{"id":53092,"date":"2026-05-11T13:47:35","date_gmt":"2026-05-11T11:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092"},"modified":"2026-09-13T17:29:19","modified_gmt":"2026-09-13T15:29:19","slug":"promocija-knjige-igora-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine-u-glini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","title":{"rendered":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini"},"content":{"rendered":"\n<p>U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga se promovira 13. maja, simboli\u010dki na dan prvog masovnog usta\u0161kog zlo\u010dina u Glini 1941., kada je bez ikakvog povoda uhap\u0161eno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice, \u010dime je Glina postala prvi grad u NDH u kojem su svega mjesec dana od njenog progla\u0161enja pobijeni gotovo svi odrasli srpski mu\u0161karci, \u010dime je naglo promijenjena socijalna, profesionalna i nacionalna struktura Gline. Nakon ovog uslijedili su i brojni drugi masovni usta\u0161ki zlo\u010dini u Glini i glinskom kotaru tokom 1941. i 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga ima 792 stranice, a zajedno su je objavili SNV i Profil.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/snv.hr\/igor-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid\/\">https:\/\/snv.hr\/igor-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/predstavljena-monumentalna-monografija-igora-mrkalja-o-zlocinima-u-glini\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/predstavljena-monumentalna-monografija-igora-mrkalja-o-zlocinima-u-glini<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/fotografija\/12350375\">https:\/\/www.hina.hr\/fotografija\/12350375<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/u-glini-se-1941-dogodio-genocid-na-dan-prvog-masovnog-ustaskog-zlocina-odvedeno-je-i-ubijeno-450-srba-15708328?cx_linkref=jl_home_kultura\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/u-glini-se-1941-dogodio-genocid-na-dan-prvog-masovnog-ustaskog-zlocina-odvedeno-je-i-ubijeno-450-srba-15708328<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/monografija-o-ustaskom-teroru-u-glini-12717529\">https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/monografija-o-ustaskom-teroru-u-glini-12717529<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nacional-hr wp-block-embed-nacional-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"6fOnsG5DFI\"><a href=\"https:\/\/www.nacional.hr\/ustaski-teror-u-svibnju-1941-glina-je-prvi-grad-u-ndh-u-kojem-su-ubijeni-svi-odrasli-srbi\/\">USTA\u0160KI TEROR &#8216;U svibnju 1941. Glina je prvi grad u NDH u kojem su ubijeni svi odrasli Srbi&#8217;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;USTA\u0160KI TEROR &#8216;U svibnju 1941. Glina je prvi grad u NDH u kojem su ubijeni svi odrasli Srbi&#8217;&#8221; &#8212; NACIONAL.HR\" src=\"https:\/\/www.nacional.hr\/ustaski-teror-u-svibnju-1941-glina-je-prvi-grad-u-ndh-u-kojem-su-ubijeni-svi-odrasli-srbi\/embed\/#?secret=9PS483DpQY#?secret=6fOnsG5DFI\" data-secret=\"6fOnsG5DFI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>O knjizi<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Usta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. \u2013 1942. godine<\/h3>\n\n\n\n<p>U ovoj pionirskoj i izvanrednoj studiji slu\u010daja masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru (1941. \u2013 1942.) Igor Mrkalj nudi dubinsku analizu dru\u0161tvenih procesa koji su doveli do genocida, putanje genocida i njegovih posljedica. Mrkalj daje empirijski bogatu analizu koja se fokusira na mikrodinamiku masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru. Istra\u017euje strukturu usta\u0161kog re\u017eima i njegovu uspostavu u Glini, procese odlu\u010divanja i organizaciju genocida. Knjiga se temelji na minucioznom i temeljitom istra\u017eivanju koje nam nudi novo razumijevanje onoga \u0161to se doga\u0111alo u Glini u vrlo ranom razdoblju usta\u0161ke vladavine. Mrkalj tako\u0111er uvjerljivo dokazuje da su \u010dinovi masovnog ubijanja u Glini bili sastavni dio ve\u0107eg genocidnog projekta koordiniranog u vrhu vlasti NDH. Ovo je izvrsna mikropovijesna studija koja popunjava veliku prazninu u dosada\u0161njim povijesnim i sociolo\u0161kim spoznajama o usta\u0161kom genocidu. Toplo preporu\u010dujem ovu knjigu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVelika vrlina lokalne povijesti je to \u0161to je usredoto\u010dena na bogate izvore na mikro razini koji mogu izo\u0161triti fokus na \u010desto slabo shva\u0107ene doga\u0111aje. Zastra\u0161uju\u0107a pri\u010da o masovnom ubijanju u Glini tijekom 1941. godine predugo je \u010dekala na lokalnog povjesni\u010dara koji ima \u017eelju, odlu\u010dnost i sposobnost da iskopa gra\u0111u koja nam mo\u017ee otkriti temeljne \u010dinjenice o onome \u0161to se dogodilo: koji su mje\u0161tani bili meta eliminacije; tko je od njihovih susjeda sudjelovao u njihovom progonu; i kada i gdje su se dogodili \u0161okantni slu\u010dajevi nasilja. Igor Mrkalj je posvetio godine mukotrpnog i bri\u017eljivog rada da nam otkrije iznena\u0111uju\u0107u koli\u010dinu arhivske gra\u0111e koju su novouspostavljene komunisti\u010dke vlasti Jugoslavije proizvele tijekom procesuiranja ratnih zlo\u010dina. Rezultat je knjiga koja \u0107e znanstvenicima pru\u017eiti prijeko potreban putokaz za budu\u0107a istra\u017eivanja o ovom kutku Hrvatske koji jo\u0161 uvijek duboko progoni njegova nasilna pro\u0161lost.