{"id":53197,"date":"2026-05-13T11:15:44","date_gmt":"2026-05-13T09:15:44","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197"},"modified":"2026-05-13T11:15:47","modified_gmt":"2026-05-13T09:15:47","slug":"predstavljanja-knjige-tvrtka-bozica-krcani-u-fasistickim-nacistickim-i-ustaskim-zatvorima-i-logorima-1941-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","title":{"rendered":"Predstavljanja knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. – 1945.<\/strong>, autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a<\/strong>, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. <\/strong>godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16<\/strong>).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Knjiga Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945. <\/strong>nastala je na temelju potrebe da se osamdeset i jednu godinu nakon oslobo\u0111enja otoka Krka od nacisti\u010dke okupacije i zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata na jednom mjestu na\u010dini pregled i popis Kr\u010dana koji su od travnja 1941. godine do travnja 1945. godine bili zatvarani, internirani i deportirani u fa\u0161isti\u010dke, nacisti\u010dke i usta\u0161ke zatvore i logore. \u201edskaldka\u201c<\/p>\n\n\n\n

Inicijativa da se evidentiraju oto\u010dani koji su bili \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora potje\u010de iz 2012. godine kada je u gradu Krku organizirana izlo\u017eba posve\u0107ena kr\u010dkim stradalnicima. Tada je bilo evidentirano ukupno 185 osoba koji su bili zato\u010deni u fa\u0161isti\u010dkim i nacisti\u010dkim logorima, od kojih se njih 60 nikada nije vratilo svojim obiteljima.<\/p>\n\n\n\n

Novija istra\u017eivanja, koja su po\u010dela nakon toga, otkrivala su nova imena i nove stradalnike. Tako je ro\u0111ena ideja da se na jednom mjestu, u obliku knjige, sagledaju sve okolnosti koje su dovele do njihova uhi\u0107enja, zatvaranja, internacija i deportacija te da se ustanovi njihova krajnja sudbina. Rezultat dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja pokazao je da se po\u010detni broj kr\u010dkih zato\u010denika gotovo utrostru\u010dio, a samim time bitno se pove\u0107ao i broj smrtno stradalih.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja su se temeljila na ve\u0107 ranije objavljenim popisima u raznim publikacijama, periodi\u010dnim izdanjima, novinskim \u010dlancima te zapisanim svjedo\u010danstvima pre\u017eivjelih zato\u010denika. Popisi su pro\u0161li temeljitu analizu te su upotpunjeni, pro\u0161ireni i dora\u0111eni, i to prije svega neposrednim istra\u017eivanjem arhivske digitalizirane gra\u0111e u Arhivu Arolsen, Me\u0111unarodnom centru za nacisti\u010dki progon u njema\u010dkom gradu Bad Arolsenu.
Tako\u0111er, kori\u0161tena je novija literatura, koja je ranijim autorima bila nepoznata, kao \u0161to su digitalna izdanja iza\u0161la u okviru Projekta MUSE. Prije svega, rije\u010d je o publikaciji pod nazivom Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1943-1945., koju je producirao Memorijalni muzej holokausta u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (The United States Holocaust Memorial Museum) iz Washingtona, a iza\u0161la je u ukupno \u010detiri sveska. Svojim sadr\u017eajima bitno su doprinijeli rasvjetljavanju \u017eivota zato\u010denika u fa\u0161isti\u010dkim i nacisti\u010dkim logorima.<\/p>\n\n\n\n

Tematski i sadr\u017eajno, knjiga nastoji rekonstruirati \u017eivot na otoku Krku za vrijeme Drugoga svjetskog rata s posebnim naglaskom na odnos okupacijskih civilnih i vojnih vlasti prema domicilnom stanovni\u0161tvu. Fa\u0161isti\u010dka vlast na otoku, koja je trajala od 15. travnja 1941. do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine, vr\u0161ila je gotovo svakodnevne represije nad oto\u010dnim stanovni\u0161tvom u namjeri da suzbije poku\u0161aj bilo kakvog otpora svojoj vlasti. Represije nije bio po\u0161te\u0111en ni kr\u010dki kler na \u010delu s biskupom Josipom Srebrni\u0107em. Bilo je to vrijeme zatvaranja Kr\u010dana u rije\u010dke ili tr\u0161\u0107anske zatvore te internacije u brojne logore na podru\u010dju Apeninskog poluotoka. Nakon kapitulacije Italije uslijedilo je dvomjese\u010dno razdoblje partizanske vlasti na otoku koja je zaustavila progone. Me\u0111utim, od 13. studenoga 1943. godine po\u010dela je na otoku nacisti\u010dka vlast. Otok je do\u0161ao u sastav ve\u0107e teritorijalne jedinice nazvane Operativna zona \u201eJadransko primorje\u201c. Progoni kr\u010dkih partizana i antifa\u0161ista rezultirali su brojnim uhi\u0107enjima i deportacijama u koncentracijske logore, kao \u0161to su Auschwitz II-Birkenau, Dachau, Buchenwald, Mauthausen, Neuengamme i ostali. Istovremeno, Kr\u010dani koji su \u017eivjeli izvan Krka, a bili su direktno ili indirektno povezani s komunisti\u010dkim djelovanjem ili su bili u partizanskim jedinicama postali su zato\u010denici usta\u0161kih logora (Danica, Jasenovac, Stara Gradi\u0161ka i drugi). Oslobo\u0111enje otoka od nacisti\u010dke vojske, 17. travnja 1945. godine, donijelo je kona\u010dno kraj represija i deportacija u logore.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju knjige donosi se biografski popis kr\u010dkih zato\u010denika razvrstanih prema oto\u010dnim op\u0107inama te tabelarni prikaz prema mjestima zatvaranja, internacija i deportacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":6,"featured_media":53200,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"Predstavljanje knjige \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945.\u201c, autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16)."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=1991%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":53197,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":53197,"position":1},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 “Zagreb se bori”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":53197,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":53197,"position":3},"title":"Izdanje “Glina 1941. – Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu” dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52996,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52996","url_meta":{"origin":53197,"position":4},"title":"Nikolina \u017didek, “The Croatian Diaspora in Argentina”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description Following the collapse of the fascist Independent State of Croatia (1941\u20131945), around 10,000 political \u00e9migr\u00e9s fled to Per\u00f3n\u2019s Argentina. This study traces the Croatian diaspora\u2019s evolution from its founding to the present. Initially marked by trauma \u2013 military defeat, exile, and reprisals\u2014the community redefined its identity within Cold War\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/NIKOLINA-ZIDEK-%E2%80%9ETHE-CROATIAN-DIASPORA-IN-ARGENTINA-scaled.webp?fit=795%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":53197,"position":5},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53197"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53202,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53197\/revisions\/53202"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}