{"id":54132,"date":"2026-06-17T09:28:55","date_gmt":"2026-06-17T07:28:55","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132"},"modified":"2026-06-17T09:28:57","modified_gmt":"2026-06-17T07:28:57","slug":"mario-simunkovic-prilog-javnoj-raspravi-o-projektu-zrtve-ratova-i-drzavnog-politickog-nasilja-u-hrvatskoj-povijesti-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u Hrvatskoj posljednjih desetlje\u0107a. Sustavno prikupljanje podataka o \u017ertvama ratova, represije i politi\u010dkog nasilja predstavlja dug prema \u017ertvama, njihovim obiteljima i hrvatskom dru\u0161tvu u cjelini. Posebno je vrijedna namjera da se objedine podaci koji su danas raspr\u0161eni po arhivima, knji\u017enicama, muzejima, mati\u010dnim uredima, objavljenim publikacijama i privatnim zbirkama.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, upravo zbog va\u017enosti projekta potrebno je otvoriti raspravu o metodologiji prikupljanja, obrade i prikaza podataka kako bi kona\u010dni rezultat bio \u0161to kvalitetniji, dugoro\u010dno odr\u017eiv i znanstveno vjerodostojan. Ovaj prilog javnoj raspravi odnosi se prvenstveno na istra\u017eivanje \u017ertava Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a, odnosno na pitanja metodologije, vrste podataka koje bi trebalo prikupljati te na\u010dina njihove javne prezentacije. Budu\u0107i da \u0107e upravo razdoblje Drugoga svjetskog rata i neposrednog pora\u0107a obuhvatiti najve\u0107i broj osoba, izvora i istra\u017eiva\u010dkih prijepora, smatram da je va\u017eno ve\u0107 u po\u010detnoj fazi projekta otvoriti stru\u010dnu raspravu o tome kako osigurati \u0161to ve\u0107u transparentnost, provjerljivost i dugoro\u010dnu uporabnu vrijednost prikupljenih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Od popisa prema dokumentacijskoj bazi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dosada\u0161nja iskustva pokazuju da klasi\u010dni popisi \u017ertava, bez obzira jesu li objavljeni u tiskanom ili digitalnom obliku, imaju ozbiljna ograni\u010denja. Kao primjer mo\u017ee poslu\u017eiti baza \u201e\u017drtve Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a grada Zagreba\u201c. Iako predstavlja vrijedan istra\u017eiva\u010dki doprinos, korisniku uglavnom prikazuje kona\u010dan podatak o osobi bez mogu\u0107nosti uvida u izvore, alternativne podatke ili istra\u017eiva\u010dki proces kojim se do\u0161lo do odre\u0111enog zaklju\u010dka.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem nije u kori\u0161tenoj tehnologiji, nego u metodologiji prikaza podataka. Digitalna baza sama po sebi ne jam\u010di ve\u0107u znanstvenu vrijednost od klasi\u010dnog \u017ertvoslova ili popisa poginulih boraca i \u017ertava terora. Znanstvena vrijednost proizlazi iz transparentnosti izvora, prikaza alternativnih navoda i mogu\u0107nosti provjere istra\u017eiva\u010dkih zaklju\u010daka. Baza koja korisniku prikazuje samo kona\u010dan podatak bez izvora i metodolo\u0161kih bilje\u0161ki zapravo reproducira ograni\u010denja tradicionalnog tiskanog popisa, samo u digitalnom obliku.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozdravljam najavu kori\u0161tenja PostgreSQL baze podataka. Takva tehnologija predstavlja kvalitetan i provjeren temelj za pohranu velikih koli\u010dina podataka. Me\u0111utim, sama SQL baza ne rje\u0161ava temeljni historiografski problem: proturje\u010dne izvore i razli\u010dite interpretacije podataka. Ona omogu\u0107ava njihovu pohranu i povezivanje, ali ne mo\u017ee sama odrediti koji je podatak to\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga smatram da projekt ne bi trebao rezultirati samo popisom \u017ertava i poginulih, nego dokumentacijskom bazom \u017ertava. U sredi\u0161tu sustava ne bi smio biti kona\u010dni podatak, nego osoba i svi dokumenti koji se na nju odnose. Takav model ve\u0107 desetlje\u0107ima uspje\u0161no koriste Yad Vashem, Ancestry, MyHeritage i Fold3. Korisnik ondje ne vidi samo zaklju\u010dak istra\u017eiva\u010da nego i dokumente na temelju kojih je zaklju\u010dak donesen.