{"id":5410,"date":"2017-07-27T16:20:55","date_gmt":"2017-07-27T16:20:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5410"},"modified":"2017-07-27T20:45:28","modified_gmt":"2017-07-27T20:45:28","slug":"hrvoje-petric-deveta-konferencija-europskog-drustva-za-povijest-okolisa-9th-european-society-for-environmental-history-biennial-conference-zagreb-28-vi-2-vii-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5410","title":{"rendered":"Hrvoje Petri\u0107 – Deveta konferencija Europskog dru\u0161tva za povijest okoli\u0161a (9th European Society for Environmental History Biennial Conference), Zagreb, 28. VI. \u2013 2. VII. 2017."},"content":{"rendered":"

Deveta konferencija Europskog dru\u0161tva za povijest okoli\u0161a \u2013 Priroda izme\u0111u: okoli\u0161 u kontaktnim podru\u010djima me\u0111u dr\u017eavama, ekonomskim sustavima, kulturama i religijama, Zagreb, 28. VI. \u2013 2. VII. 2017 (9th European Society for Environmental History Biennial Conference \u2013 Natures in between: Environments in areas of contact among states, economic systems, cultures and religions)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na europskoj konferenciji (kongresu) povijesti okoli\u0161a u Versaillesu 2015. Hrvatska je odabrana kao doma\u0107in konferencije Europskog udru\u017eenja za povijest okoli\u0161a (European Society for Environmental History<\/em> \u2013 ESEH) 2017. godine. Na osnovu te odluke zagreba\u010dka je konferencija pod naslovom Natures in between: Environments in areas of contacts among states, economic systems, cultures and religions<\/em> realizirana od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. godine u organizaciji Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Odjela za geografiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Prethodile su joj dvije stru\u010dne ekskurzije: u nacionalni park Kornate i park prirode Tela\u0161\u0107ica 26. lipnja te u Ravne Kotare 27. lipnja. Nakon radnog dijela konferencije, u Zadru je od 4. do 7. srpnja odr\u017eana ljetna \u0161kola za doktorante iz povijesti okoli\u0161a pod naslovom Natural and Cultural Heritage under Different Governments<\/em> u organizaciji Odjela za geografiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta u Zagrebu i Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na konferenciji u Zagrebu ukupno je s izlaganjima sudjelovalo 444 sudionika iz 43 dr\u017eave. Najvi\u0161e ih je bilo iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (76), a nakon toga iz Njema\u010dke (64). Iz Ujedinjenog Kraljevstva je sudjelovalo 35 predava\u010da, Rusije i \u0160vedske po 19, Austrije 18, Francuske 17, Hrvatske i \u0160vicarske po 16, Nizozemske 15, Australije 13, Italije, Belgije, Kanade i Finske po 11, \u0160panjolske 10, Brazila 9, \u010ce\u0161ke 8, Estonije 7, Indije, Portugala i Poljske 5, Gr\u010dke, Izraela i Kine 4, Ma\u0111arske, Irske, Danske i Norve\u0161ke po 3, Rumunjske, Slovenije, Kolumbije, Ju\u017ene Afrike i Turske po 2 te Bjelorusije, Bugarske, Japana, Kosova, Litve, Srbije i Ukrajine po 1 predava\u010d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na sve\u010danom otvaranju konferencije uvodno izlaganje imao je istaknuti povjesni\u010dar prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, koji je predstavio razvoj, stanje i potencijal povijesti okoli\u0161a (ekohistorije) u Hrvatskoj. Isprava su istra\u017eivanja povijesti okoli\u0161a u Hrvatskoj imala dublje korijene u geografiji dok se interes u hrvatskoj historiografiji javio tek u posljednjoj \u010detvrtini 20. stolje\u0107a. Za ustrojavanje ekohistorije u nas je od osobitog zna\u010denja bilo osnivanje me\u0111unarodnog istra\u017eiva\u010dkog projekta Triplex Confinium \u0161to su ga 1996. utemeljili Karl Kaser sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu i Drago Roksandi\u0107 koji je tada uz redoviti rad na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu predavao i na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti. U organizaciji