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Max Bergholz<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNapisana s iznimnom akribijom i na temelju pa\u017eljivog istra\u017eivanja arhiva i drugih vrela, studija Igora Mrkalja isti\u010de se me\u0111u historiografskim studijama po za taj \u017eanr neuobi\u010dajenoj literarnoj vrijednosti: \u010ditatelj je uvu\u010den u tjeskobnu atmosferu malog banijskog gradi\u0107a u kojem se u zlokobnim toplim ljetnim no\u0107ima i pogubnim jesenjim smirajima pripremaju i odvijaju najstra\u0161niji zlo\u010dini. Ljudi koje nam autor prikazuje kako putuju vlakom, bu\u010de po gostionicama, zaprepa\u0161teno prihva\u0107aju sudbinu i izdi\u0161u u lokvama krvi na podu crkve u \u017eivim se slikama pojavljuju kao \u017ertve i po\u010dinitelji prema kojima, usprkos proteku godina, odjednom osje\u0107amo osobni odnos.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Ozren \u017dunec<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Dr. sc. <strong>Igor Mrkalj <\/strong>(Sisak, 1975.) odrastao je i \u0161kolovao se u Glini i Sinju. Diplomirao je (2001.) i magistrirao (2003.) politologiju na Fakultetu socijalnih znanosti Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu. Na doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2023. obranio doktorski rad <em>Usta\u0161ki<\/em> <em>teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. <\/em>\u2013 <em>1942. godine<\/em>. Autor je znanstvenih radova \u201eSlovenac me\u0111u Hrvatima i Srbima: Franc \u017du\u017eek, \u017eupnik u Glini, 1927. \u2013 1955.\u201d u zborniku <em>Pokatoli\u010davanje<\/em> <em>Srba u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj <\/em>(Zagreb, 2019.), \u201eJosif Runjanin i \u2018Lijepa na\u0161a\u2019: \u010dinjenice i interpretacije\u201d u \u010dasopisu za srpske i hrvatske teme <em>Tragovi <\/em>(Zagreb, 1\/2020.) i \u201e\u017divot prije genocida: dr. Mirko Puk, odvjetnik i organizator usta\u0161kog pokreta u Glini i glinskom kotaru\u201d u zborniku <em>Glina 1941. Tragedije i traume u pam\u0107enju<\/em> <em>i zaboravu <\/em>(Zagreb, 2022.)<em>. <\/em>Sudjelovao na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea u Zagrebu. Dugogodi\u0161nji je suradnik tjednika <em>Novosti <\/em>i \u010dasopisa <em>Prosvjeta<\/em>, kao i Prosvjetinog <em>Ljetopisa <\/em>u Zagrebu. Zaposlen je na radnom mjestu istra\u017eiva\u010da-povjesni\u010dara u Arhivu Srba u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine\/\">https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Feljtoni:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/sve-srbe-treba-istrebiti-uhapseni-nece-biti-pusteni\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/sve-srbe-treba-istrebiti-uhapseni-nece-biti-pusteni<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/vidakovic-srbe-je-potrebno-ubijati\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/vidakovic-srbe-je-potrebno-ubijati<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Prilozi o knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/kao-i-zidovi-u-europi-i-srbi-su-u-glini-vjerovali-u-suverenost-vlastite-nevinosti-1975969\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/kao-i-zidovi-u-europi-i-srbi-su-u-glini-vjerovali-u-suverenost-vlastite-nevinosti-1975969<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/casopis.skd-prosvjeta.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/web_PROSVJETA_193.pdf\">Prosvjeta<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/novimagazin.rs\/kultura\/sveze-korice\/citaonica-u-komsiluku-velika-knjiga-istine-o-ustaskim-zlocinima\">https:\/\/novimagazin.rs\/kultura\/sveze-korice\/citaonica-u-komsiluku-velika-knjiga-istine-o-ustaskim-zlocinima<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6ab4b4596fa94&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6ab4b4596fa94\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"774\" height=\"744\" data-attachment-id=\"53093\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=53093\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"774,744\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Knjiga-korice-naslovnica\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=774%2C744&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-53093\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?w=774&amp;ssl=1 774w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=300%2C288&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=768%2C738&amp;ssl=1 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 774px) 100vw, 774px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d.  Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":53092,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":53092,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":53092,"position":2},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":53092,"position":3},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":53092,"position":4},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":53092,"position":5},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti &#8220;RU\u017dA HRVATSKA&#8221; 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53092"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55275,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions\/55275"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}