{"id":5348,"date":"2017-07-22T09:56:17","date_gmt":"2017-07-22T09:56:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5348"},"modified":"2017-07-22T10:20:10","modified_gmt":"2017-07-22T10:20:10","slug":"jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5348","title":{"rendered":"Jugoslavija u istorijskoj perspektivi"},"content":{"rendered":"<p>Ovih\u00a0je dana objavljena knjiga \u201cJugoslavija u istorijskoj perspektivi\u201d (Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2017) &#8211;\u00a0rezultat rada projekta YU historija &#8211; koja je\u00a0dostupna u pdf-formatu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/strong> (Beograd, 2017)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eJUGOSLAVIJA U ISTORIJSKOJ PERSPEKTIVI\u201c &#8211; knjiga koju ste dugo \u010dekali. Sveobuhvatno vidjenje Jugoslavije bez koga se ne mo\u017ee razumeti ni njena dva raspada ni njene dve obnove. Knjiga je neophodni predlo\u017eak za promi\u0161ljanje budu\u0107nosti regiona.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/index.html\">http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/index.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Publikacija \u2013 download &gt;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/doc\/jugoslavija%20u%20istorijskoj%20perspektivi.pdf\">http:\/\/www.yuhistorija.com\/serbian\/doc\/jugoslavija%20u%20istorijskoj%20perspektivi.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>\n<p>Re\u010d izdava\u010da<br \/>\nZa\u0161to ovaj projekat<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predgovor<br \/>\nJugoslavija iz razli\u010ditih uglova<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uvod<br \/>\nMultiperspektivnost (post)jugoslovenskih istorija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I \u2014 VI\u0160ESTRUKA JUGOSLAVENSTVA \u2013 KAKO JUGOSLAVENSKI NARODI ULAZE U JUGOSLAVIJU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drago Roksandi\u0107<br \/>\nJugoslavenstvo prije Jugoslavije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>II \u2014 JUGOSLOVENSKO ISKUSTVO U NACIONALNIM PERSPEKTIVAMA<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Husnija Kamberovi\u0107<br \/>\nBo\u0161njaci, Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini i u Jugoslaviji<br \/>\nU stalnom procepu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u0160erbo Rastoder<br \/>\nCrna Gora i Crnogorci u Jugoslaviji<br \/>\nGubitak dr\u017eavnosti i njena obnova<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ivo Goldstein<br \/>\nHrvatska i Hrvati u Jugoslaviji<br \/>\nSuprotstavljanje centralizmu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ljubica Jan\u010deva i Aleksandar Litovski<br \/>\nMakedonija i Makedonci u Jugoslaviji<br \/>\nUspostavljanje sopstvenog identiteta<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bo\u017eo Repe<br \/>\nSlovenija i Slovenci u Jugoslaviji<br \/>\nZa\u0161to su u\u0161li i za\u0161to su iza\u0161li: tri slovena\u010dke odluke o jugoslovenstvu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Latinka Perovi\u0107<br \/>\nSrbi i Srbija u novovekovnoj istoriji<br \/>\nIskustvo sa drugim narodima<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mrika Limani<br \/>\nKosovo u Jugoslaviji<br \/>\nProtiv kolonijalnog statusa<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Milivoj Be\u0161lin<br \/>\nVojvodina u Jugoslaviji<br \/>\nBorba za autonomiju<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>III \u2014 JUGOSLAVIJA U ISTORIJSKOJ PERSPEKTIVI (1918\u20131991)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107<br \/>\nDru\u0161tvo Jugoslavije 1918\u20131991<br \/>\nOd stagnacije do revolucije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Igor Duda<br \/>\nSvakodnevni \u017eivot u obje jugoslavenske dr\u017eave<\/p>\n<p>Hvatanje koraka sa Evropom<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vladimir Gligorov<br \/>\nJugoslavija i razvoj<br \/>\nKorist i tro\u0161kovi \u2013 klju\u010dna tema sporenja<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nenad Makuljevi\u0107<br \/>\nJugoslovenska umetnost i kultura<br \/>\nOd umetnosti nacije do umetnosti teritorije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tvrtko Jakovina<br \/>\nJugoslavija na me\u0111unarodnoj pozornici<br \/>\nAktivna koegzistencija nesvrstane Jugoslavije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mitja Velikonja<br \/>\nNa\u010dini se\u0107anja na Jugoslaviju<br \/>\nYU-retrovizor<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>IV \u2014 ZAKLJU\u010cNA RAZMATRANJA<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107 i Milivoj Be\u0161lin<br \/>\nPosle Jugoslavije<br \/>\nProblemi dru\u0161tvene transformacije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vladimir Gligorov<br \/>\nRazlozi i posledice raspada Jugoslavije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>BIOGRAFIJE AUTORA<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5349,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/untitled.png?fit=140%2C140&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":5348,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":5348,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":5348,"position":2},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":5348,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":5348,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":5348,"position":5},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5348"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5355,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5348\/revisions\/5355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}