{"id":53492,"date":"2026-05-20T12:00:00","date_gmt":"2026-05-20T10:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492"},"modified":"2026-05-20T11:49:41","modified_gmt":"2026-05-20T09:49:41","slug":"predstavljena-knjiga-stipe-kljaica-vjecni-treci-rim-uzroci-rusko-ukrajinskoga-rata-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu"},"content":{"rendered":"\n

Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata<\/em> autora dr. sc. Stipe Kljai\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U uvodnom dijelu skupa okupljenima su se obratili Milivoj Bratin\u010devi\u0107, Zmaj Putaljski II., i Radoslav Zaradi\u0107 u ime Hrvatske udruge Benedikt, dok su knjigu predstavili nakladnica prof. dr. sc. Andrea Feldman, prof. dr. sc. Josip Vrande\u010di\u0107 i sam autor. Radoslav Zaradi\u0107 istaknuo je kako je predstavljanje odr\u017eano simboli\u010dno upravo na dan kada se prisje\u0107amo povijesnog referenduma iz svibnja 1991. g., kada su hrvatski gra\u0111ani izrazili volju za samostalnom i suverenom Republikom Hrvatskom. Naglasio je kako upravo zbog hrvatskog iskustva Domovinskog rata i velikosrpske agresije tema Ukrajine i dana\u0161njeg polo\u017eaja Europe u hrvatskom dru\u0161tvu ima posebnu te\u017einu i va\u017enost. Milivoj Bratin\u010devi\u0107 naglasio je va\u017enost predstavljanja ovakvih tema u kontekstu hrvatske povijesti tijekom 20. stolje\u0107a, posebno u svjetlu iskustava totalitarizama, ratova i borbe hrvatskog naroda za slobodu i dr\u017eavnu samostalnost.<\/p>\n\n\n\n

Nakladnica prof. Andrea Feldman istaknula je aktualnost teme knjige te \u010dinjenicu kako je prvo izdanje gotovo rasprodano, \u0161to potvr\u0111uje velik interes javnosti za razumijevanje uzroka rusko-ukrajinskog rata i suvremenih geopoliti\u010dkih procesa.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu je cjelovito predstavio prof. Josip Vrande\u010di\u0107, istaknuv\u0161i kako je rije\u010d o zbirci tekstova koje je Kljai\u0107 objavljivao posljednjih godina u hrvatskim znanstvenim \u010dasopisima i medijima, a u kojima ulazi u genezu sukoba u Ukrajini i obja\u0161njava imperijalisti\u010dku narav ruske politike. Posebno je naglasio jednu od sredi\u0161njih teza knjige, a to je kontinuitet odre\u0111enih obrazaca ruske politi\u010dke kulture od moskovske kne\u017eevine, preko carizma i sovjetskog razdoblja, do suvremene Putinove Rusije. Govore\u0107i o samom naslovu knjige, pojasnio je ideju Moskve kao \u201eTre\u0107eg Rima\u201c, odnosno nasljednice imperijalne tradicije Isto\u010dnog Rimskog Carstva nakon pada Carigrada 1453. godine. Istaknuto je kako taj imperijalni kontinuitet, neovisno o ideolo\u0161kom okviru: carskom, sovjetskom ili suvremenom predstavlja va\u017ean klju\u010d za razumijevanje dana\u0161nje ruske politike i rata u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n

Vrande\u010di\u0107 je posebno izdvojio hrvatski aspekt knjige, u kojem autor analizira odnos hrvatskih intelektualaca prema Rusiji, obra\u0111uje djelovanje Jurja Kri\u017eani\u0107a i Miroslava Krle\u017ee te prikazuje utjecaj ruske misli na hrvatsku ljevicu, desnicu i kulturne krugove. Posebno je nagla\u0161ena i va\u017enost Ive Banca kao jednog od rijetkih hrvatskih intelektualaca koji je rano upozoravao na opasnosti ruskog imperijalizma.<\/p>\n\n\n\n

Autor Stipe Kljai\u0107 istaknuo je kako je pritisak na Ukrajinu prisutan jo\u0161 od raspada Sovjetskog Saveza 1991., najprije politi\u010dki i diplomatski, a potom vojno kroz rat od 2014. g. i punu invaziju 2022. Naglasio je kako je Ukrajina bila od klju\u010dne va\u017enosti za Rusko Carstvo i Sovjetski Savez zbog svoje gospodarske infrastrukture, industrije i ljudskih resursa. Prema njegovim rije\u010dima, rusko-ukrajinski rat predstavlja najve\u0107i doga\u0111aj na\u0161e epohe jer je ve\u0107 promijenio globalni politi\u010dki ambijent i prerastao regionalne okvire.<\/p>\n\n\n\n

Kljai\u0107 je upozorio kako bez Ukrajine ili dijela Ukrajine novi ruski imperijalizam nema stvarnu geopoliti\u010dku osnovu te povukao paralelu izme\u0111u raspada Sovjetskog Saveza i raspada Jugoslavije, istaknuv\u0161i kako su i Hrvatska i Ukrajina imale klju\u010dnu ulogu u raspadu tih federacija. Dodao je kako dana\u0161nja ruska politika predstavlja poku\u0161aj reafirmacije imperijalnog prostora na novi na\u010din, usporediv s poku\u0161ajima o\u010duvanja jugoslavenskog komunisti\u010dkog projekta po\u010detkom 1990-ih. Posebno je naglasio sli\u010dnosti izme\u0111u ideologija ruskog i srpskog imperijalizma te zaklju\u010dio kako rat u Ukrajini pokazuje da Europa vi\u0161e ne mo\u017ee \u017eivjeti u iluziji trajne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu<\/a><\/blockquote>