{"id":5400,"date":"2017-07-27T12:00:13","date_gmt":"2017-07-27T12:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5400"},"modified":"2017-08-24T14:33:50","modified_gmt":"2017-08-24T14:33:50","slug":"marko-aurelije-meditacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5400","title":{"rendered":"Marko Aurelije, \u201cMeditacije\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Planetopija objavio je 2017. knjigu “Meditacije” rimskog cara Marka Aurelija.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Planetopija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Aurelije<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Meditacije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vodi\u010d za dobar \u017eivot najplemenitijeg rimskog cara<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb 2017, 207 str.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Aurelije, poznat i kao ‘car-filozof’, pred kraj \u017eivota zapisao je zbirku svojih misli, naslovljenu izvorno ‘Samome sebi’, danas poznatiju kao Meditacije<\/em> ili Misli. Taj njegov dnevnik svojevrsna je introspekcija, ali i pomo\u0107 samome sebi, no danas ta knji\u017eica ostaje kao dragocjeno filozofsko blago u kojem mo\u017eemo na\u0107i utjehu, motivaciju i pomo\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U Meditacijama<\/strong> nema naznaka formalne funkcije Aurelija; ne spominju se aktualna dr\u017eavna pitanja, politi\u010dki protivnici i generali, niti se navode pobjede nad barbarskim plemenima ili opisi uti\u0161anih pobuna. Umjesto toga, Meditacije<\/strong> nude jedinstven i rijetko vi\u0111en, introspektivan tekst, sastavljen u obliku kratkih osvrta i aforizama o pitanjima poput prirode dobra i zla, odr\u017eavanja vrline, ure\u0111enja svijeta kao cjeline i nadila\u017eenja svih vrsta strahova. Ranjiv i samokriti\u010dan, ali u isto vrijeme odva\u017ean i beskrajno iskren, Aurelije podsje\u0107a samoga sebe i pru\u017ea si vodstvo karakteristi\u010dno stoi\u010dkim na\u010delima, s ciljem ostvarivanja vizije boljeg i zadovoljnijeg sebstva. \u010citaju\u0107i Meditacije<\/strong>, \u010ditatelj dobiva jedinstven uvid u plemenitu borbu ljudskog bi\u0107a sa samim sobom, u svrhu postizanja ideala vrline, mirne du\u0161e i sna\u017enog razuma, a samim time i neprocjenjivu priliku primijeniti Aurelijeve savjete na svoj vlastiti put prema osobnom boljitku. Utoliko, Meditacije<\/strong> predstavljaju uistinu unikatno djelo knji\u017eevnosti, kako iz filozofske tako i iz do\u017eivljajne perspektive \u010ditanja intimnih misli najmo\u0107nijeg \u010dovjeka svoga vremena.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(iz predgovora Davida Peji\u0107a)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/planetopija.hr\/kategorija\/duh-um-i-tijelo\/meditacije-marko-aurelije<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Sandorf<\/p>\n

 <\/p>\n

Pierre Hadot<\/p>\n

 <\/p>\n

Unutarnja tvr\u0111ava<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

2016.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela s francuskog: Bosiljka Brle\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Uskoro \u0107e\u0161 sve zaboraviti,
\nUskoro \u0107e te svi zaboraviti!
\n(Misli, VII, 21)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U tome se Marko Aurelije prevario. Pro\u0161lo je osamnaest stolje\u0107a (gotovo dvije tisu\u0107e godina!), a Misli su i dalje \u017eive. Te stranice nisu bile namijenjene samo nekolicini aristokrata duha, kao \u0161to su Shaftesbury, Friedrich II. ili Goethe, nego su, tijekom stolje\u0107a pru\u017eale, i jo\u0161 danas pru\u017eaju razloge za \u017eivot bezbrojnim nepoznatim ljudima, koji su ih mogli \u010ditati u mnogim prijevodima objavljenim diljem svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dana\u0161nji je \u010ditatelj pre\u010desto sklon zami\u0161ljati da postoji samo jedan mogu\u0107i prijevod gr\u010dkog teksta i bit \u0107e iznena\u0111en kad, nerijetko, nai\u0111e na znatna odstupanja. No zbog te bi \u010dinjenice morao postati svjestan vremenske distance koja nas dijeli od starih. Na\u0161a namjera, to jest da suvremenom \u010ditatelju pru\u017eimo uvod u \u010ditanje Misli, ne\u0107e dakle mo\u017eda biti nekorisna. Nastojat \u0107emo otkriti ono \u0161to je Marko Aurelije htio u\u010diniti pi\u0161u\u0107i ih, odrediti knji\u017eevni rod kojemu pripadaju, a osobito definirati njihov odnos prema filozofskom sustavu koji ih nadahnjuje, i na kraju, ne pi\u0161u\u0107i carevu biografiju, otkriti ono \u0161to se od njega kao osobe pojavljuje u njegovu djelu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBilo mi je stalo do toga da obilno citiram Misli. Mrzim one monografije koje se, umjesto da daju rije\u010d autoru i ostanu \u0161to bli\u017ee tekstu, upu\u0161taju u nerazumljive elukubracije koje navodno dekodiraju tekst i otkrivaju ono ne-izre\u010deno mislioca, a da \u010ditatelj nema nikakvu predod\u017ebu o onome \u0161to je taj mislilac zaista \u201crekao\u201d.<\/p>\n

Takva metoda, na\u017ealost, dopu\u0161ta sva mogu\u0107a izobli\u010davanja, sva iskrivljavanja, sve nategnute \u201cintervencije\u201d. Na\u0161e je doba zavodljivo iz mnogih razloga, ali pre\u010desto bismo ga, s filozofskog i knji\u017eevnog gledi\u0161ta, mogli definirati kao doba besmislice, ako ne i kalambura: bilo \u0161to povodom bilo \u010dega!\u201c
\n-iz intervjua s Pierreom Hadotom koji je vodio Michael Chase<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pierre Hadot (1922-2010) francuski je filozof i povjesni\u010dar filozofije specijaliziran za anti\u010dku filozofiju, pogotovo neoplatonizam. Hadot se zaredio 1944, ali nakon enciklike pape Pija XII. Humani generis (1950) napustio je sve\u0107eni\u010dki red. Bio je ravnatelj \u00c9cole des hautes \u00e9tudes en sciences sociales (EHESS) od 1964. do 1986, a 1982. imenovan je profesorom presti\u017enog Coll\u00e8ge de France, na kojem je bio predstojnik katedre za gr\u010dku i rimsku filozofiju. Umirovio se i postao emeritus 1991.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.sandorf.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Meditacije_M.jpg?fit=268%2C425&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":5400,"position":0},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":5400,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":5400,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":5400,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":5400,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":5400,"position":5},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5400"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5700,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400\/revisions\/5700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}