12:25:00","date_gmt":"2026-06-19T10:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213"},"modified":"2026-06-19T12:24:43","modified_gmt":"2026-06-19T10:24:43","slug":"svecano-proglasenje-novih-clanova-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","title":{"rendered":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"\n

U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt<\/strong> proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova <\/strong>koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova <\/strong>i 13 \u010dlanova suradnika HAZU<\/strong>. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet akademika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Novi redoviti \u010dlanovi HAZU su: u Razredu za dru\u0161tvene znanosti povjesni\u010dar i sve\u0107enik akademik Marko Trogrli\u0107<\/strong>, u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti kemi\u010darka akademkinja Marijana \u0110akovi\u0107, <\/strong>u Razredu  za prirodne znanosti molekularna biologinja akademkinja Iva Toli\u0107<\/strong>, geologinja akademkinja Vlasta \u0106osovi\u0107 <\/strong>i geolog akademik Slobodan Miko<\/strong>, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog akademik Dragan Ljuti\u0107<\/strong> i ortoped akademik Domagoj Delimar<\/strong>, u Razredu za likovne umjetnosti slikar akademik Lovro Artukovi\u0107<\/strong> i povjesni\u010darke umjetnosti akademkinja Sanja Cvetni\u0107<\/strong> i akademkinja Katarina Horvat-Levaj<\/strong>, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja akademkinja Hana Breko Kustura <\/strong>i u Razredu za tehni\u010dke znanosti kemijska in\u017eenjerka akademkinja Sanja Martinez<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Za dopisne \u010dlanove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za dru\u0161tvene znanosti povjesni\u010dar Jozo D\u017eambo<\/strong> iz Njema\u010dke, u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti fizi\u010dar Jie Meng<\/strong> iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkal\u010di\u0107<\/strong> iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka \u010ci\u010din-\u0160ain<\/strong> iz Njema\u010dke, u Razredu za filolo\u0161ke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk<\/strong> iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman<\/strong> iz SAD-a te u Razredu za tehni\u010dke znanosti prehrambeni in\u017eenjer Josip \u0160imunovi\u0107<\/strong> iz SAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Za \u010dlanove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za dru\u0161tvene znanosti povjesni\u010dari Branka Grbavac<\/strong> i Tomislav Galovi\u0107<\/strong> te ekonomistica Ozana Nadoveza<\/strong>, u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti matemati\u010dar Filip Najman<\/strong>, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Jurani\u0107 Lisni\u0107<\/strong> i kineziolog Dario Novak<\/strong>, u Razredu za filolo\u0161ke znanosti kroatist Domagoj Vidovi\u0107<\/strong>, sinologinja Ivana Buljan<\/strong> i klasi\u010dni filolog \u0160ime Demo<\/strong>, u Razredu za knji\u017eevnost knji\u017eevnik i germanist Kristian Novak<\/strong>, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju  skladateljica Mirela Ivi\u010devi\u0107<\/strong> te u Razredu za tehni\u010dke znanosti pomorski roboti\u010dar Nikola Mi\u0161kovi\u0107<\/strong> i brodogra\u0111evni stru\u010dnjak Nikola Vladimir<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kako je u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt<\/strong>, sve\u010danost progla\u0161enja novih \u010dlanova Hrvatske akademije tradicionalno se odr\u017eava u atriju pala\u010de HAZU pred Ba\u0161\u0107anskom plo\u010dom, no zbog obnove pala\u010de HAZU od \u0161teta nastalih u potresima 2020. sve\u010danost je odr\u017eana u Knji\u017enici HAZU kao privremenom Akademijinom sjedi\u0161tu. Akademik Neidhardt najavio je skori dovr\u0161etak obnove i ponovno otvorenje pala\u010de HAZU upravo u vrijeme kada \u0107e se navr\u0161iti 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira u crkvi svetih Petra i Mojsija u Solinu. \u201eTime \u0107e se simboli\u010dki spojiti pro\u0161lost i budu\u0107nost. Ime kralja Zvonimira uklesano na Ba\u0161\u0107anskoj plo\u010di svjedo\u010di o davnim temeljima dr\u017eavnosti, hrvatske samobitnosti i identiteta. Na\u0161a Akademija, obnavljaju\u0107i svoje pala\u010de, promi\u010de svojim poslanjem tu ste\u010denu povijest i otvara se prema onomu \u0161to dolazi\u201c, rekao je akademik Neidhardt. Podsjetio je da se ove godine navr\u0161ilo 165 godina otkako je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera osnovao Akademiju kao najvi\u0161u znanstvenu i umjetni\u010dku instituciju u Hrvatskoj, a ujedno se navr\u0161ilo i 160 godina otkako je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. potvrdio Akademijina Pravila i njezine prve \u010dlanove, koji su 26. srpnja 