projekta odr\u017ean je 2000. godine na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eEco-history of the Triplex Confinium (c. 1500-1800)\u201d, prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i u jugoisto\u010dnoj Europi. Time je u hrvatskoj historiografiji i formalno konstituirana ekohistorija kakvu danas poznajemo. Nakon izlaganja profesora Roksandi\u0107a slijedilo je pozvano predavanje koje je odr\u017eao profesor Andrew W. A. Baldwin (Durham University): From determinism to complexity: historical disaffiliation in climate change and migration<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iako je iz Hrvatske bilo samo 16 referenata, mo\u017eemo biti zadovoljni s vidljivo\u0161\u0107u hrvatskih tema koje su izlo\u017eili ne samo afirmirani znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Geografskog odsjeka PMF-a i Geodetskog fakulteta u Zagrebu), Odjela za geografiju te Odjela za etnologiju i antropologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, zagreba\u010dkog Instituta za migracije i narodnosti, Instituta za antropologiju, Hrvatskog geolo\u0161kog instituta, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Hrvatskog instituta za povijest, nego i diplomski studenti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na konferenciji je s predavanjima sudjelovalo i nekoliko inozemnih istra\u017eiva\u010da hrvatskog podrijetla, ve\u0107inom povjesni\u010dara, primjerice Frank Zelko s University of Vermont, Sabrina Peri\u0107 s Univesity of Calgary odnosno Diane Erceg s Australian National Univesity.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim toga na\u0161i znanstvenici koji su slu\u0161ali predavanja ili sudjelovali u raspravama, studenti pa i gimnazijalci imali su prilike upoznati niz vode\u0107ih povjesni\u010dara okoli\u0161a (Verena Winiwarter, John McNeill, William Cronon, J. Donald Hughes, Libby Robin, Jane Carruthers, Christof Mauch, Harriet Ritvo, Eunice Nodari, Sverker S\u00f6rlin, Gregg Mitman, Richard Tucker, Richard W. Unger, Simo Laakkonen, Stefania Barca, Peter Coates, Richard Hoffmann, Marcus Hall, Christian Rohr, Martin Schmid, Eva Jakobsson, Marco Armiero, koji je predsjedao Programskim odborom zagreba\u010dke konferencije itd.) te uspostaviti komunikaciju s brojnim kolegicama i kolegama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatskoj historiografiji, i ne samo njoj, konferencija je donijela niz poticaja za tra\u017eenje novih putova jer povijest okoli\u0161a nesumnjivo pru\u017ea ne samo mogu\u0107nost ve\u0107e uklju\u010denosti na\u0161e historiografije u europske tokove, nego predstavlja i izazov otvaranja multidisciplinarnosti te komunikacije izme\u0111u razli\u010ditih struka i znanstvenih podru\u010dja. Za nadati se da \u0107e ova konferencija upravo na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu i drugim institucijama osna\u017eiti zapo\u010dete napore na razvoju povijesti okoli\u0161a u Hrvatskoj i njenom susjedstvu, kako unutar povijesnih znanosti tako i unutar geografije. Konferencija je pru\u017eila priliku i za ukazivanjem na va\u017enost povijesti okoli\u0161a ne samo u istra\u017eivanjima nego i u nastavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cjeloviti program konferencije je dostupan na http:\/\/eseh.org\/wp-content\/uploads\/ESEH2017PrintedProgramme.pdf<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na izbornoj skup\u0161tini European Society for Environmental History<\/em> izabran je novi predsjednik, medijevist P\u00e9ter Szab\u00f3, zaposlen na Botani\u010dkom institutu \u010ce\u0161ke akademije znanosti. Novi tajnik je postao Giacomo Parrinello, a sveu\u010dili\u0161na profesorica geografije i predsjednica lokalnog organizacijskog odbora Borna Fuerst Bjeli\u0161 s PMF-a, zajedno sa Wilkom Hardenbergom, izabrana je za potpredsjednicu ESEH-a, dok je povjesni\u010dar Hrvoje Petri\u0107 iznova izabran za jednog od pet \u010dlanova upravnog odbora ESEH-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Konferencija