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjerice, uz pojedinu osobu trebali bi biti dostupni:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>dokumentacija Zemaljske komisije za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da<\/li>\n\n\n\n<li>karton \u017ertve rata iz 1964. godine (ako postoji),<\/li>\n\n\n\n<li>karton SUBNOR-ovog popisa iz 1950. godine (ako postoji),<\/li>\n\n\n\n<li>sken iz mati\u010dne knjige,<\/li>\n\n\n\n<li>izvorna gra\u0111a iz NDH,<\/li>\n\n\n\n<li>vojna dokumentacija,<\/li>\n\n\n\n<li>objavljeni biografski podaci,<\/li>\n\n\n\n<li>fotografije,<\/li>\n\n\n\n<li>novinski \u010dlanci,<\/li>\n\n\n\n<li>skenovi iz knjiga,<\/li>\n\n\n\n<li>obiteljska svjedo\u010danstva,<\/li>\n\n\n\n<li>ostala dokumentacija koja postoji.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Tek na temelju takvog skupa dokumenata mogu\u0107e je donositi historiografske zaklju\u010dke i omogu\u0107iti korisnicima da sami procijene vjerodostojnost pojedinih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Evidentiranje razli\u010ditih verzija podataka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da se podaci o pojedinim osobama \u010desto razlikuju od izvora do izvora, baza ne bi smjela prikazivati samo jedan \u201ekona\u010dan\u201c podatak, nego i razli\u010dite verzije podataka koje postoje u izvorima. Za svaku informaciju trebalo bi biti vidljivo na kojem se izvoru temelji te koliki je njezin stupanj pouzdanosti. Primjerice, mjesto smrti, godina ro\u0111enja ili pripadnost odre\u0111enoj vojnoj postrojbi mogu biti potvr\u0111eni, vjerojatni ili sporni podaci. Takav pristup omogu\u0107io bi korisnicima da razlikuju podatke potvr\u0111ene u vi\u0161e neovisnih izvora od onih koji se temelje na jednom izvoru ili naknadnim svjedo\u010danstvima.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako je va\u017eno evidentirati sve poznate varijante imena i prezimena pojedine osobe. Povijesni izvori \u010desto sadr\u017ee razli\u010dite oblike osobnih imena, nadimke, pogre\u0161ke nastale pri prepisivanju ili razli\u010dite jezi\u010dne oblike istog imena. Evidentiranje svih poznatih varijanti omogu\u0107ilo bi pouzdanije pretra\u017eivanje baze i lak\u0161u identifikaciju osoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Baza bi tako\u0111er trebala sadr\u017eavati povijest izmjena podataka. Ako se tijekom istra\u017eivanja utvrdi da je pojedini podatak pogre\u0161an ili nepotpun, trebalo bi ostati vidljivo kada je izmjena napravljena, tko ju je napravio i na temelju kojeg izvora. Time bi se osigurala potpuna transparentnost istra\u017eiva\u010dkog procesa i omogu\u0107ila provjera svih naknadnih intervencija u bazi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koje podatke treba prikupljati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je va\u017eno da projekt ne ostane na minimalnom skupu podataka koji se danas naj\u010de\u0161\u0107e objavljuje u bazama \u017ertava. Potrebno je prikupiti najmanje sve podatke koje su koristili slovenski istra\u017eiva\u010dki projekti vezani uz \u017ertve Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a (<a href=\"https:\/\/zv2.sistory.si\/\">https:\/\/zv2.sistory.si\/<\/a>), ali i sve podatke koji su prikupljani tijekom Saveznog popisa \u017ertava rata 1964. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Popisni obrazac iz 1964. godine pokazuje koliko je tada\u0161nja metodologija bila ambiciozna. Za svaku osobu prikupljali su se podaci o:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>imenu i prezimenu,<\/li>\n\n\n\n<li>spolu,<\/li>\n\n\n\n<li>datumu i mjestu ro\u0111enja,<\/li>\n\n\n\n<li>nacionalnosti,<\/li>\n\n\n\n<li>zanimanju,<\/li>\n\n\n\n<li>mjestu stanovanja neposredno prije 6. travnja 1941.,<\/li>\n\n\n\n<li>kategoriji stradanja,<\/li>\n\n\n\n<li>datumu smrti,<\/li>\n\n\n\n<li>na\u010dinu smrti,<\/li>\n\n\n\n<li>mjestu smrti,<\/li>\n\n\n\n<li>vojnoj postrojbi, logoru, zatvoru ili mjestu prinudnog rada na kojem je osoba stradala,<\/li>\n\n\n\n<li>logorima, zatvorima i drugim mjestima zato\u010denja tokom