{"id":53092,"date":"2026-05-11T13:47:35","date_gmt":"2026-05-11T11:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092"},"modified":"2026-05-11T13:48:19","modified_gmt":"2026-05-11T11:48:19","slug":"promocija-knjige-igora-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine-u-glini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","title":{"rendered":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini"},"content":{"rendered":"\n

U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga se promovira 13. maja, simboli\u010dki na dan prvog masovnog usta\u0161kog zlo\u010dina u Glini 1941., kada je bez ikakvog povoda uhap\u0161eno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice, \u010dime je Glina postala prvi grad u NDH u kojem su svega mjesec dana od njenog progla\u0161enja pobijeni gotovo svi odrasli srpski mu\u0161karci, \u010dime je naglo promijenjena socijalna, profesionalna i nacionalna struktura Gline. Nakon ovog uslijedili su i brojni drugi masovni usta\u0161ki zlo\u010dini u Glini i glinskom kotaru tokom 1941. i 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga ima 792 stranice, a zajedno su je objavili SNV i Profil.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/snv.hr\/igor-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O knjizi<\/p>\n\n\n\n

Usta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. \u2013 1942. godine<\/h3>\n\n\n\n

U ovoj pionirskoj i izvanrednoj studiji slu\u010daja masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru (1941. \u2013 1942.) Igor Mrkalj nudi dubinsku analizu dru\u0161tvenih procesa koji su doveli do genocida, putanje genocida i njegovih posljedica. Mrkalj daje empirijski bogatu analizu koja se fokusira na mikrodinamiku masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru. Istra\u017euje strukturu usta\u0161kog re\u017eima i njegovu uspostavu u Glini, procese odlu\u010divanja i organizaciju genocida. Knjiga se temelji na minucioznom i temeljitom istra\u017eivanju koje nam nudi novo razumijevanje onoga \u0161to se doga\u0111alo u Glini u vrlo ranom razdoblju usta\u0161ke vladavine. Mrkalj tako\u0111er uvjerljivo dokazuje da su \u010dinovi masovnog ubijanja u Glini bili sastavni dio ve\u0107eg genocidnog projekta koordiniranog u vrhu vlasti NDH. Ovo je izvrsna mikropovijesna studija koja popunjava veliku prazninu u dosada\u0161njim povijesnim i sociolo\u0161kim spoznajama o usta\u0161kom genocidu. Toplo preporu\u010dujem ovu knjigu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u2014 prof. dr. Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eVelika vrlina lokalne povijesti je to \u0161to je usredoto\u010dena na bogate izvore na mikro razini koji mogu izo\u0161triti fokus na \u010desto slabo shva\u0107ene doga\u0111aje. Zastra\u0161uju\u0107a pri\u010da o masovnom ubijanju u Glini tijekom 1941. godine predugo je \u010dekala na lokalnog povjesni\u010dara koji ima \u017eelju, odlu\u010dnost i sposobnost da iskopa gra\u0111u koja nam mo\u017ee otkriti temeljne \u010dinjenice o onome \u0161to se dogodilo: koji su mje\u0161tani bili meta eliminacije; tko je od njihovih susjeda sudjelovao u njihovom progonu; i kada i gdje su se dogodili \u0161okantni slu\u010dajevi nasilja. Igor Mrkalj je posvetio godine mukotrpnog i bri\u017eljivog rada da nam otkrije iznena\u0111uju\u0107u koli\u010dinu arhivske gra\u0111e koju su novouspostavljene komunisti\u010dke vlasti Jugoslavije proizvele tijekom procesuiranja ratnih zlo\u010dina. Rezultat je knjiga koja \u0107e znanstvenicima pru\u017eiti prijeko potreban putokaz za budu\u0107a istra\u017eivanja o ovom kutku Hrvatske koji jo\u0161 uvijek duboko progoni njegova nasilna pro\u0161lost.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u2014 prof. dr. Max Bergholz<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eNapisana s iznimnom akribijom i na temelju pa\u017eljivog istra\u017eivanja arhiva i drugih vrela, studija Igora Mrkalja isti\u010de se me\u0111u historiografskim studijama po za taj \u017eanr neuobi\u010dajenoj literarnoj vrijednosti: \u010ditatelj je uvu\u010den u tjeskobnu atmosferu malog banijskog gradi\u0107a u kojem se u zlokobnim toplim ljetnim no\u0107ima i pogubnim jesenjim smirajima pripremaju i odvijaju najstra\u0161niji zlo\u010dini. Ljudi koje nam autor prikazuje kako putuju vlakom, bu\u010de po gostionicama, zaprepa\u0161teno prihva\u0107aju sudbinu i izdi\u0161u u lokvama krvi na podu crkve u \u017eivim se slikama pojavljuju kao \u017ertve i po\u010dinitelji prema kojima, usprkos proteku godina, odjednom osje\u0107amo osobni odnos.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u2014 prof. dr. Ozren \u017dunec<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dr. sc. Igor Mrkalj <\/strong>(Sisak, 1975.) odrastao je i \u0161kolovao se u Glini i Sinju. Diplomirao je (2001.) i magistrirao (2003.) politologiju na Fakultetu socijalnih znanosti Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu. Na doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2023. obranio doktorski rad Usta\u0161ki<\/em> teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. <\/em>\u2013 1942. godine<\/em>. Autor je znanstvenih radova \u201eSlovenac me\u0111u Hrvatima i Srbima: Franc \u017du\u017eek, \u017eupnik u Glini, 1927. \u2013 1955.\u201d u zborniku Pokatoli\u010davanje<\/em> Srba u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj <\/em>(Zagreb, 2019.), \u201eJosif Runjanin i \u2018Lijepa na\u0161a\u2019: \u010dinjenice i interpretacije\u201d u \u010dasopisu za srpske i hrvatske teme Tragovi <\/em>(Zagreb, 1\/2020.) i \u201e\u017divot prije genocida: dr. Mirko Puk, odvjetnik i organizator usta\u0161kog pokreta u Glini i glinskom kotaru\u201d u zborniku Glina 1941. Tragedije i traume u pam\u0107enju<\/em> i zaboravu <\/em>(Zagreb, 2022.). <\/em>Sudjelovao na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea u Zagrebu. Dugogodi\u0161nji je suradnik tjednika Novosti <\/em>i \u010dasopisa Prosvjeta<\/em>, kao i Prosvjetinog Ljetopisa <\/em>u Zagrebu. Zaposlen je na radnom mjestu istra\u017eiva\u010da-povjesni\u010dara u Arhivu Srba u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Feljtoni:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/sve-srbe-treba-istrebiti-uhapseni-nece-biti-pusteni<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/vidakovic-srbe-je-potrebno-ubijati<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":53092,"position":0},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":53092,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":53092,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":53092,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":53092,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":53092,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53092"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53095,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions\/53095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}