{"id":5400,"date":"2017-07-27T12:00:13","date_gmt":"2017-07-27T12:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5400"},"modified":"2017-08-24T14:33:50","modified_gmt":"2017-08-24T14:33:50","slug":"marko-aurelije-meditacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5400","title":{"rendered":"Marko Aurelije, \u201cMeditacije\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Planetopija objavio je 2017. knjigu “Meditacije” rimskog cara Marka Aurelija.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Planetopija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Aurelije<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Meditacije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vodi\u010d za dobar \u017eivot najplemenitijeg rimskog cara<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb 2017, 207 str.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Aurelije, poznat i kao ‘car-filozof’, pred kraj \u017eivota zapisao je zbirku svojih misli, naslovljenu izvorno ‘Samome sebi’, danas poznatiju kao Meditacije<\/em> ili Misli. Taj njegov dnevnik svojevrsna je introspekcija, ali i pomo\u0107 samome sebi, no danas ta knji\u017eica ostaje kao dragocjeno filozofsko blago u kojem mo\u017eemo na\u0107i utjehu, motivaciju i pomo\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U Meditacijama<\/strong> nema naznaka formalne funkcije Aurelija; ne spominju se aktualna dr\u017eavna pitanja, politi\u010dki protivnici i generali, niti se navode pobjede nad barbarskim plemenima ili opisi uti\u0161anih pobuna. Umjesto toga, Meditacije<\/strong> nude jedinstven i rijetko vi\u0111en, introspektivan tekst, sastavljen u obliku kratkih osvrta i aforizama o pitanjima poput prirode dobra i zla, odr\u017eavanja vrline, ure\u0111enja svijeta kao cjeline i nadila\u017eenja svih vrsta strahova. Ranjiv i samokriti\u010dan, ali u isto vrijeme odva\u017ean i beskrajno iskren, Aurelije podsje\u0107a samoga sebe i pru\u017ea si vodstvo karakteristi\u010dno stoi\u010dkim na\u010delima, s ciljem ostvarivanja vizije boljeg i zadovoljnijeg sebstva. \u010citaju\u0107i Meditacije<\/strong>, \u010ditatelj dobiva jedinstven uvid u plemenitu borbu ljudskog bi\u0107a sa samim sobom, u svrhu postizanja ideala vrline, mirne du\u0161e i sna\u017enog razuma, a samim time i neprocjenjivu priliku primijeniti Aurelijeve savjete na svoj vlastiti put prema osobnom boljitku. Utoliko, Meditacije<\/strong> predstavljaju uistinu unikatno djelo knji\u017eevnosti, kako iz filozofske tako i iz do\u017eivljajne perspektive \u010ditanja intimnih misli najmo\u0107nijeg \u010dovjeka svoga vremena.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(iz predgovora Davida Peji\u0107a)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/planetopija.hr\/kategorija\/duh-um-i-tijelo\/meditacije-marko-aurelije<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Sandorf<\/p>\n

 <\/p>\n

Pierre Hadot<\/p>\n

 <\/p>\n

Unutarnja tvr\u0111ava<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

2016.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela s francuskog: Bosiljka Brle\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Uskoro \u0107e\u0161 sve zaboraviti,
\nUskoro \u0107e te svi zaboraviti!
\n(Misli, VII, 21)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U tome se Marko Aurelije prevario. Pro\u0161lo je osamnaest stolje\u0107a (gotovo dvije tisu\u0107e godina!), a Misli su i dalje \u017eive. Te stranice nisu bile namijenjene samo nekolicini aristokrata duha, kao \u0161to su Shaftesbury, Friedrich II. ili Goethe, nego su, tijekom stolje\u0107a pru\u017eale, i jo\u0161 danas pru\u017eaju razloge za \u017eivot bezbrojnim nepoznatim ljudima, koji su ih mogli \u010ditati u mnogim prijevodima objavljenim diljem svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dana\u0161nji je \u010ditatelj pre\u010desto sklon zami\u0161ljati da postoji samo jedan mogu\u0107i prijevod gr\u010dkog teksta i bit \u0107e iznena\u0111en kad, nerijetko, nai\u0111e na znatna odstupanja. No zbog te bi \u010dinjenice morao postati svjestan vremenske distance koja nas dijeli od starih. Na\u0161a namjera, to jest da suvremenom \u010ditatelju pru\u017eimo uvod u \u010ditanje Misli, ne\u0107e dakle mo\u017eda biti nekorisna. Nastojat \u0107emo otkriti ono \u0161to je Marko Aurelije htio u\u010diniti pi\u0161u\u0107i ih, odrediti knji\u017eevni rod kojemu pripadaju, a osobito definirati njihov odnos prema filozofskom sustavu koji ih nadahnjuje, i na kraju, ne pi\u0161u\u0107i carevu biografiju, otkriti ono \u0161to se od njega kao osobe pojavljuje u njegovu djelu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBilo mi je stalo do toga da obilno citiram Misli. Mrzim one monografije koje se, umjesto da daju rije\u010d autoru i ostanu \u0161to bli\u017ee tekstu, upu\u0161taju u nerazumljive elukubracije koje navodno dekodiraju tekst i otkrivaju ono ne-izre\u010deno mislioca, a da \u010ditatelj nema nikakvu predod\u017ebu o onome \u0161to je taj mislilac zaista \u201crekao\u201d.<\/p>\n

Takva metoda, na\u017ealost, dopu\u0161ta sva mogu\u0107a izobli\u010davanja, sva iskrivljavanja, sve nategnute \u201cintervencije\u201d. Na\u0161e je doba zavodljivo iz mnogih razloga, ali pre\u010desto bismo ga, s filozofskog i knji\u017eevnog gledi\u0161ta, mogli definirati kao doba besmislice, ako ne i kalambura: bilo \u0161to povodom bilo \u010dega!\u201c
\n-iz intervjua s Pierreom Hadotom koji je vodio Michael Chase<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pierre Hadot (1922-2010) francuski je filozof i povjesni\u010dar filozofije specijaliziran za anti\u010dku filozofiju, pogotovo neoplatonizam. Hadot se zaredio 1944, ali nakon enciklike pape Pija XII. Humani generis (1950) napustio je sve\u0107eni\u010dki red. Bio je ravnatelj \u00c9cole des hautes \u00e9tudes en sciences sociales (EHESS) od 1964. do 1986, a 1982. imenovan je profesorom presti\u017enog Coll\u00e8ge de France, na kojem je bio predstojnik katedre za gr\u010dku i rimsku filozofiju. Umirovio se i postao emeritus 1991.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.sandorf.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Meditacije_M.jpg?fit=268%2C425&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":5400,"position":0},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":5400,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":5400,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":5400,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":5400,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":5400,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5400"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5700,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5400\/revisions\/5700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}