rata,<\/li>\n\n\n\n<li>vremenu provedenom u zato\u010deni\u0161tvu,<\/li>\n\n\n\n<li>i drugi podaci<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Posebno je va\u017ean podatak o mjestu stanovanja 6. travnja 1941. godine, na po\u010detku Travanjskog rata. Taj podatak omogu\u0107ava razumijevanje migracija stanovni\u0161tva, izbjegli\u010dkih kretanja, ratnih sudbina pojedinaca i lokalnih razmjera ratnih stradanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Podatak o mjestu stanovanja 6. travnja 1941. godine va\u017ean je i zbog pravilnog razumijevanja lokalnih razmjera ratnih stradanja. U brojnim postoje\u0107im popisima \u017ertava, uklju\u010duju\u0107i i pojedine logorske popise, osobe se \u010desto povezuju prvenstveno s mjestom ro\u0111enja, iako su desetlje\u0107ima prije rata odselile i \u017eivjele na drugom podru\u010dju. Takav pristup mo\u017ee dovesti do pogre\u0161nih zaklju\u010daka o broju stradalih iz pojedinih mjesta i op\u0107ina. Poseban problem predstavljaju krajevi koji su bili sna\u017ena emigracijska podru\u010dja, iz kojih su se stanovnici selili u ve\u0107e gradove, druge dijelove dr\u017eave ili inozemstvo. Ako se \u017ertve automatski \u201evra\u0107aju\u201c u mjesto ro\u0111enja, dobiva se iskrivljena slika lokalne povijesti i ratnih gubitaka. Zbog toga bi, uz mjesto ro\u0111enja, trebalo sustavno evidentirati i mjesto prebivali\u0161ta neposredno prije rata, odnosno mjesto u kojem je osoba stvarno \u017eivjela 6. travnja 1941. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako je va\u017eno evidentirati sva mjesta kroz koja je osoba pro\u0161la tijekom rata. \u017drtve dr\u017eavnog i politi\u010dkog nasilja \u010desto su prolazile kroz slo\u017eene sustave progona koji su uklju\u010divali uhi\u0107enja, zatvore, sabirne logore, deportacije i premje\u0161tanja izme\u0111u razli\u010ditih mjesta zato\u010denja. Tako su mnogi zato\u010denici pro\u0161li kroz logore Slana i Metajna na otoku Pagu, zatim kroz logorski sustav Gospi\u0107\u2013Jadovno, dok su neki nakon toga bili premje\u0161teni u druge logore ili ubijeni na drugim lokacijama. Na sli\u010dan na\u010din pojedinci su mogli biti zato\u010deni u Danici, Jasenovcu ili Staroj Gradi\u0161ki, a \u017eivot izgubiti izvan tih logora. Evidentiranje samo logora ili samo mjesta smrti ne omogu\u0107ava razumijevanje cjelokupnog puta \u017ertve kroz sustav progona. Zbog toga je potrebno bilje\u017eiti sva poznata mjesta zato\u010denja, deportacije i stradanja kako bi se \u0161to potpunije rekonstruirala ratna sudbina pojedine osobe.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav pristup omogu\u0107io bi stvaranje popisa svih \u017ertava dr\u017eavnog i politi\u010dkog nasilja u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, ali i jasnu identifikaciju osoba koje su kroz logorski sustav pro\u0161le, a nisu ondje izgubile \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno bi trebalo razlikovati mjesto ro\u0111enja, posljednje prebivali\u0161te prije rata, mjesto uhi\u0107enja, mjesto zato\u010denja, mjesto nestanka, mjesto smrti i mjesto ukopa. U brojnim slu\u010dajevima rije\u010d je o potpuno razli\u010ditim lokacijama, a njihovo poistovje\u0107ivanje dovodi do pogre\u0161nih zaklju\u010daka i ote\u017eava rekonstrukciju ratnih sudbina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mati\u010dne knjige kao temelj provjere podataka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U projektu bi svakako trebalo osigurati sudjelovanje barem jednog mati\u010dara koji ima iskustvo rada i dozvolu rada s dr\u017eavnim maticama i mati\u010dnim knjigama.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas su gotovo sve mati\u010dne knjige na podru\u010dju Republike Hrvatske digitalizirane. To omogu\u0107ava sustavnu i brzu provjeru podataka o ro\u0111enju, vjen\u010danju i smrti velikog broja osoba. Iskustvo brojnih istra\u017eiva\u010da pokazuje da se u postoje\u0107im popisima \u010desto pojavljuju pogre\u0161ne godine ro\u0111enja, nepotpuni datumi ili pogre\u0161no upisana osobna imena.