1866. konstituirali Akademiju. \u201eOd tada Akademija okuplja najistaknutije znanstvenike i umjetnike stvaraju\u0107i neprekinuti lanac izvrsnosti koji sveudilj traje. U ovoj \u010dasnoj prigodi treba naglasiti da je broj \u010dlanova Hrvatske akademije ograni\u010den. Izbor u Akademiju stoga je istinski vrhunac profesionalnog i stvarala\u010dkog puta. Uvijek postoji vi\u0161e izvrsnih pojedinaca nego \u0161to ih je, prema Statutu i Zakonu o HAZU, mogu\u0107e primiti, no bitno je da su izabrani upravo oni koji su svojom osobno\u0161\u0107u te op\u0107epoznatim i op\u0107epriznatim radom stvorili djela trajne vrijednosti, djela nacionalnoga i me\u0111unarodnoga zna\u010denja. Po\u0161tovani novi \u010dlanovi i \u010dlanice, \u010destitam vama, va\u0161im obiteljima i institucijama iz kojih dolazite. Budite ponosni \u0161to se kao \u010dlanovi Hrvatske akademije pribrajate nizu znamenitih osoba, nizu najve\u0107ih hrvatskih znanstvenih i umjetni\u010dkih velikana\u201c, poru\u010dio je akademik Neidhardt.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da je tradicija Hrvatske akademije da ne zalazi u blizinu politike, ali da \u0107e \u201ekao svijest i savjest domovine uvijek \u0161tititi njezine vrijednosti ako bude ugro\u017eena identitetska punina i opstojnost hrvatskoga naroda.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je da se Hrvatska akademija javnosti posljednjih godina obratila nizom va\u017enih izjava kojima je reagirala na najva\u017enija pitanja koja se ti\u010du o\u010duvanja hrvatskog nacionalnog identiteta. \u201ePro\u0161le godine usvojena je i javnosti upu\u0107ena Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu kojom su prekinute besmislene rasprave o na\u0161emu najva\u017enijem nacionalnom simbolu. Velik odjek u Hrvatskoj i \u0161ire imali su Prilozi za za\u0161titu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju\u201c, kazao je akademik Neidhardt. Podsjetio je i da HAZU u svojim muzejima, arhivima i knji\u017enicama \u010duva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago i da su prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, za\u0161ti\u0107eni spomenici kulturne graditeljske ba\u0161tine. \u201eBrigu o njima s jednakim marom Akademija nastavlja i danas, suo\u010dena s te\u0161kim posljedicama potresa. Akademijina je kompleksna zada\u0107a svoja kulturna bogatstva primjereno obnavljati i o\u010duvati za budu\u0107e nara\u0161taje. Ono \u0161to je naslije\u0111eno od generacija Akademijinih \u010dlanova treba doli\u010dan nastavak u dana\u0161njem \u010dlanstvu, u sada\u0161njosti, jer se time ocrtavaju horizonti budu\u0107nosti Akademije.  Akademija je oduvijek bila mjesto gdje se znanje svakodnevno iznova stvara. Znanstveni i umjetni\u010dki rad sr\u017e je Akademijina poslanja, pa je i u vrijeme obnove njezina djelatnost ostala jednako \u017eiva i plodna. Pro\u0161le su godine u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Akademije odr\u017eana 253 doga\u0111aja, a nastavljena je i izdava\u010dka djelatnost objavljivanjem 94 publikacije. Potporom Zaklade Hrvatske akademije lani je objavljeno 49 publikacija, a me\u0111u njima je 20 Akademijinih izdanja. \u010clanovi HAZU izvan Akademije objavili su jo\u0161 79 knjiga, tako da su, zahvaljuju\u0107i Akademiji i njezinim \u010dlanovima, u 2025. objavljene ukupno 202 publikacije. Kumulativno, u 160-ak godina od svojega osnutka do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka raznih publikacija. Malo se koja institucija u Hrvatskoj mo\u017ee pohvaliti takvim brojkama. Biti \u010dlan Hrvatske akademije stoga je posebna \u010dast, privilegij i obveza, ali i prilika da se aktivno sudjeluje u radu Akademije, u radu njezinih razreda te znanstvenih vije\u0107a i odbora. Od novih \u010dlanova s punim povjerenjem o\u010dekuju se primjerna stvarala\u010dka prisutnost i doprinos. U svom govoru u Hrvatskom saboru prigodom osnutka Akademije 29. travnja 1861. biskup Josip Juraj Strossmayer rekao je: \u2018Akademija znanosti ima biti nagrada i lovorvijenac ljudima, koji su se ma u kojoj struci znanosti osobito odlikovali.\u2019 A na\u0161 prvi predsjednik Franjo Ra\u010dki 1884., na otvorenju Akademijine pala\u010de, istaknuo je: \u2018U ovom se hramu rukuju znanost i umjetnost.\u2019 Uz komplementarnost znanstvenih i umjetni\u010dkih spoznaja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti opravdava svoje mjesto institucije od najvi\u0161eg ugleda i povjerenja koja radom svojih \u010dlanova diljem svojih znanstvenih i umjetni\u010dkih razreda i jedinica ostvaruje vrijednosti koje nadilaze vrijeme i granice. Novim \u010dlanovima \u017eelimo da postanu aktivni dionici tih plemenitih nastojanja. Dobro do\u0161li u svoju novu znanstveno umjetni\u010dku obitelj, dobro do\u0161li u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti\u201c, zaklju\u010dio je svoj pozdravni govor akademik Velimir Neidhardt koji je novim \u010dlanovima uru\u010dio diplome.<\/p>\n\n\n\n

