{"id":53695,"date":"2026-05-25T10:05:00","date_gmt":"2026-05-25T08:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695"},"modified":"2026-05-25T09:38:12","modified_gmt":"2026-05-25T07:38:12","slug":"nije-bajka-ali-je-zicer","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","title":{"rendered":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom <em>Nije bajka, ali\u2026<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja <em>Nije bajka ali\u2026 je Zicer<\/em>, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer, nesvakida\u0161nji oblik antiratnog prosvjeda u Tre\u0161njevcu, pograni\u010dnom mjestu na sjeveru Vojvodine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U razgovoru u prvom dijelu doga\u0111anja sudjeluju suradnice \u010detvrtog poglavlja <em>Nije bajka ali\u2026<\/em>:<br>Aleksandra Pani\u0107, autorica pri\u010da \u010detvrtog poglavlja;<br>Vesna Ter\u0161eli\u010d, aktivistica za ljudska prava, suosniva\u010dica inicijative za REKOM;<br>Mina Vidakovi\u0107, predsjednica i programski direktor SENSE Centra za tranzicijsku pravdu u Puli.<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor moderira Vladimir Arsenijevi\u0107. Prisutni \u0107e imati priliku i obi\u0107i konceptualni prikaz manifesta Politike \u017eenske solidarnosti Lepe Mla\u0111enovi\u0107 u formi prostorne instalacije, kao i pro\u010ditati i\/ili poslu\u0161ati dosad objavljene pri\u010de svih \u010detiriju poglavlja <em>Nije bajka ali\u2026<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Urednica programa je Milena Beri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTokom prole\u0107a 1992. godine, svakodnevno su do nas stizale razne pri\u010de o spasavanju mu\u0161karaca od odlaska u rat. Jedna je do\u0161la preko babine prijateljice iz Kanji\u017ee, koja je telefonom ispri\u010dala \u0161ta se de\u0161ava u jednom selu na samom rubu Vojvodine. Kako nam je baba dalje prenela, neke spretne \u017eene, Ma\u0111arice, morale su ne\u0161to hitno da urade da bi spasile mu\u0161karce svog mesta od prete\u0107e mobilizacije. Na teritoriji lokalne picerije osnovale su svoju republiku kako bi u nju sakrile sve mu\u0161karce iz sela i onemogu\u0107ile vojnoj policiji da ih nasilno odvede na front. Pri\u010du je zavr\u0161ila, ponavljaju\u0107i ono u \u0161ta je najvi\u0161e \u017eelela da veruje: da taj rat nije bio njihov, vojvo\u0111anski, a kamoli ma\u0111arski, i da Ma\u0111ari iz Vojvodine zaista nemaju \u0161ta da tra\u017ee u sukobima u Baranji.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>O <em>Nije bajka, ali\u2026<\/em>:<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz pet mjese\u010dnih poglavlja, u razli\u010ditim formatima \u2013 audio, video, tekst \u2013 donosimo istinite pri\u010de o onim pravim heroinama devedesetih: aktivisticama, mirotvorkama, feministicama i borkinjama koje su se suprotstavile ratu, nacionalizmu i politi\u010dkoj represiji tijekom raspada Jugoslavije, koje su odbile biti neprijateljice jedna drugoj bez obzira na to na kojoj su se strani zatekle jer su razumjele da sestrinstvo ne poznaje naciju te da su ljubav i briga za druge jedini lijek protiv mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Namjera nam je mapirati i analizirati naslje\u0111e \u017eenskog mirovnog pokreta devedesetih, u kojem se borba nije vodila s pu\u0161kom u ruci ve\u0107 na ulicama, u institucijama kulture, na SOS telefonima i u skloni\u0161tima. Mirovni aktivizam bio je siguran put do optu\u017ebe za \u201eizdaju nacije\u201d, ali i izravni nasljednik \u017eenske antifa\u0161isti\u010dke borbe.<\/p>\n\n\n\n<p>Pripovijedaju\u0107i, istra\u017eujemo kako dana\u0161nje mlade aktivistice i studentice preuzimaju i preoblikuju ove prakse u borbi protiv suvremene politi\u010dke represije: koje taktike, simbole i etiku otpora biraju, kako povezuju feministi\u010dki pristup miru s radnim, socijalnim i drugim gra\u0111anskim pravima, te kako danas \u010duvaju sje\u0107anje i inzistiraju na pravdi u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.<br>Ovaj projekt financira Britanski program me\u0111unarodnog razvoja i realizira se u partnerstvu s Britanskim vije\u0107em.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-documenta wp-block-embed-documenta\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"c3AtQpw51y\"><a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/nije-bajka-ali-u-centru-kulture-ribnjak-25-svibnja\/\">Nije bajka ali&#8230; u Centru kulture Ribnjak 25. svibnja<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Nije bajka ali&#8230; u Centru kulture Ribnjak 25. svibnja&#8221; &#8212; Documenta\" src=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/nije-bajka-ali-u-centru-kulture-ribnjak-25-svibnja\/embed\/#?secret=BaoQDHzgEg#?secret=c3AtQpw51y\" data-secret=\"c3AtQpw51y\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/zene-protiv-rata\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/zene-protiv-rata<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53696,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer, nesvakida\u0161nji oblik antiratnog prosvjeda u Tre\u0161njevcu, pograni\u010dnom mjestu na sjeveru Vojvodine.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":53695,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":53695,"position":1},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":53695,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":53695,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":53695,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":53695,"position":5},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij &#8220;Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53695"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53697,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53695\/revisions\/53697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}