{"id":53194,"date":"2026-05-12T23:27:29","date_gmt":"2026-05-12T21:27:29","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194"},"modified":"2026-05-12T23:27:39","modified_gmt":"2026-05-12T21:27:39","slug":"u-hazu-znanstveni-skup-u-povodu-100-godisnjice-smrti-akademika-mije-kispatica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","title":{"rendered":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti <strong>akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a<\/strong>, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj i kulturnoj ba\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveni skup u&nbsp;povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a odr\u017eat \u0107e se u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti&nbsp;<strong>u srijedu, 13. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Skup organizira Razred za prirodne znanosti HAZU, a moderator \u0107e biti <strong>akademik Goran Durn<\/strong>, tajnik Razreda za prirodne znanosti.&nbsp;Pozdravnu rije\u010d uputit \u0107e <strong>akademik Velimir Neidhardt<\/strong>, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Na skupu \u0107e izlagati:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>prof. <\/strong><strong>dr. sc. Dra\u017een Balen (PMF)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>Stopama velikana po Moslavini, Slavoniji, Bosni i Medvednici<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>prof. dr. sc. Vesnica Gara\u0161i\u0107 (RGNF)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>Ki\u0161pati\u0107evo otkri\u0107e serpentinske zone u Bosni i njegovo vizionarsko tuma\u010denje njezinog<\/em> <em>zna\u010daja<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>akademik Marijan Herak (HAZU)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>Ki\u0161pati\u0107ev dragocjeni doprinos hrvatskoj seizmologiji<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>akademik Ferdo Ba\u0161i\u0107 (HAZU)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>Homo universalis hrvatskog prirodoslovlja akademik Mijo Ki\u0161pati\u0107 \u2013 utemeljitelj tloznanosti jugoistoka Europe<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u00a0dr. sc. Iva Mihoci (HPM)<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>Djela Mije Ki\u0161pati\u0107a iz zoologije i botanike<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mijo Ki\u0161pati\u0107 ro\u0111en je 1851. godine u Osijeku, a preminuo je 1926. u Zagrebu. Studij prirodnih znanosti zavr\u0161io je u Be\u010du, a 1881. godine doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu, pri \u010demu se njegov doktorat smatra prvim doktoratom iz podru\u010dja prirodnih znanosti na tome sveu\u010dili\u0161tu. Tijekom svojega djelovanja bio je nastavnik i profesor u Osijeku, Kri\u017eevcima i Zagrebu, a kao sveu\u010dili\u0161ni profesor i muzejski djelatnik osobito je pridonio razvoju prirodoslovnih disciplina i njihovih ustanova u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Ki\u0161pati\u0107ev znanstveni rad odlikuje se iznimnom \u0161irinom. Djelovao je na podru\u010dju mineralogije, petrografije, geologije, seizmologije, pedologije, botanike i zoologije te je istra\u017eivao brojne hrvatske i susjedne krajeve, ostaviv\u0161i iza sebe velik broj znanstvenih i stru\u010dnih radova. Svojim je istra\u017eivanjima znatno pridonio poznavanju geolo\u0161ke gra\u0111e na\u0161ih prostora te se u hrvatskoj znanosti s pravom ubraja me\u0111u utemeljitelje modernoga prirodoslovnog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>U tome okviru posebno se isti\u010de njegovo mjesto u razvoju hrvatskih geoznanosti. Ki\u0161pati\u0107 je me\u0111u prvima u nas sustavno prou\u010davao stijene, njihov sastav i rasprostranjenost, a vrijedan je i njegov prinos prou\u010davanju potresa u Hrvatskoj. Istra\u017eivanjem i tuma\u010denjem bosanske serpentinske zone otvorio je pitanja koja \u0107e svjetska geologija mnogo kasnije po\u010deti razmatrati modernim teorijama i metodama. Njegov rad pokazuje da je hrvatska prirodoznanstvena sredina ve\u0107 u drugoj polovini 19. stolje\u0107a sudjelovala u suvremenim europskim znanstvenim kretanjima. U tome smislu zna\u010denje Mije Ki\u0161pati\u0107a nadilazi nacionalne okvire te ga valja promatrati i u \u0161irem kontekstu povijesti europskoga prirodoslovlja.