{"id":53752,"date":"2026-05-26T22:56:45","date_gmt":"2026-05-26T20:56:45","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752"},"modified":"2026-05-26T22:56:47","modified_gmt":"2026-05-26T20:56:47","slug":"razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","title":{"rendered":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub<\/strong><\/p>\n\n\n\n

moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage<\/em> izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam<\/em> i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a<\/strong> Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/em>, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.<\/p>\n\n\n\n

U osnovi izlo\u017ebe i knjige le\u017ei isti interes za politi\u010dka zna\u010denja odnosa socijalisti\u010dkog modernizma i socijalisti\u010dkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovi\u0107a utjelovljuje taj rascjep izme\u0111u socijalisti\u010dkog modernizma i socijalisti\u010dkog estetizma, a kroz njega se mogu promatrati i tuma\u010diti dru\u0161tvene i politi\u010dke promjene jugoslavenskog dru\u0161tva, od modernisti\u010dkog univerzalizma, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih, do konstrukcije nacionalisti\u010dkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina.<\/p>\n\n\n\n

Naslov knjige, naravno, referenca je na Bogdanovi\u0107evu knjigu Ukleti neimar<\/em>, kao i na \u010dinjenicu da su ga obo\u017eavatelji njegova rada \u010desto tako nazivali. No, kako stoji u podnaslovu, Bogdanovi\u0107evo umjetni\u010dko djelo prije svega je povod, odnosno polazna to\u010dka za \u0161ira, ali me\u0111usobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a, kulturalizaciji antifa\u0161izma i suvremenom revizionizmu, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimilo\u0161evi\u0107evskog politi\u010dkog anga\u017emana tijekom 80-ih i 90-ih.<\/p>\n\n\n\n

Utoliko je Kr\u0161i\u0107eva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalisti\u010dkim politikama u kulturi, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala, ali i kritika kulturalizacije politi\u010dkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije, od Latinke Perovi\u0107<\/strong> do Bogdanovi\u0107a<\/strong>. Ako je ono \u010dime se bavi doma\u0107a akademska, univerzitetska i intelektualna scena znanost, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga, nego \u010deki\u0107. Stoga, prema drugom Brechtovu<\/strong> naputku, napisanom u trenutku uspona povijesnog fa\u0161izma: \u201eHungriger, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n

(doga\u0111aj se odvija na hrvatskom)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Boris Buden<\/strong>, filozof, publicist i kulturni kriti\u010dar. Prevoditelj Freuda <\/strong>na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu<\/em> i izdava\u010dkog projekta Biblioteke Bastard<\/em>. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u klju\u010dnoj zbirci eseja pod nazivom \u201cBarikade\u201d. Pi\u0161e eseje i \u010dlanke s podru\u010dja filozofije, politike, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunisti\u010dke tranzicije, odnosa prema pro\u0161losti, nacionalizma i teorije prevo\u0111enja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih politi\u010dkih i kulturnih zbivanja.<\/p>\n\n\n\n

Ana Devi\u0107<\/strong>, likovna kriti\u010darka i kustosica. Sura\u0111ivala je s mnogim kulturnim \u010dasopisima i napisala brojne tekstove za izlo\u017ebene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru s temom partizanske umjetni\u010dke produkcije i antifa\u0161isti\u010dkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osniva\u010dica neovisnog kustoskog kolektiva \u0160to kako i za koga<\/strong>\/WHW <\/strong>\u010dije aktivnosti istra\u017euju potencijale kriti\u010dke kustoske prakse. Od 2018. WHW<\/strong> vodi me\u0111unarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Marko Golub <\/strong>likovni je kriti\u010dar, povjesni\u010dar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog dru\u0161tva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko\/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti<\/em>, monografske publikacije o Sanji Ivekovi\u0107<\/strong>, Daliboru Martinisu<\/strong>, Mirku Ili\u0107u<\/strong>, Zoranu Pavlovi\u0107u<\/strong> itd.) i kustos velikog broja izlo\u017ebi (Ekscentri\u010dnost, dizajn izvan centra, Mirko Ili\u0107: \u2018Time After Time\u2019, Rije\u010di, slike i snovi \u2013 plakati iz zbirke Petra Smiljani\u0107a<\/em>\u2026)<\/p>\n\n\n\n

\u00d0ur\u0111ica \u0106ili\u0107<\/strong>, profesorica na Katedri za poljski jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske knji\u017eevnosti, prevo\u0111enja i teorije knji\u017eevnosti. Pi\u0161e stru\u010dne i znanstvene radove o poljskoj knji\u017eevnosti i prevodi s poljskoga jezika, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul<\/em>, Novi kraj<\/em> i recentne Vidimo se na papiru<\/em>. u kojima kroz pri\u010de i sje\u0107anja o tzv. obi\u010dnim \u017eivotnim i obiteljskim zgodama tematizira niz dru\u0161tveno va\u017enih tema, rata i nacionalizma, generacijskih odnosa, solidarnosti i ljubavi.<\/p>\n\n\n\n

Dejan Kr\u0161i\u0107<\/strong>, grafi\u010dki dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetni\u010dke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafi\u010dkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj\/aktivisti\u010dkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokreta\u010da, grafi\u010dki urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin<\/em> i Biblioteke Bastard<\/em>. Od 2000. kao \u010dlan udruge za vizualnu kulturu \u0160to, kako i za koga\/WHW<\/strong>. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafi\u010dkog dizajna.<\/p>\n\n\n\n

Raspored predavanja<\/h2>\n\n\n\n

30. svibnja 2026. 12:00 Dokukino KIC<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.kic.hr\/program\/dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/a><\/blockquote>