{"id":54081,"date":"2026-06-15T12:28:30","date_gmt":"2026-06-15T10:28:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081"},"modified":"2026-06-15T12:28:32","modified_gmt":"2026-06-15T10:28:32","slug":"promocija-knjige-ankice-cakardic-dionizijski-socijalizam-praksis-skole","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","title":{"rendered":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati<\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb)<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan<\/p>\n\n\n\n<p>Moderira: Roman Simi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"860\" data-attachment-id=\"54082\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=54082\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?fit=1200%2C1200&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1200,1200\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"image\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?fit=860%2C860&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=860%2C860&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-54082\" style=\"width:672px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=1024%2C1024&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=300%2C300&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=150%2C150&amp;ssl=1 150w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=768%2C768&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=90%2C90&amp;ssl=1 90w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?resize=75%2C75&amp;ssl=1 75w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/image-2.png?w=1200&amp;ssl=1 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Studija <em>Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole<\/em> Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski <em>novum<\/em> ove va\u017ene knjige nije u nadahnuto ispisanoj povijesti Jugoslavenske praksis \u0161kole, intelektualnog pokreta koji je od 1960-ih do sredine 1970-ih oblikovao najsmjeliju kritiku staljinizma i birokratskog socijalizma, ve\u0107 u \u201cbespo\u0161tedno-kriti\u010dkoj\u201d analizi njezinih filozofskih ideja, kojom autorica nudi i dosada nepostoje\u0107e feministi\u010dko reispisivanje te najistaknutije intelektualne tradicije socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovore na pitanja gdje su praksisovke i \u0161to se doga\u0111a kad revolucionarna misao zaboravi na rod Ankica \u010cakardi\u0107 tra\u017ei u historijskoj analizi ranih socijalisti\u010dko-feministi\u010dkih strujanja u Jugoslaviji i kriti\u010dkoj analizi rodne podjele rada u Praksis \u0161koli te ga zaklju\u010duje pa\u017eljivim i\u0161\u010ditavanjem filozofije Bla\u017eenke Despot, rijetke <em>praxis <\/em>filozofkinje koja je svojim radom nastojala utemeljiti marksisti\u010dki feminizam. Ponu\u0111eno feministi\u010dko reispisivanje ne polazi pritom od nakane da negira ili poni\u0161ti rad Praksis \u0161kole, ve\u0107 da je povede korak dalje, do njezinih vlastitih emancipacijskih obe\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok oslikava svijet i vrijeme u kojemu su na legendarnoj Kor\u010dulanskoj ljetnoj \u0161koli najva\u017eniji europski filozofi i suradnici \u010dasopisa <em>Praxis<\/em> \u2013 od Ernsta Blocha i \u00c1gnes Heller do Henrija Lefebvrea i Herberta Marcusea \u2013 stvarali jedinstven most izme\u0111u Istoka i Zapada, Ankica \u010cakardi\u0107 u <em>Dionizijskom socijalizmu Praksis \u0161kole<\/em> ne propu\u0161ta progovoriti i o aktualnim pitanjima \u2013 od kritike neoliberalizma i tehnokratizma do novih dru\u0161tvenih pokreta \u2013 nude\u0107i nam intelektualno oru\u0111e za razumijevanje suvremenih kriza kroz prizmu otvorenog marksizma.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/dogadaj\/promocija-knjige-dionizijski-socijalizam-praksis-skole\">https:\/\/fraktura.hr\/dogadaj\/promocija-knjige-dionizijski-socijalizam-praksis-skole<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54083,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-54081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum ove va\u017ene knjige nije u nadahnuto ispisanoj povijesti Jugoslavenske praksis \u0161kole, intelektualnog pokreta koji je od 1960-ih do sredine 1970-ih oblikovao najsmjeliju kritiku staljinizma i birokratskog socijalizma, ve\u0107 u \u201cbespo\u0161tedno-kriti\u010dkoj\u201d analizi njezinih filozofskih ideja, kojom autorica nudi i dosada nepostoje\u0107e feministi\u010dko reispisivanje te najistaknutije intelektualne tradicije socijalisti\u010dke Jugoslavije.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":54081,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":54081,"position":1},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":54081,"position":2},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":54081,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":54081,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":54081,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54081"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54084,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54081\/revisions\/54084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}