Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje<\/p>\n\n\n\n
Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:<\/strong><\/p>\n\n\n\n ROD, RAT I MIR<\/strong><\/p>\n\n\n\n koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28. studenog 2026. u Zagrebu<\/strong>, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8<\/p>\n\n\n\n \u017dive\u0107i u turbulentnim vremenima (Austro-Ugarska, Kraljevina SHS, Jugoslavija, mijene u dr\u017eavnim strukturama, ratovi, cenzure), Marija Juri\u0107 Zagorka nije samo reagirala na nasilje, ve\u0107 je u svojim knji\u017eevnim djelima i novinarskom radu ustrajno promicala vrijednosti slobode, pravde, po\u0161tenja i empatije, prikazuju\u0107i \u017ertve, ali i sposobnost otpora i solidarnosti. U \u010dasopisu Hrvatica 1939. godine poziva \u010ditateljice da za rubriku \u201eNeznana junakinja hrvatskog naroda\u201c prijave ili ispri\u010daju primjere \u017eena, majki i sestara koje su iskusile patnju, progone ili druge te\u0161ko\u0107e, tako isti\u010du\u0107i ulogu obi\u010dnih \u017eena u povijesti i njihove doprinose koji obi\u010dno ostaju neprepoznati. To nije samo metafora \u2013 Zagorka konkretno daje glas \u017eenama \u010dija su djela ostala u sjeni javne povijesti, velikim dijelom iscrpljene ratovanjima. Time stvara prostor za artikulaciju \u017eenskoga subjektiviteta, uklju\u010duju\u0107i i afirmaciju \u201eobi\u010dnih\u201c, marginaliziranih \u017eena. U romanima su Zagorkine junakinje \u010desto one koje ne prihva\u0107aju pasivnost, tra\u017ee promjene i podi\u017eu svoj glas protiv nepravdi. Njezine novinarske intervencije pozivaju na eti\u010dnost u politici i odgovornost prema gra\u0111anima, \u0161to su aspekti u kojima se rod i mir povezuju i u njezinu knji\u017eevnom radu.<\/p>\n\n\n\n Centar za \u017eenske studije (C\u017dS) osnovan je po\u010detkom 1995. godine u Zagrebu u vrlo specifi\u010dnom dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu: u Hrvatskoj je jo\u0161 trajao Domovinski rat, dru\u0161tvo je bilo obilje\u017eeno ratnim traumama, izbjegli\u0161tvom, gubicima i militarizacijom javnog \u017eivota. Upravo u tim okolnostima skupina intelektualki, umjetnica, feministkinja i aktivistkinja osniva C\u017dS kao prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje uloge \u017eena u ratu, mira kao vrijednosti i feminizma kao politi\u010dke prakse. Na\u017ealost, rat i ratovima proizvedene krize i stradanja opet su (ili jo\u0161 uvijek) na\u0161a aktualna stvarnost. Zato poku\u0161avamo stvarati transnacionalni prostor solidarnosti i u\u010denja na mjestima dodira mirovnih i rodnih studija s ciljem raspravljanja o konceptima pravde, brige i transformacije dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n U dobu obilje\u017eenom ratovima, klimatskom krizom, prisilnim migracijama i uru\u0161avanjem demokratskih institucija nu\u017eno je propitivati kako globalna zbivanja poga\u0111aju one koje ostaju nevidljive, koje skrbe, koje gube dom, koje se bore za dostojanstvo, tijelo i istinu. Europska unija ula\u017ee rekordne iznose u vojne kapacitete, a u Hrvatskoj se ponovno uvodi obvezni vojni rok te tako rodna dimenzija rata i mira dobiva novu va\u017enost. Militarizacija dru\u0161tva, ratna zbivanja i \u0161ire geopoliti\u010dke napetosti oblikuju svakodnevni \u017eivot, javne politike i razumijevanje sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n Skup stoga poziva na kriti\u010dko i interdisciplinarno preispitivanje rodnih pretpostavki i posljedica vojnih i sigurnosnih politika te obveznog vojnog roka, na istra\u017eivanje feministi\u010dkih i dekolonijalnih teorija mira, nenasilja i sigurnosti, kao i poticanje dijaloga izme\u0111u akademske zajednice, organizacija civilnog dru\u0161tva i kreatora politika o rodno osjetljivim pristupima miru te poticanje razvoja inkluzivnih, pravednih i mirotvornih politika koje uva\u017eavaju razlike i marginalizirane glasove.<\/p>\n\n\n\n Feministi\u010dki odgovor tra\u017ei reakciju na isklju\u010denost \u017eenskih perspektiva iz javnih rasprava o ratu te osvje\u0161tavanje iskustva \u017eena u ratu \u2013 od izbjegli\u0161tva, seksualnog nasilja i ratne propagande do sudjelovanja u mirovnim inicijativama. Tako\u0111er, tra\u017eimo mogu\u0107nosti promicanja mirovnih vrijednosti, kritike nacionalizma i militarizma te zagovor dijaloga i nenasilnog rje\u0161avanja sukoba.<\/p>\n\n\n\n Problematiziranje (patrijarhalnih) narativa rata svakako je iznimno izazovan zadatak jer osim kritike dominantnih predod\u017ebi herojstva i \u017ertvovanja, koje \u010desto reproduciraju rodne stereotipe, \u010dinjenje rata reproducira \u010dinjenje onakvog roda kakav je u svojoj binarnoj regulaciji proizveden i militarizmom i drugim biopoliti\u010dkim zaposjedanjima prava na upravljanje vrijedno\u0161\u0107u golih \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Pozivamo na interdisciplinarne dijaloge o ratu i miru iz rodne, feministi\u010dke, dekolonijalne i postkolonijalne te svih dru\u0161tvenoznanstvenih i humanisti\u010dkih, kao i javnopoliti\u010dkih i aktivisti\u010dkih perspektiva.<\/p>\n\n\n\n Mogu\u0107e teme izlaganja uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na:<\/strong> Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom molimo poslati do 10. listopada 2026.<\/strong> na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Mail nasloviti:<\/strong> Dani MJZ-prijava 2026<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n Autori\/ce radova: 40 eura Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne<\/strong> pla\u0107aju kotizaciju.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n Programski odbor skupa:<\/strong> dr. sc. Lidija Duji\u0107, dr. sc. Anita Dremel, dr. sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr. sc. Suzana Coha, Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 promi\u0161ljanje povijesnih uloga \u017eena u antiratnim pokretima i suvremenih borbi \u017eena
\u2022 pitanja traume, azila, tijela i jezika u kontekstu krize
\u2022 feministi\u010dki pacifizam i \u017eenski antiratni otpor (\u0161to uklju\u010duje Zagorku i \u017eenske pokrete kroz povijest)
\u2022 ratne izbjeglice i migracije: \u017eensko iskustvo gubitka i otpora
\u2022 tijelo kao bojno polje: seksualno nasilje u ratu
\u2022 \u017eene kao graditeljice mira \u2013 od grassrootsa do UN rezolucije 1325, za\u0161tita \u017eena i djevoj\u010dica, sudjelovanje \u017eena, prevencija
\u2022 ekofeminizam u doba klimatskih ratova i resursnih sukoba
\u2022 uloge \u017eena u suvremenim ratnim narativima: novinarke, knji\u017eevnice, \u017ertve, svjedokinje, pre\u017eivjele
\u2022 mediji, propaganda i nevidljivost \u017eenskih perspektiva u krizama
\u2022 \u017eensko sje\u0107anje na rat: knji\u017eevnost, arhivi, transgeneracijske traume<\/p>\n\n\n\n\n
\n
Kotizacija:<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n