{"id":5338,"date":"2017-07-21T10:06:20","date_gmt":"2017-07-21T10:06:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5338"},"modified":"2017-07-21T10:06:20","modified_gmt":"2017-07-21T10:06:20","slug":"strip-kraj-epohe-1979-1983-1990","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5338","title":{"rendered":"Strip \u201cKraj epohe\u201d: 1979 \u2013 1983 \u2013 1990."},"content":{"rendered":"

Nakladnik Fibra upravo je objavio strip “Kraj epohe” \u010dija prva pri\u010da tematizira “1979: dok teroristi ekstremne ljevice svom snagom tuku Zapadnu Europu, skupina biv\u0161ih boraca Me\u0111unarodnih brigada, usprkos reumi jo\u0161 uvijek puna iluzija, nastavlja borbu protiv bande fa\u0161ista koja sije smrt gdjegod pro\u0111e”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fibra<\/p>\n

 <\/p>\n

Kraj epohe<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Enki Bilal<\/p>\n

Pierre Christin<\/p>\n

 <\/p>\n

Format 215 x 280 mm
\nBroj stranica 196
\nBoja Kolor
\nUvez Tvrdi uvez
\nTe\u017eina 1,059 kg
\nISBN 978-953-321-318-7
\nObjavljeno 29.6.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Scenarij Pierre Christin<\/p>\n

Crte\u017e Enki Bilal<\/p>\n

Prijevod Darko Macan
\nLektura Marko \u0160unji\u0107
\nDizajn Melina Mikuli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1979: dok teroristi ekstremne ljevice svom snagom tuku Zapadnu Europu, skupina biv\u0161ih boraca Me\u0111unarodnih brigada, usprkos reumi jo\u0161 uvijek puna iluzija, nastavlja borbu protiv bande fa\u0161ista koja sije smrt gdjegod pro\u0111e. Veli\u010danstvena i gorka epopeja natopljena krvlju … to su te godine objavljene FALANGE CRNOGA REDA.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1983: dok SSSR, domovina “realsocijalizma”, tone u stagnaciju, iza zatvorenih vrata zagu\u0161ljive da\u010de zametnute sred snje\u017enoga prostranstva okuplja se niz aparat\u010dika “bratskih zemalja”. Kako bi o\u010duvali, nadaju se, ono \u0161to se jo\u0161 uvijek usude zvati “svijetlom budu\u0107no\u0161\u0107u”, spremni su i na politi\u010dko ubojstvo … to je LOVA\u010cKA DRU\u017dINA, objavljena dok su redom umirali starci iz Politbiroa.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1990: Berlinski zid je pao, sovjetsko se carstvo uru\u0161ilo, olovne su godine zavr\u0161ile, a s njima i Hladni rat, stare se ideologije rune, a njihovi nositelji samo su sjene kojima slijedi zaborav … to je EPITAF, kojim tiho zavr\u0161ava jedno u\u017easno poglavlje povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U tri pri\u010de objedinjene KRAJEM EPOHE, Enki Bilal i Pierre Christin upotrijebili su u stripu dotad nevi\u0111ena narativna i estetska sredstva kako bi stvorili fresku koja \u0107e se pokazati vizionarskom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Besplatno pro\u010ditajte ogledne stranice stripa:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.fibra.hr\/preview\/KrajEpohePreview.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.fibra.hr\/katalog\/izdanja\/kolorka-77-kraj-epohe\/444\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5339,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-5338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Kraj-epohe.png?fit=600%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55238","url_meta":{"origin":5338,"position":0},"title":"Poziv za radove: “South East Europe as a site of theory, method and political imagination”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Radna skupina za jugoisto\u010dnu Europu (SEE Working Group) pri British International Studies Association (BISA) najavila je petu godi\u0161nju radionicu Worlding from South East Europe, Remaking International Relations. Radionica polazi od pitanja \u0161to se mijenja kada se jugoisto\u010dna Europa ne promatra samo kao regija koju treba tuma\u010diti kroz ustaljene kategorije me\u0111unarodnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":5338,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":5338,"position":2},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":5338,"position":3},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":5338,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":5338,"position":5},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5338"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5340,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5338\/revisions\/5340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}