U ime novih \u010dlanova zahvalila se akademkinja Sanja Cvetni\u0107 koja je istaknula da postati dio zajednice u kojoj se vi\u0161e od stolje\u0107a i pol okuplja hrvatska kulturna i znanstvena misao budi razli\u010dite osje\u0107aje i prisje\u0107anja. \u201eJosip Juraj Strossmayer i Franjo Ra\u010dki, postavljaju\u0107i temelje Akademije, znali su da stvaraju ustanovu koja ne\u0107e biti nijemi svjedok vremena, nego upravo suprotno: zamislili su je kao poticatelja znanstvenoga napretka, va\u017enoga tvorca kulturne politike i \u010duvara nacionalnoga identiteta. Pomisao na dugotrajni projekt Akademijina Rje\u010dnika koji su potakli, ili \u2013 primjerice \u2013 na Tadiju Smi\u010diklasa i njegov uredni\u010dki rad na Diplomati\u010dkom zborniku Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus), kao i na vi\u0161e od pola tisu\u0107e svezaka Radova Akademije, izaziva strahopo\u0161tovanje pred tom tradicijom. Prisje\u0107amo se one slavne analize Edmunda Burkea o tome \u0161to jedno uspje\u0161no dru\u0161tvo mora biti. Ono nije samo plod dogovora \u2013 ili bolje re\u010deno ugovora \u2013 izme\u0111u nas \u017eivih i ovdje okupljenih, nego posebna vrsta ugovora u kojoj sudjeluju tri skupine ljudi, a \u017eivi su samo jedna me\u0111u njima. Druga skupina su oni koje smo naslijedili, a tre\u0107a su oni jo\u0161 nero\u0111eni, koji tek trebaju do\u0107i. Ulaskom me\u0111u \u010dlanove Akademije postajemo dio toga trajnoga sporazuma izme\u0111u nas koji jesmo, onih koji su to bili i onih koji \u0107e to biti \u2013 svjesni i njegove obveze i njegova povjerenja. Svatko od nas iza sebe ima desetlje\u0107a predanoga i \u010desto samotnoga rada u svojim disciplinama, u laboratorijima, arhivima, knji\u017enicama, radnim sobama i atelijerima. No svjesni smo jedne istine: sav na\u0161 trud, rad i postignu\u0107a ostali bi tek osobni dosezi bez klju\u010dnoga koraka \u2013 da taj rad bude prepoznat, vrjednovan i podr\u017ean. Danas izlazimo iz te osame sa svije\u0161\u0107u da je na\u0161 trud prona\u0161ao svoj odjek i uto\u010di\u0161te u ovoj va\u017enoj zajednici. Stoga Vam hvala \u0161to ste u na\u0161oj djelatnosti prepoznali vrijednost dostojnu ugleda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pru\u017eili nam povjerenje koje \u0107emo, nadamo se, opravdati i svojim budu\u0107im radom, na ponos Akademije, znanosti, kulture i domovine\u201c, kazala je akademkinja Sanja Cvetni\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija mo\u017ee imati maksimalno 160 redovitih \u010dlanova, a nakon ovogodi\u0161njih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog \u010dlana<\/strong>, kao i 107 dopisnih \u010dlanova<\/strong> i 81 \u010dlana suradnika<\/strong>, odnosno ukupno 329 \u010dlanova<\/strong>. Me\u0111u 141 redovitih \u010dlanova HAZU 25 je \u017eena<\/strong>, \u0161to je dosad najve\u0107i broj akademkinja<\/strong>. Nakon posljednjih izbora odr\u017eanih 2024. bilo ih je 19.<\/p>\n\n\n\n

Obrazlo\u017eenja za izbor novih \u010dlanova HAZU<\/a><\/p>\n\n\n\n

Govor Predsjednika \u2013 proglasenje novih \u010dlanova2026-konacno<\/a><\/p>\n\n\n\n

Govor akademkinje Sanje_Cvetni\u0107<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor, fotogalerija i dodatni prilozi:<\/p>\n\n\n\n

\n
Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/a><\/blockquote>