{"id":5352,"date":"2017-07-22T10:17:08","date_gmt":"2017-07-22T10:17:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5352"},"modified":"2017-07-22T10:21:23","modified_gmt":"2017-07-22T10:21:23","slug":"drago-roksandic-predgovor-knjizi-jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5352","title":{"rendered":"Drago Roksandi\u0107, predgovor knjizi \u201cJugoslavija u istorijskoj perspektivi\u201d"},"content":{"rendered":"

U prilogu donosimo kratki predgovor Drage Roksandi\u0107a \u201cJugoslavija iz razli\u010ditih uglova\u201d upravo objavljenoj knjizi “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi” (Beograd 2017).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/strong> (Beograd 2017)<\/p>\n

 <\/p>\n

Predgovor<\/p>\n

 <\/p>\n

Jugoslavija iz razli\u010ditih uglova<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

POVIJEST JUGOSLAVIJE u razli\u010ditim je ina\u010dicama naslov uistinu brojnih djela na raznim jezicima, koja su nastajala koja su nastajala prije i poslije raspada SFR Jugoslavije. Kada je rije\u010d o djelima ju\u017enoslavenskih autora, bitno je njihovo obilje\u017eje da su nastala radom jednog ili rijetko dvojice povjesni\u010dara. Reprezentativni multinacionalni kolektivni jugoslavenski projekti djelomi\u010dno su realizirani. Dva sveska Historije naroda Jugoslavije<\/em> apsolvirala su do 1959. godine usugla\u0161ene interpretacije do cca. 1790.\u20131800. godine. Punih 30 godina kasnije prakti\u010dki ni\u0161ta vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e u\u010diniti da se realiziraju sljede\u0107e tri knjige. \u201cProlje\u0107e naroda\u201d i stvaranje gra\u0111anskih dru\u0161tava u XIX stolje\u0107u bili su nepremostivi izazovi za jugoslavenske nacionalne historiografije. Bitno druga\u010dije nije bilo ni u slu\u010daju povijesti Komunisti\u010dke partije\/Saveza komunista Jugoslavije. Unato\u010d aktualnim vrlo ra\u0161irenim stereotipima o jugoslavenskom komunisti\u010dkom jednoumlju, Pregled povijesti SKJ<\/em> (Beograd 1963) izazvao je brojne prijepore, prije svega unutar Partije, pa je jednosve\u0161\u010dana Povijest Saveza komunista Jugoslavije<\/em> \u2013 koju je pisalo \u0161ezdeset suradnika, ina\u010de, svih jugoslavenskih nacionalnosti \u2013 objavljena s mno\u0161tvom ograda u predgovoru 1985. godine. Jedina uistinu vrijedna iznimka su multidisciplinarni enciklopedijski \u010dlanci \u201cJugoslavija\u201d objavljeni u prvom i drugom izdanju Krle\u017eine Enciklopedije Jugoslavije<\/em> (4\/Hil \u2013 Jugos, Zagreb 1960. 567\u2013651 i 5\/Jugos \u2013 Mak, Zagreb 1962. 1\u2013154 te 6\/Jap \u2013 Kat, Zagreb 1990. 161\u2013608). Povjesni\u010dari su bili na marginama tog projekta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ratni raspad SFR Jugoslavije izazvao je i jo\u0161 uvijek izaziva interes povjesni\u010dara u, slobodno mo\u017eemo re\u0107i, globalnim razmjerima. U nacionalnim historiografijama postjugoslavenskih dr\u017eava \u2013 uz puno uva\u017eavanje pojedinaca koji su svjesni profesionalne odgovornosti da se istra\u017eiva\u010dki \u0161to kompleksnije i kriti\u010dnije bave fenomenima povijesti Jugoslavije! \u2013 nesumnjivo dominiraju trendovi kojima se u horizontu vlastitih nacionalnih historiografija manje ili vi\u0161e isklju\u010divo legitimira \u201cneizbje\u017eni\u201d slom jugoslavenske zajednice. Drugim rije\u010dima, kritiziraju\u0107i teleolo\u0161ke i historijskodeterministi\u010dke aspekte jugoslavenske historiografije u svim fazama njezina razvitka od 1918. do 1990\/1991. godine, koje su na raznim teorijskim i svjetonazorskim pretpostavkama implicirale koncept \u201cSchicksalgemeinschaft\u201d, danas smo svjedoci historiografske produkcije koja isto tako s teleolo\u0161kih i historijskodeterministi\u010dkih pretpostavki dokazuje da se jugoslavenska zajednica morala raspasti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijednost je ovog projekta, koji je inicirao Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava Srbije, a koji financira Savezno ministarstvo za vanjske poslove SR Njema\u010dke, \u0161to je utemeljen na uvjerenju da kraj Jugoslavije nije kraj ve\u0107, naprotiv, po\u010detak kriti\u010dke refleksije o \u201ckvazitotalitetu\u201d povijesti Jugoslavije, kako kad je rije\u010d o ljudima i narodima \u2013 neovisno o konstitucionalnom statusu \u2013 koji su bilo kada i bilo kako dijelili jugoslavensko iskustvo. Projekt je utemeljen i na uvjerenju da je povijest Jugoslavije nezaobilazan aspekt europske pa i svjetske povijesti XX stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povijest Jugoslavije, dakako, interpretacijski \u0107e uvijek biti u pluralu, a svako doba \u0107e se nu\u017eno suo\u010davati s manje ili vi\u0161e razli\u010dito formuliranim istra\u017eiva\u010dkim pitanjima. Imaju\u0107i na umu koliko je jugoslavensko razdoblje povijesti svih jugoslavenskih naroda i narodnosti bilo i ostaje va\u017eno za razumijevanje njihove modernosti, ni\u0161ta manje njihovih tragedija i trauma, ali i za razumijevanje svih onih problema s kojima se svi ti narodi i danas suo\u010davaju na ovom turbulentnom razme\u0111u ljudi razli\u010ditih narodnosti i vjeroispovijesti, kultura i civilizacija, nu\u017eni su projekti poput ovog koji \u0107e na prvom mjestu osiguravati dijalo\u0161ku komunikaciju me\u0111u povjesni\u010darima nacionalnih historiografija iz postjugoslavenskih dr\u017eava, koji, ina\u010de, imaju ograni\u010dene mogu\u0107nosti dobiti \u010dak i elementarne informacije o tome \u0161to se sve gdje profesionalno radi, da ne govorimo o suradnji me\u0111u ljudima koji uistinu neizbje\u017eno trebaju sura\u0111ivati jedni s drugima, raditi jedni s drugima, kako zbog samih sebe tako i zbog europske budu\u0107nosti koja nam je \u2013 nadamo se \u2013 uistinu zajedni\u010dka. Ovo zajedni\u010dko djelo, koliko god bilo multiperspektivno, u tome je uniperspektivno.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Drago Roksandi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/index.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/doc\/jugoslavija%20u%20istorijskoj%20perspektivi.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5353,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5352","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Drago_Roksandic01.png?fit=140%2C140&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":5352,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":5352,"position":1},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":5352,"position":2},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":5352,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":5352,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":5352,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5352"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5352\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5356,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5352\/revisions\/5356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}