{"id":53723,"date":"2026-05-26T15:46:40","date_gmt":"2026-05-26T13:46:40","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723"},"modified":"2026-05-26T15:46:42","modified_gmt":"2026-05-26T13:46:42","slug":"od-krleze-i-galicije-do-dnk-ranih-slavena-leksikografski-zavod-suorganizirao-slavisticki-kolokvij-u-lavovu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","title":{"rendered":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u Lavovu<br><\/strong><br>ZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora <strong>33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija <\/strong>koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu<strong> Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e desetaka izlaga\u010da sudjelovalo je prete\u017eno putem platforme Zoom, no skup je i ove godine potvrdio kontinuitet znanstvene i kulturne suradnje izme\u0111u hrvatskih i ukrajinskih istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Program kolokvija bio je podijeljen na plenarna izlaganja te jezikoslovnu, knji\u017eevnoznanstvenu, povijesnu i kulturnopovijesnu sekciju, a uklju\u010dio je i okrugli stol povodom 100. obljetnice ro\u0111enja Vi\u0161nje Stahuljak, koju je knji\u017eevni povjesni\u010dar Stjepan Hranjec nazvao \u201ejednom od najve\u0107ih dama hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>U radu skupa aktivno su sudjelovali ravnatelj i leksikografi Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea, \u010dija su izlaganja otvorila niz tema na sjeci\u0161tu povijesti, kulturnoga pam\u0107enja, knji\u017eevnih veza i suvremenih znanstvenih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tea Rogi\u0107 Musa<\/strong> u izlaganju <strong>\u201eJulije Bene\u0161i\u0107 i Miroslav Krle\u017ea u Lavovu u svibnju 1932: povod, kontekst, pojedinci\u201c<\/strong> rekonstruirala je danas slabo poznat kulturni posjet dvojice hrvatskih knji\u017eevnika Lavovu po\u010detkom 1930-ih godina. Izlaganje je otvorilo pitanje slavenskih kulturnih mre\u017ea izme\u0111u dva svjetska rata, djelovanja tada vrlo aktivnoga Poljsko-jugoslavenskog dru\u0161tva prijateljstva te interesa lavovskih slavista za ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti. Poseban naglasak stavljen je na Lavov kao mjesto susreta intelektualnih i knji\u017eevnih krugova toga vremena.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pavle Bon\u010da<\/strong> govorio je o recepciji jugoslavenske odnosno hrvatske leksikografije u Ukrajini kroz izlaganje <strong>\u201eRecepcija jugoslavenske\/hrvatske leksikografije u Ukrajini: dojmovi s izlo\u017ebe u Kijevu 1979\u201c<\/strong>. U sredi\u0161tu istra\u017eivanja bila je velika izlo\u017eba \u201ePet stolje\u0107a leksikografije na teritoriju Jugoslavije\u201c, koju je tada\u0161nji Jugoslavenski leksikografski zavod \u2014 dana\u0161nji Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea organizirao u Kijevu kao svoje prvo me\u0111unarodno predstavljanje. Kroz svjedo\u010danstva i zapise tada\u0161njih sudionika prikazan je na\u010din na koji je ukrajinska stru\u010dna javnost do\u017eivjela ju\u017enoslavensku enciklopedijsku i leksikografsku tradiciju te kako su takvi susreti pridonosili kulturnim i znanstvenim vezama izme\u0111u Zagreba i Ukrajine tijekom kasnih 1970-ih godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pia \u0160malcelj Novakovi\u0107<\/strong> predstavila je izlaganje <strong>\u201eU svjetlu novih rezultata DNK analize koji povezuju Ukrajinu i ranosrednjovjekovno stanovni\u0161tvo dana\u0161nje Hrvatske: novi pogled na poznati nalaz \u010ca\u0111avice\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Polaze\u0107i od najnovijih me\u0111unarodnih genetskih istra\u017eivanja ranosrednjovjekovnih populacija srednje Europe, izlaganje je otvorilo nova pitanja o migracijama slavenskoga stanovni\u0161tva izme\u0111u isto\u010dne Europe i prostora dana\u0161nje Hrvatske tijekom 6. do 8. stolje\u0107a. Poseban fokus stavljen je na luksuzni nalaz iz \u010ca\u0111avice, jedan od najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih nalaza avarskoga razdoblja u Hrvatskoj, \u010dije karakteristike povezuju crnomorsko-bizantske utjecaje i elemente tzv. martinova\u010dkog stila povezanog s ranim Slavenima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ravnatelj&nbsp;Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea&nbsp;<strong>Filip Hamer\u0161ak<\/strong> predstavio je izlaganje <strong>\u201eHrvatski vojnici u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine \u2013 od rovova do kulturnog pam\u0107enja\u201c<\/strong>, posve\u0107eno sudbinama desetaka tisu\u0107a hrvatskih vojnika koji su kao dio austro-ugarske vojske ratovali na podru\u010dju tada\u0161nje Isto\u010dne Galicije i Bukovine. Poseban naglasak stavljen je na vojna groblja, kulturne tragove i memorijske slojeve koje je rat ostavio u prostoru dana\u0161nje Ukrajine, ali i na knji\u017eevne i publicisti\u010dke odjeke toga iskustva, uklju\u010duju\u0107i djela Miroslava Krle\u017ee. Izlaganje je podsjetilo i na gotovo zaboravljene poveznice izme\u0111u hrvatske i ukrajinske povijesti tijekom Prvoga svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>U svojem pozdravnom govoru ravnatelj Hamer\u0161ak izrazio je potporu ukrajinskoj borbi za slobodu, istaknuv\u0161i kako Hrvatska i dalje \u017eivo pamti vlastita iskustva rata, stradanja i obrane neovisnosti. Istodobno je naglasio va\u017enost o\u010duvanja me\u0111unarodne znanstvene suradnje i kulturnoga dijaloga upravo u trenucima kada su oni najpotrebniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Suradnja Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea i znanstvenika iz Lavova odvija se ve\u0107 vi\u0161e od dva desetlje\u0107a u razli\u010ditim oblicima, ponajprije zahvaljuju\u0107i profesorici Alli Tatarenko, uglednoj ukrajinskoj stru\u010dnjakinji za hrvatsku knji\u017eevnost i dugogodi\u0161njoj poveznici hrvatske i ukrajinske akademske zajednice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":6,"featured_media":53724,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53723","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea bio je suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u Lavovu, odr\u017eanog 21. i 22. svibnja 2026."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=2560%2C1645&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":53723,"position":0},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":53723,"position":1},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":53723,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":53723,"position":3},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":53723,"position":4},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":53723,"position":5},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53723","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53723"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53725,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53723\/revisions\/53725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}