je predstavila raznolikost povijesti okoli\u0161a u Europi, ali i na drugim kontinentima, posebno u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi te Australiji. S obzirom da je osim povjesni\u010dara i geografa sudjelovao veliki broj istra\u017eiva\u010da drugih struka, posebno iz prirodnih znanosti, do izra\u017eaja je do\u0161ao potencijal za ja\u010danje suradnje i povezivanje dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti s prirodnim i biotehni\u010dkim znanostima. Izdvojio bih nekoliko poticajnih primjera: izlaganja o tome kako je zelena revolucija napravila utjecaj na poljoprivredu i proizvodnju hrane do dana\u0161njice, o povezivanju ekonomske historije i povijesti okoli\u0161a, o rodnoj povijesti, tehnologiji i povijesti okoli\u0161a, povijesti klimatskih promjena s posebnim naglaskom na suvremenost, ekotopiji, vrlo aktualnoj problematici otpada, ekolo\u0161kim konfliktima, tzv. urbanom metabolizmu, problematici \u017eivotinja, \u0161uma, rijeka, mora (i oceana), opskrbe energijom itd.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obimna rasprava vodila se izme\u0111u povjesni\u010dara okoli\u0161a s obje strane Atlantika o antropocenu (dobu \u010dovjeka i njegova globalnog utjecaja), koja je pokazala odlu\u010duju\u0107i utjecaj \u010dovjeka na na\u0161 planet. U svakom slu\u010daju mo\u017eemo biti zadovoljni s vi\u0161e od 300 predavanja, osam okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija, kao i s nizom popratnih doga\u0111anja poput tematskih ekolo\u0161kih filmskih ve\u010deri Green movie soire\u00e9<\/em>, izlo\u017ebama knjiga svjetskih i hrvatskih izdava\u010da, projekata i laboratorija. Izuzetno je zanimljiv bio plenarni okrugli stol Trespassing: Environmental history and the challenges of migrations<\/em>, s uvodni\u010darima: Marco Armiero, Peter Coates, Shen Hou i Eunice Nodari.
\nU sklopu konferencije predstavljeno je nekoliko knjiga, od kojih je najve\u0107u pozornost zbog aktualnosti teme dobio zbornik radova Environmental History of Modern Migrations<\/em>. Sudionici konferencije su se mogli upoznati i s hrvatskim \u010dasopisom za povijest okoli\u0161a Ekonomska i ekohistorija<\/em>, a poseban je interes privukao broj 11 posve\u0107en povijesti odr\u017eivog razvoja, koji je nedavno u cijelosti objavljen na engleskom jeziku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednji dan konferencije dodijeljene su sljede\u0107e nagrade vezane uz europsku povijest okoli\u0161a: a) Za najbolji \u010dlanak iz europske povijesti okoli\u0161a nagradu je primila Ma\u00efka De Keyzer za \u010dlanak \u201cAll we are is dust in the wind: The social causes of a \u201csubculture of coping\u201d in the late medieval coversand belt\u201d (Journal for the History of Environment and Society<\/em>, 2016); b) Za najbolju novu monografiju iz europske povijesti okoli\u0161a visoko priznanje je primio William M. Cavert za knjigu The Smoke of London: Energy and Environment in the Early Modern City<\/em> (Cambridge University Press, 2016). U u\u017eem izboru za tu nagradu bile su jo\u0161 knjige: Bruce M. S. Campbell, The Great Transition: Climate, Disease and Society in the Late-Medieval World<\/em> (Cambridge University Press, 2016), Kieko Matteson, Forests in Revolutionary France: Conservation, Community, and Conflict, 1669\u20131848<\/em> (Cambridge University Press, 2015), Giacomo Parrinello, Fault Lines: Earthquakes and Urbanism in Modern Italy<\/em> (Berghahn Books, 2015) i Peter Thorsheim, Waste into Weapons: Recycling in Britain during the Second World War<\/em> (Cambridge University Press, 2015); c) Nagradu za najbolji predstavljeni poster primio je Lukas Heinzmann za Climate reconstruction in north-east Switzerland during the Late Maunder Minimum \u2013 An analysis of the weather observations in the Einsiedeln monastery’s diary between 1670 and 1704<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Treba istaknuti kako na konferenciji nisu sudjelovali samo povjesni\u010dari i geografi