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga bi me\u0111u temeljnim podacima za svaku osobu trebao postojati i podatak o tome je li datum ro\u0111enja potvr\u0111en mati\u010dnim knjigama te navod izvora iz kojeg podatak proizlazi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Digitalizacija izvora i javna dostupnost dokumentacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od najva\u017enijih sastavnica projekta trebala bi biti sustavna digitalizacija izvora i njihovo javno predstavljanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt ne bi trebao zavr\u0161iti izradom baze podataka, nego bi trebao stvoriti temelje za digitalnu zbirku dokumenata vezanih uz \u017ertve ratova i politi\u010dkog nasilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je va\u017eno inzistirati na potpunoj digitalizaciji i javnoj dostupnosti kartona popisa \u017ertava rata iz 1964. godine. Rije\u010d je o jednom od najva\u017enijih izvora za istra\u017eivanje ratnih stradanja na podru\u010dju Hrvatske i biv\u0161e Jugoslavije. Ti kartoni predstavljaju jedinstvenu bazu podataka prikupljenu od \u010dlanova obitelji, svjedoka i lokalnih zajednica te ih je nu\u017eno za\u0161tititi, digitalizirati i u\u010diniti dostupnima istra\u017eiva\u010dima i javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Povezivanje osoba, obitelji i doga\u0111aja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Baza bi trebala omogu\u0107iti povezivanje \u010dlanova obitelji. Ratna stradanja \u010desto nisu poga\u0111ala samo pojedince nego \u010ditave obitelji. Roditelji, djeca, bra\u0107a, sestre i supru\u017enici \u010desto su stradavali u razli\u010ditim okolnostima i na razli\u010ditim mjestima. Povezivanje \u010dlanova obitelji omogu\u0107ilo bi bolje razumijevanje razmjera ratnih gubitaka te bi istra\u017eiva\u010dima i potomcima olak\u0161alo rekonstrukciju obiteljskih sudbina.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim povezivanja osoba i dokumenata, korisno bi bilo povezati pojedince s konkretnim ratnim doga\u0111ajima, zlo\u010dinima, deportacijama, vojnim operacijama i masovnim stradanjima. Tako bi korisnik, osim podataka o pojedinoj osobi, mogao vidjeti i \u0161iri povijesni doga\u0111aj kojem je ta osoba pripadala, dok bi se kod svakog doga\u0111aja mogao dobiti popis svih poznatih \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Otvoren sustav i sudjelovanje javnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Projekt bi od samog po\u010detka trebao biti zami\u0161ljen kao otvoreni sustav koji se mo\u017ee stalno dopunjavati novim podacima i dokumentima.<\/p>\n\n\n\n<p>Povijesna istra\u017eivanja ne zavr\u0161avaju objavom prvog popisa. Novi izvori neprestano izlaze na vidjelo, arhivi se otvaraju, privatne zbirke postaju dostupne, a istra\u017eiva\u010di dolaze do novih saznanja. Zbog toga ne bi trebalo inzistirati na jednom unosu podataka nakon kojeg se smatra da je posao zavr\u0161en.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt bi trebao omogu\u0107iti i kontrolirano sudjelovanje javnosti. Brojni dokumenti, fotografije, pisma, osmrtnice i druga gra\u0111a danas se nalaze u privatnom vlasni\u0161tvu obitelji i lokalnih zajednica. Kroz sustav prijedloga dopuna gra\u0111ani bi mogli dostavljati nove podatke i dokumente, dok bi kona\u010dnu provjeru i odobravanje provodili stru\u010dni suradnici projekta.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako je va\u017eno organizirati javne stru\u010dne rasprave o metodologiji projekta jo\u0161 tijekom njegove provedbe. Rasprave bi trebale obuhvatiti pitanja koje podatke prikupljati, kako evidentirati proturje\u010dne izvore, kako prikazivati stupanj sigurnosti podataka, kako povezivati osobe i dokumente te kako omogu\u0107iti sudjelovanje lokalnih istra\u017eiva\u010da i institucija.