U prilogu donosimo kratki predgovor Drage Roksandi\u0107a \u201cJugoslavija iz razli\u010ditih uglova\u201d upravo objavljenoj knjizi “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi” (Beograd 2017).<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/strong> (Beograd 2017)<\/p>\n <\/p>\n Predgovor<\/p>\n <\/p>\n Jugoslavija iz razli\u010ditih uglova<\/em><\/p>\n <\/p>\n POVIJEST JUGOSLAVIJE u razli\u010ditim je ina\u010dicama naslov uistinu brojnih djela na raznim jezicima, koja su nastajala koja su nastajala prije i poslije raspada SFR Jugoslavije. Kada je rije\u010d o djelima ju\u017enoslavenskih autora, bitno je njihovo obilje\u017eje da su nastala radom jednog ili rijetko dvojice povjesni\u010dara. Reprezentativni multinacionalni kolektivni jugoslavenski projekti djelomi\u010dno su realizirani. Dva sveska Historije naroda Jugoslavije<\/em> apsolvirala su do 1959. godine usugla\u0161ene interpretacije do cca. 1790.\u20131800. godine. Punih 30 godina kasnije prakti\u010dki ni\u0161ta vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e u\u010diniti da se realiziraju sljede\u0107e tri knjige. \u201cProlje\u0107e naroda\u201d i stvaranje gra\u0111anskih dru\u0161tava u XIX stolje\u0107u bili su nepremostivi izazovi za jugoslavenske nacionalne historiografije. Bitno druga\u010dije nije bilo ni u slu\u010daju povijesti Komunisti\u010dke partije\/Saveza komunista Jugoslavije. Unato\u010d aktualnim vrlo ra\u0161irenim stereotipima o jugoslavenskom komunisti\u010dkom jednoumlju, Pregled povijesti SKJ<\/em> (Beograd 1963) izazvao je brojne prijepore, prije svega unutar Partije, pa je jednosve\u0161\u010dana Povijest Saveza komunista Jugoslavije<\/em> \u2013 koju je pisalo \u0161ezdeset suradnika, ina\u010de, svih jugoslavenskih nacionalnosti \u2013 objavljena s mno\u0161tvom ograda u predgovoru 1985. godine. Jedina uistinu vrijedna iznimka su multidisciplinarni enciklopedijski \u010dlanci \u201cJugoslavija\u201d objavljeni u prvom i drugom izdanju Krle\u017eine Enciklopedije Jugoslavije<\/em> (4\/Hil \u2013 Jugos, Zagreb 1960. 567\u2013651 i 5\/Jugos \u2013 Mak, Zagreb 1962. 1\u2013154 te 6\/Jap \u2013 Kat, Zagreb 1990. 161\u2013608). Povjesni\u010dari su bili na marginama tog projekta.<\/p>\n <\/p>\n Ratni raspad SFR Jugoslavije izazvao je i jo\u0161 uvijek izaziva interes povjesni\u010dara u, slobodno mo\u017eemo re\u0107i, globalnim razmjerima. U nacionalnim historiografijama postjugoslavenskih dr\u017eava \u2013 uz puno uva\u017eavanje pojedinaca koji su svjesni profesionalne odgovornosti da se istra\u017eiva\u010dki \u0161to kompleksnije i kriti\u010dnije bave fenomenima povijesti Jugoslavije! \u2013 nesumnjivo dominiraju trendovi kojima se u horizontu vlastitih nacionalnih historiografija manje ili vi\u0161e isklju\u010divo legitimira \u201cneizbje\u017eni\u201d slom jugoslavenske zajednice. Drugim rije\u010dima, kritiziraju\u0107i teleolo\u0161ke i historijskodeterministi\u010dke aspekte jugoslavenske historiografije u svim fazama njezina razvitka od 1918. do 1990\/1991. godine, koje su na raznim teorijskim i svjetonazorskim pretpostavkama implicirale koncept \u201cSchicksalgemeinschaft\u201d, danas smo svjedoci historiografske produkcije koja isto tako s teleolo\u0161kih i historijskodeterministi\u010dkih pretpostavki dokazuje da se jugoslavenska zajednica morala raspasti.<\/p>\n <\/p>\n Vrijednost je ovog projekta, koji je inicirao Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava Srbije, a koji financira Savezno ministarstvo za vanjske poslove SR Njema\u010dke, \u0161to je utemeljen na uvjerenju da kraj Jugoslavije nije kraj ve\u0107, naprotiv, po\u010detak kriti\u010dke refleksije o \u201ckvazitotalitetu\u201d povijesti Jugoslavije, kako kad je rije\u010d o ljudima i narodima \u2013 neovisno o konstitucionalnom statusu \u2013 koji su bilo kada i bilo kako dijelili jugoslavensko iskustvo. Projekt je utemeljen i na uvjerenju da je povijest Jugoslavije nezaobilazan aspekt europske pa i svjetske povijesti XX stolje\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n Povijest Jugoslavije, dakako, interpretacijski \u0107e uvijek biti u pluralu, a svako doba \u0107e se nu\u017eno suo\u010davati s manje ili vi\u0161e razli\u010dito formuliranim istra\u017eiva\u010dkim pitanjima. Imaju\u0107i na umu koliko je jugoslavensko razdoblje povijesti svih jugoslavenskih naroda i narodnosti bilo i ostaje va\u017eno za razumijevanje njihove modernosti, ni\u0161ta manje njihovih tragedija i trauma, ali i za razumijevanje svih onih problema s kojima se svi ti narodi i danas suo\u010davaju na ovom turbulentnom razme\u0111u ljudi razli\u010ditih narodnosti i vjeroispovijesti, kultura i civilizacija, nu\u017eni su projekti poput ovog koji \u0107e na prvom mjestu osiguravati dijalo\u0161ku komunikaciju me\u0111u povjesni\u010darima nacionalnih historiografija iz postjugoslavenskih dr\u017eava, koji, ina\u010de, imaju ograni\u010dene mogu\u0107nosti dobiti \u010dak i elementarne informacije o tome \u0161to se sve gdje profesionalno radi, da ne govorimo o suradnji me\u0111u ljudima koji uistinu neizbje\u017eno trebaju sura\u0111ivati jedni s drugima, raditi jedni s drugima, kako zbog samih sebe tako i zbog europske budu\u0107nosti koja nam je \u2013 nadamo se \u2013 uistinu zajedni\u010dka. Ovo zajedni\u010dko djelo, koliko god bilo multiperspektivno, u tome je uniperspektivno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Drago Roksandi\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/strong><\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/index.html<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n