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako je va\u017ena i njegova uloga u razvoju hrvatske znanstvene i obrazovne kulture. Napisao je prvi hrvatski ud\u017ebenik pedologije, Zemljoznanstvo obzirom na \u0161umarstvo i gospodarstvo iz 1877., kao i velik broj drugih ud\u017ebenika, stru\u010dnih i popularno-znanstvenih knjiga. Bio je i jedan od najplodnijih autora Matice hrvatske u podru\u010dju prirodoslovlja. Svojim je djelima prirodoslovna znanja pribli\u017eavao \u0161iroj publici, a istodobno je pridonosio oblikovanju hrvatskoga stru\u010dnog nazivlja u razdoblju kada se ono tek sustavno uspostavljalo. Upravo ta sposobnost da spoji znanstvenu strogost, jezi\u010dnu osvije\u0161tenost i pristupa\u010dnost \u0161iroj publici \u010dini ga i danas iznimno suvremenim.<\/p>\n\n\n\n<p>Suvremenici su ga opisivali kao skromna, samozatajna i radu posve predana \u010dovjeka. Takva tiha i ustrajna predanost znanosti omogu\u0107ila je da iza sebe ostavi djelo iznimne trajnosti i vrijednosti. Znanstveni skup posve\u0107en akademiku Miji Ki\u0161pati\u0107u stoga je prigoda za ponovno vrednovanje njegova mjesta u hrvatskom prirodoslovlju, ali i za podsje\u0107anje na jednu od onih osobnosti koje su svojim znanjem, odgovorno\u0161\u0107u i \u0161irinom interesa trajno zadu\u017eile hrvatsku znanost i kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prisje\u0107anje na Miju Ki\u0161pati\u0107a ujedno je i podsjetnik na vrijeme kada su se znanje, terenski rad, predanost jeziku i prosvjetiteljska misija smatrali nerazdvojnima. Upravo zato obilje\u017eavanje stote godi\u0161njice njegove smrti nije samo pogled unatrag, nego i poticaj da iznova promislimo koliko su znanost, obrazovanje i kultura va\u017eni za dru\u0161tvo danas.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu wp-block-embed-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"vQWplc6FLQ\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-hazu-znanstveni-skup-u-povodu-100-godisnjice-smrti-akademika-mije-kispatica\/\">U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-hazu-znanstveni-skup-u-povodu-100-godisnjice-smrti-akademika-mije-kispatica\/embed\/#?secret=vQWplc6FLQ\" data-secret=\"vQWplc6FLQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53195,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-53194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":"\"Mijo Ki\u0161pati\u0107 ro\u0111en je 1851. godine u Osijeku, a preminuo je 1926. u Zagrebu. Studij prirodnih znanosti zavr\u0161io je u Be\u010du, a 1881. godine doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu, pri \u010demu se njegov doktorat smatra prvim doktoratom iz podru\u010dja prirodnih znanosti na tome sveu\u010dili\u0161tu.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":53194,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":53194,"position":1},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":53194,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":53194,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52972","url_meta":{"origin":53194,"position":4},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige &#8220;Na obeh straneh Alp. Slovensko-avstrijska zgodovina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje projekta Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i Austrijske akademije znanosti o pisanju slovensko-austrijske povijesti i knjige Na obeh straneh Alp. Slovensko-avstrijska zgodovina Sudjeluju: Peter Vodopivec, Marko \u0160tuhec, Damir Agi\u010di\u0107 Petak, 8. svibnja 2026. od 11.15 do 12.00 sati Op\u0161irnije o knjizi: https:\/\/www.mladinska-knjiga.si\/dogodki\/predstavitev-knjige-na-obeh-straneh-alp","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-03-PK-Na-obeh-straneh-Alp-1.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":53194,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53194"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53196,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53194\/revisions\/53196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}