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017drtve pora\u0107a i potreba za povijesnim kontekstom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posebnu pozornost potrebno je posvetiti evidentiranju \u017ertava pora\u0107a. Njihovo stradanje predstavlja va\u017ean dio hrvatske povijesti 20. stolje\u0107a i zaslu\u017euje sustavno istra\u017eivanje, dokumentiranje i javnu prezentaciju. Me\u0111utim, jednako je va\u017eno da se uz podatke o njihovoj smrti prika\u017ee i njihov ratni put te dru\u0161tvena i politi\u010dka uloga tijekom rata i nakon rata.<\/p>\n\n\n\n<p>U dosada\u0161njim popisima i bazama podataka \u017ertve pora\u0107a \u010desto su prikazivane isklju\u010divo kao osobe koje su stradale nakon zavr\u0161etka rata, bez podataka o tome jesu li tijekom rata bile civili, pripadnici oru\u017eanih snaga, du\u017enosnici ili djelatnici represivnog aparata Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, a nakon rata pripadnici kri\u017earskih grupa. Takav pristup korisniku ne pru\u017ea dovoljno informacija za razumijevanje povijesnog konteksta.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga bi za svaku \u017ertvu pora\u0107a, kada god je to mogu\u0107e, trebalo evidentirati njezin status tijekom rata: je li bila civil, pripadnik domobranstva, usta\u0161kih postrojbi, oru\u017eni\u0161tva, Usta\u0161ke nadzorne slu\u017ebe, dr\u017eavne uprave NDH ili neke druge organizacije. Jednako tako, potrebno je prikupiti i javno prezentirati relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na pojedinu osobu, uklju\u010duju\u0107i sudske presude, istra\u017ene spise, zapisnike vojnih i civilnih sudova te dokumente Zemaljske komisije za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da, ako takvi dokumenti postoje.<\/p>\n\n\n\n<p>Takvi podaci ne bi trebali slu\u017eiti opravdavanju nezakonitih ubojstava ili drugih oblika represije nakon zavr\u0161etka rata. Njihova je svrha omogu\u0107iti cjelovitije razumijevanje povijesnih okolnosti i razlikovanje pojedina\u010dnih \u017eivotnih sudbina. Povijesna znanost ne bi smjela bilje\u017eiti samo \u010dinjenicu smrti, nego i okolnosti koje su toj smrti prethodile.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Projekt \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c predstavlja iznimno va\u017enu priliku da Hrvatska dobije suvremenu, transparentnu i znanstveno utemeljenu bazu podataka o \u017ertvama ratova i represije.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se taj cilj ostvario, potrebno je oti\u0107i korak dalje od klasi\u010dnog popisa \u017ertava. Umjesto baze zaklju\u010daka, potrebno je izgraditi dokumentacijsku bazu izvora. U sredi\u0161tu takvog sustava trebala bi biti osoba sa svim dokumentima koji se na nju odnose, uz mogu\u0107nost prikaza razli\u010ditih izvora, alternativnih podataka i istra\u017eiva\u010dkih bilje\u0161ki.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj projekta ne bi trebao biti izrada jo\u0161 jednog kona\u010dnog popisa \u017ertava, nego stvaranje nacionalne dokumentacijske infrastrukture koja \u0107e omogu\u0107iti trajno prikupljanje, provjeru, povezivanje i interpretaciju podataka o \u017ertvama ratova i dr\u017eavnog odnosno politi\u010dkog nasilja. Takav sustav ne bi slu\u017eio samo sada\u0161njim istra\u017eiva\u010dima, nego bi predstavljao temelj za budu\u0107e generacije povjesni\u010dara, arhivista, muzealaca, rodoslovaca i svih zainteresiranih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Zainteresirani za sudjelovanje u raspravi svoje priloge mogu slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-54132","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":54132,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":54132,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":54132,"position":2},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":54132,"position":3},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":54132,"position":4},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":54132,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54132"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54133,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54132\/revisions\/54133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}