{"id":53627,"date":"2026-05-22T14:00:00","date_gmt":"2026-05-22T12:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627"},"modified":"2026-05-22T13:10:51","modified_gmt":"2026-05-22T11:10:51","slug":"gostujuce-predavanje-niels-gaul-o-bizantskom-carstvu-u-doba-konstantina-porfirogeneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","title":{"rendered":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta"},"content":{"rendered":"\n<p>Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu <em>O upravljanju carstvom <\/em>o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No kako je Bizantsko Carstvo funkcioniralo u doba Konstantina Porfirogeneta? Na koji su na\u010din lokalne elite participirale u tom imperijalnom sustavu u doba njegove ekspanzije? I kakvu sliku dobivamo ako bizantski imperijalni sustav promatramo u \u0161irem euroazijskom kontekstu?<\/p>\n\n\n\n<p>To su pitanja koja \u0107e se raspraviti u predavanju profesora Nielsa Gaula sa Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu koje \u0107e se u organizaciji Doktorskog studija predmoderne povijesti odr\u017eati u srijedu 27. svibnja u 17:15h u Dvorani D-VI Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov predavanja je <em>Scales of Empire in the Age of Constantine VII Porphyrogennetos: From Local to Global.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e informacija o predavanju i predava\u010du mo\u017eete prona\u0107i <a href=\"https:\/\/povijest.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ds_predmoderna-predavanje-2026-gaul-scaled.jpg\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-odsjek-za-povijest-filozofski-fakultet-sveu-ili-ta-u-zagrebu wp-block-embed-odsjek-za-povijest-filozofski-fakultet-sveu-ili-ta-u-zagrebu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"zJ29yA34t3\"><a href=\"https:\/\/povijest.ffzg.unizg.hr\/2026\/05\/21\/gostujuce-predavanje-niels-gaul-o-bizantskom-carstvu-u-doba-konstantina-porfirogeneta\/\">Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta&#8221; &#8212; Odsjek za povijest | Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu\" src=\"https:\/\/povijest.ffzg.unizg.hr\/2026\/05\/21\/gostujuce-predavanje-niels-gaul-o-bizantskom-carstvu-u-doba-konstantina-porfirogeneta\/embed\/#?secret=RxxaCKvQw7#?secret=zJ29yA34t3\" data-secret=\"zJ29yA34t3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53628,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Kako je Bizantsko Carstvo funkcioniralo u doba Konstantina Porfirogeneta? Na koji su na\u010din lokalne elite participirale u tom imperijalnom sustavu u doba njegove ekspanzije? I kakvu sliku dobivamo ako bizantski imperijalni sustav promatramo u \u0161irem euroazijskom kontekstu?\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":53627,"position":0},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53867,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53867","url_meta":{"origin":53627,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eQuaderni\u201c (36\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju izdalo je \u010dasopis \u201eQuaderni\u201c, u \u010dasopisu se objavljuju \u010dlanci i eseji posve\u0107eni analizi razli\u010ditih aspekata istarske, rije\u010dke i dalmatinske povijesti suvremenog doba, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26095","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52872","url_meta":{"origin":53627,"position":2},"title":"Vedran Klau\u017eer, &#8220;SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Vedrana Klau\u017eera, \"SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.). Vojni\u010dki \u017eivot i slike ratnika na hrvatsko-osmanskom pograni\u010dju ranomodernog doba\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/senjska-kapetanija-1469-1746\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":53627,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":53627,"position":4},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":53627,"position":5},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53627"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53631,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53627\/revisions\/53631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}