{"id":5385,"date":"2017-07-26T08:42:25","date_gmt":"2017-07-26T08:42:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5385"},"modified":"2017-07-26T08:42:55","modified_gmt":"2017-07-26T08:42:55","slug":"viktor-zmegac-cetiri-europska-grada-kulturoloski-obzori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5385","title":{"rendered":"Viktor \u017dmega\u010d, \u201e\u010cetiri europska grada. Kulturolo\u0161ki obzori\u201c"},"content":{"rendered":"

Matica hrvatska objavila je novu knjigu Viktora \u017dmega\u010da \u201e\u010cetiri europska grada: kulturolo\u0161ki obzori\u201c koja tematizira Pariz, Be\u010d, Berlin i Prag.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Matica hrvatska<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Viktor \u017dmega\u010d<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cetiri europska grada<\/strong><\/em>
\nKulturolo\u0161ki obzori<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pariz, Be\u010d, Berlin i Prag su s gledi\u0161ta hrvatske kulture bili emitivni centri: iz njih su dolazili do nas bitni poticaji u svim podru\u010djima umjetnosti i kulture. Podsjetimo se samo uloge Be\u010da u formiranju hrvatske moderne, utjecaja Pariza na hrvatsko slikarstvo ili na knji\u017eevno stvarala\u0161tvo (Mato\u0161, Kumi\u010di\u0107, Krle\u017ea, Ujevi\u0107), odnosno Berlina na nastajanje hrvatskoga umjetni\u010dkog ekspresionizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ova je knjiga kruna \u017dmega\u010deva znanstvenog djelovanja, to\u010dka u kojoj se sastaju sva podru\u010dja njegovih raznolikih zanimanja i kulturalnih sklonosti (Kre\u0161imir Nemec).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2666 \u2666 \u2666<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026) Du\u017ean sam ipak ne\u0161to kazati o svom izboru gradova. On je subjektivan i objektivan u isti mah. Osoban utoliko \u0161to obuhva\u0107a metropole koje su mi pru\u017eile nezaboravne do\u017eivljaje. Intenzitet iskustva ne mo\u017ee se mjeriti ni danima ni godinama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objektivnost u izboru jo\u0161 je lak\u0161e objasniti. To su gradovi koji su, svaki na svoj na\u010din, reprezentativni za europsku pro\u0161lost, a nadajmo se i za njezinu budu\u0107nost. Prema tom mjerilu mogli bi se u knjizi na\u0107i dakako i gradovi poput Rima, Londona ili Sankt Peterburga, no takvo pro\u0161irenje kosilo bi se s na\u010delom subjektivnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Namjera je djela da upozori, u okviru osobnih ograni\u010denja autora, na poveznice i mnoge \u010dinjenice koje nisu op\u0107a mjesta publicistike. Kao turisti\u010dki vodi\u010d ono je uglavnom neprikladno (Viktor \u017dmega\u010d).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Posebna izdanja, glavna urednica Romana Horvat, likovna oprema \u017deljko Podore\u0161ki, priprema Odjel tehni\u010dke pripreme MH, tisak Zrinski d.d., \u010cakovec. – 4 kolor ilustracije, bilje\u0161ka o autoru<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Viktor \u017dmega\u010d<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Akademik, professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, germanist europskoga glasa, kroatist, muzikolog i knji\u017eevnik ro\u0111en je 1929. u Slatini. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njema\u010dke knji\u017eevnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu, a 2001. postao je i autorom Matice hrvatske koja mu je dosad tiskala deset knjiga<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

biblioteka: POSEBNA IZDANJA
\n\u25fecijena: 250,00 kn
\n\u25febroj stranica: 351
\n\u25feuvez: tvrdi uvez s ovitkom
\n\u25fedimenzije: 14 x 21 cm
\n\u25fegodina izdanja: 2017.
\n\u25feizdava\u010d: Matica hrvatska
\n\u25femjesto: Zagreb
\n\u25feISBN: 978-953-341-098-2
\n\u25fe podru\u010dje: esejistika, interdisciplinarne studije, kulturna povijest, publicistika<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

PDF-ovi
\n\u25feSadr\u017eaj (61,4 KB)
\n\u25fePredgovor (61,5 KB)
\n\u25fePariz (izbor) (1,6 MB)
\n\u25feBe\u010d (izbor) (718,3 KB)
\n\u25fePrag (izbor) (996,4 KB)
\n\u25feBerlin (izbor) (754,7 KB)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/cetiri-europska-grada-1194\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5386,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/V-Z.png?fit=300%2C437&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":5385,"position":0},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":5385,"position":1},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":5385,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":5385,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":5385,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":5385,"position":5},"title":"Doga\u0111anje “Nigerija u gostima”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5385"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5385\/revisions\/5389"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}