KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini.<\/p>\n\n\n\n
Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i kontekstu u kojem je podignut spomenik partizanskim borcima. Garavice su poslu\u017eile za analizu na\u010dina na koji spomenik Bogdan Bogdanovi\u0107 komunicira zlo\u010din i kako ga lokalna zajednica \u010dita. Glina je pokazala najve\u0107i raskorak izme\u0111u historijskih \u010dinjenica i simbolike spomenika, kao i njegovu kasniju transformaciju.<\/p>\n\n\n\n
Kroz sva tri slu\u010daja provla\u010di se isti obrazac: spomenici nastali oko zlo\u010dina iz 1941, ali bez jasne artikulacije \u017ertava, \u010desto u neskladu s iskustvom pre\u017eivjelih. Uz to su postojali i paralelni, \u201enarodni\u201c oblici sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno pitanje razgovora bilo je jednostavno: ako ovi modeli nisu uspjeli, kako bi uop\u0161te izgledalo pravedno sje\u0107anje?<\/p>\n\n\n\n
O predava\u010du<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Bergholz je profesor historije na Univerzitetu Concordia, gdje predaje od 2011. godine. Doktorirao je iz oblasti balkanske i isto\u010dnoevropske historije na Univerzitetu u Torontu 2010. godine. Njegova istra\u017eivanja fokusiraju se na mikrohistorijske pristupe u prou\u010davanju moderne Evrope, s posebnim naglaskom na lokalne dinamike nacionalizma, me\u0111unacionalnog nasilja i historijskog pam\u0107enja. Istra\u017eiva\u010dki rad obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju, gdje provodi terensko istra\u017eivanje u centralnim i provincijskim arhivama te intervjue sa svjedocima iz malih gradova i sela.<\/p>\n\n\n\n Njegova prva knjiga, “Violence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community” (Cornell University Press, 2016), istra\u017euje uzroke i dinamiku nasilja iz 1941. godine u multi-etni\u010dkoj zajednici koja se prostire na dana\u0161njoj granici izme\u0111u Bosne i Hrvatske, te njegove efekte na lokalni identitet i dru\u0161tvene odnose.<\/p>\n\n\n\n Knjiga je osvojila pet nagrada, uklju\u010duju\u0107i 2019. Laura Shannon nagradu (Nanovic Institute for European Studies na Univerzitetu Notre Dame) i 2017. Herbert Baxter Adams nagradu (Ameri\u010dka historijska asocijacija). Bosansko izdanje knjige objavljeno je 2018. godine (Buybook, Sarajevo\/Zagreb) i progla\u0161eno knjigom godine 2019. u Hrvatskoj od strane dnevnog lista Jutarnji list. Drugo izdanje knjige objavljeno je 2024. godine, a kinesko izdanje 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n Trenutno istra\u017euje i pi\u0161e knjigu pod nazivom “Our Truths: Violence and the Challenge of a Common Humanity”, koja se bavi na\u010dinima na koje su tri razli\u010dite vlade i njihovi lokalni podr\u017eavatelji u hrvatskom gradu Glini poku\u0161avali suo\u010diti s pam\u0107enjem nasilne pro\u0161losti tog grada izme\u0111u 1945. godine i dana\u0161njeg dana.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n