ve\u0107 i znanstvenici iz prirodnih znanosti, antropolozi, sociolozi, \u0161umarski stru\u010dnjaci, arheolozi i drugi \u0161to je dovodilo do niza zanimljivih multidisciplinarnih i interdisciplinarnih rasprava o pristupima i metodama rada, a povjesni\u010darima nesumnjivo dalo poticaj za tra\u017eenje druga\u010dijih interpretacija povijesnih izvora te novih pristupa u historijskoj znanosti. Ne bi bilo lo\u0161e kad bi povjesni\u010dari barem djelomi\u010dno nastavili graditi zapo\u010dete veze i interakcije s prirodoslovljem. Pri tome svakako mo\u017ee pomo\u0107i povijest okoli\u0161 kojoj je temeljna zada\u0107a prou\u010davanje me\u0111uodnosa ljudi i ostatka prirode.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreba\u010dka je konferencija nedvojbeno potvrdila \u010dinjenicu da se povijest okoli\u0161a u Europi i izvan nje ubrzano razvija i da s njom sve brojniji povjesni\u010dari povezuju razne mogu\u0107nosti intelektualne revitalizacije historijske znanosti i to s punom otvoreno\u0161\u0107u ne samo prema drugim humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima ve\u0107 i prema prirodnima. Za o\u010dekivati je daljnje pomake unutar povijesti okoli\u0161a na novim konferencijama, poput idu\u0107e ESEH konferencije za koju je u Zagrebu odlu\u010deno da \u0107e se odr\u017eati u Tallinnu u Estoniji 2019. godine. Valja jo\u0161 spomenuti da istra\u017eiva\u010de iste godine o\u010dekuje i globalni izazov tre\u0107eg po redu kongresa povijesti okoli\u0161a, \u010diji \u0107e doma\u0107in biti Universidade Federal da Santa Catarina iz Florian\u00f3polisa u Brazilu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvoje Petri\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-5410","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":5410,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":5410,"position":1},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":5410,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":5410,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53935,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53935","url_meta":{"origin":5410,"position":4},"title":"Konferencija “Bending the Rules: Social Radicalism, Wanderlust, and Utopianism in Children\u2019s and YA Literature”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici poziva na me\u0111unarodnu konferenciju \u201cBending the Rules: Social Radicalism, Wanderlust, and Utopianism in Children\u2019s and YA Literature\u201d koja \u0107e se odr\u017eati 9. i 10. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Konferencija se odr\u017eava u sklopu HERA projekta LIMINALWATER. Liminalwater Conference: Bending the\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rules.jpg?fit=1200%2C601&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rules.jpg?fit=1200%2C601&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rules.jpg?fit=1200%2C601&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rules.jpg?fit=1200%2C601&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rules.jpg?fit=1200%2C601&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53339,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53339","url_meta":{"origin":5410,"position":5},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “7th International Conference of the Mediterranean Maritime History Network” u Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 25. do 29. svibnja 2026. na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru odr\u017eava se 7. me\u0111unarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (MMHN) koja okuplja istra\u017eiva\u010de pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji \u0107e predstaviti svoja istra\u017eivanja koja imaju zajedni\u010dku dodirnu to\u010dku s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5410"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5415,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5410\/revisions\/5415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}