{"id":53758,"date":"2026-05-27T21:08:21","date_gmt":"2026-05-27T19:08:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758"},"modified":"2026-05-27T22:31:21","modified_gmt":"2026-05-27T20:31:21","slug":"antifasizam-feminizam-i-knjizevnost-razgovor-povodom-knjige-stanislave-barac-angazovana-zenska-proza-u-eri-narodnog-fronta-1934-1956","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","title":{"rendered":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd<\/p>\n\n\n\n<p>29. maj 2026. 18h<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)<br><\/strong>(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025)<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane \u017eenske knji\u017eevnosti na primeru proze Fride Filipovi\u0107 i Nade\u017ede Ili\u0107 Tutunovi\u0107 u periodu od 30-ih do 50-ih godina 20. veka, na tribini odr\u017eanoj 29. novembra 2016. godine. Za to vreme, dr Stanislava Bara\u0107 \u2013 kao i niz njenih koleginica iz razli\u010ditih humanisti\u010dkih instituta i sa vi\u0161e fakulteta u Beogradu \u2013 pro\u0161irila je ovako postavljeno prou\u010davanje i na druge anga\u017eovane autorke ove epohe a samu sredi\u0161nju sintagmu suzila menjaju\u0107i pojam knji\u017eevnost pojmom proza.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i pa\u017ejivom uporednom \u010ditanju (kon)teksta proze Jelene Bilbije, Mitre Mitrovi\u0107, Nade\u017ede Ili\u0107 Tutunovi\u0107, Fride Filipovi\u0107, Milke \u017dicine, Agnes Smedli, Mile Dimi\u0107 i Desanke Maksimovi\u0107, kao i autobiografskih i memoarskih zapisa ovih i njima bliskih autorki, nastala je sinteti\u010dka monografija koja na povr\u0161inu iznosi \u010ditav jedan tok srpske i jugoslovenske knji\u017eevnosti, odnosno knji\u017eevni tok unutar internacionalnog fenomena poznatog kao feminizam na levici ili narodnofrontofski feminizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je objavljena u jednoj od najstarijih i najtrajnijih edicija Instituta za knji\u017eevnost i umetnost, Studije i rasprave, \u010dija prva knjiga nosi naslov Knji\u017eevni pogledi Antonija Gram\u0161ija. Monografija o anga\u017eovanoj \u017eenskoj prozi stoji \u010dvrsto ukorenjena u najbolje tradicije istra\u017eivanja Instituta, a u isto vreme otvara prostor za \u017eensku stranu antifa\u0161izma i marksizma, nove doprinose feministi\u010dkih istori\u010darki (knji\u017eevnosti i dru\u0161tvene istorije) i, na kraju, prostor za otvorenu raspravu o svemu \u0161to je u njoj napisano i o \u010demu se povodom njenih zaklju\u010daka mo\u017ee govoriti.<\/p>\n\n\n\n<p>Moderatorka i govornica tribine: &nbsp;dr Ivana Panteli\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za savremenu istoriju<\/p>\n\n\n\n<p>Govornice:<br>dr Ana Kolari\u0107, vanredna profesorka Filolo\u0161kog fakulteta Univerziteta u Beogradu (recenzentkinja monografije)<br>dr Tijana Matijevi\u0107, nau\u010dna sradnica Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju<br>dr Jelena Milinkovi\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost (recenzentkinja monografije)<br>dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije (recenzentkinja monografije)<br>dr Zorana Simi\u0107, nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost<br>dr Stanislava Bara\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za knji\u017eevnost i umetnost<\/p>\n\n\n\n<p>Organizatori: Centar za jugoslovenske studije i Centar za kulturnu dekontaminaciju<\/p>\n\n\n\n<p>Fotografija: Emilija Ljuti\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-czkd wp-block-embed-czkd\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"7XYyg3b07G\"><a href=\"https:\/\/www.czkd.org\/2026\/05\/antifasizam-feminizam-i-knjizevnost-razgovor-povodom-knjige-angazovana-zenska-proza-u-eri-narodnog-fronta-1934-1956\/\">Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost:  razgovor povodom knjige &#8220;Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost:  razgovor povodom knjige &#8220;Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)&#8221;&#8221; &#8212; CZKD\" src=\"https:\/\/www.czkd.org\/2026\/05\/antifasizam-feminizam-i-knjizevnost-razgovor-povodom-knjige-angazovana-zenska-proza-u-eri-narodnog-fronta-1934-1956\/embed\/#?secret=U2Ca5grGhk#?secret=7XYyg3b07G\" data-secret=\"7XYyg3b07G\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ikum.org.rs\/novost.php?id=470\">https:\/\/www.ikum.org.rs\/novost.php?id=470<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/antifasizam-feminizam-i-knjizevnost\">https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/antifasizam-feminizam-i-knjizevnost<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Op\u0161irnije o knjizi:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ikum.org.rs\/izdanje.php?id=204\">https:\/\/www.ikum.org.rs\/izdanje.php?id=204<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53759,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":53758,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":53758,"position":1},"title":"Debata &#8220;Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":53758,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":53758,"position":3},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, &#8220;Ubijanje za fotografiju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":53758,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":53758,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53758"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53771,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53758\/revisions\/53771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}