{"id":53092,"date":"2026-05-11T13:47:35","date_gmt":"2026-05-11T11:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092"},"modified":"2026-05-22T13:52:13","modified_gmt":"2026-05-22T11:52:13","slug":"promocija-knjige-igora-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine-u-glini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","title":{"rendered":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini"},"content":{"rendered":"\n<p>U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga se promovira 13. maja, simboli\u010dki na dan prvog masovnog usta\u0161kog zlo\u010dina u Glini 1941., kada je bez ikakvog povoda uhap\u0161eno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice, \u010dime je Glina postala prvi grad u NDH u kojem su svega mjesec dana od njenog progla\u0161enja pobijeni gotovo svi odrasli srpski mu\u0161karci, \u010dime je naglo promijenjena socijalna, profesionalna i nacionalna struktura Gline. Nakon ovog uslijedili su i brojni drugi masovni usta\u0161ki zlo\u010dini u Glini i glinskom kotaru tokom 1941. i 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga ima 792 stranice, a zajedno su je objavili SNV i Profil.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/snv.hr\/igor-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid\/\">https:\/\/snv.hr\/igor-mrkalja-ustaski-teror-i-genocid\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/predstavljena-monumentalna-monografija-igora-mrkalja-o-zlocinima-u-glini\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/predstavljena-monumentalna-monografija-igora-mrkalja-o-zlocinima-u-glini<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.hina.hr\/fotografija\/12350375\">https:\/\/www.hina.hr\/fotografija\/12350375<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/u-glini-se-1941-dogodio-genocid-na-dan-prvog-masovnog-ustaskog-zlocina-odvedeno-je-i-ubijeno-450-srba-15708328?cx_linkref=jl_home_kultura\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/u-glini-se-1941-dogodio-genocid-na-dan-prvog-masovnog-ustaskog-zlocina-odvedeno-je-i-ubijeno-450-srba-15708328<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/monografija-o-ustaskom-teroru-u-glini-12717529\">https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/monografija-o-ustaskom-teroru-u-glini-12717529<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nacional-hr wp-block-embed-nacional-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"IHLvxD1koD\"><a href=\"https:\/\/www.nacional.hr\/ustaski-teror-u-svibnju-1941-glina-je-prvi-grad-u-ndh-u-kojem-su-ubijeni-svi-odrasli-srbi\/\">USTA\u0160KI TEROR &#8216;U svibnju 1941. Glina je prvi grad u NDH u kojem su ubijeni svi odrasli Srbi&#8217;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;USTA\u0160KI TEROR &#8216;U svibnju 1941. Glina je prvi grad u NDH u kojem su ubijeni svi odrasli Srbi&#8217;&#8221; &#8212; NACIONAL.HR\" src=\"https:\/\/www.nacional.hr\/ustaski-teror-u-svibnju-1941-glina-je-prvi-grad-u-ndh-u-kojem-su-ubijeni-svi-odrasli-srbi\/embed\/#?secret=4XsTcvFCWm#?secret=IHLvxD1koD\" data-secret=\"IHLvxD1koD\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>O knjizi<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Usta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. \u2013 1942. godine<\/h3>\n\n\n\n<p>U ovoj pionirskoj i izvanrednoj studiji slu\u010daja masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru (1941. \u2013 1942.) Igor Mrkalj nudi dubinsku analizu dru\u0161tvenih procesa koji su doveli do genocida, putanje genocida i njegovih posljedica. Mrkalj daje empirijski bogatu analizu koja se fokusira na mikrodinamiku masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru. Istra\u017euje strukturu usta\u0161kog re\u017eima i njegovu uspostavu u Glini, procese odlu\u010divanja i organizaciju genocida. Knjiga se temelji na minucioznom i temeljitom istra\u017eivanju koje nam nudi novo razumijevanje onoga \u0161to se doga\u0111alo u Glini u vrlo ranom razdoblju usta\u0161ke vladavine. Mrkalj tako\u0111er uvjerljivo dokazuje da su \u010dinovi masovnog ubijanja u Glini bili sastavni dio ve\u0107eg genocidnog projekta koordiniranog u vrhu vlasti NDH. Ovo je izvrsna mikropovijesna studija koja popunjava veliku prazninu u dosada\u0161njim povijesnim i sociolo\u0161kim spoznajama o usta\u0161kom genocidu. Toplo preporu\u010dujem ovu knjigu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVelika vrlina lokalne povijesti je to \u0161to je usredoto\u010dena na bogate izvore na mikro razini koji mogu izo\u0161triti fokus na \u010desto slabo shva\u0107ene doga\u0111aje. Zastra\u0161uju\u0107a pri\u010da o masovnom ubijanju u Glini tijekom 1941. godine predugo je \u010dekala na lokalnog povjesni\u010dara koji ima \u017eelju, odlu\u010dnost i sposobnost da iskopa gra\u0111u koja nam mo\u017ee otkriti temeljne \u010dinjenice o onome \u0161to se dogodilo: koji su mje\u0161tani bili meta eliminacije; tko je od njihovih susjeda sudjelovao u njihovom progonu; i kada i gdje su se dogodili \u0161okantni slu\u010dajevi nasilja. Igor Mrkalj je posvetio godine mukotrpnog i bri\u017eljivog rada da nam otkrije iznena\u0111uju\u0107u koli\u010dinu arhivske gra\u0111e koju su novouspostavljene komunisti\u010dke vlasti Jugoslavije proizvele tijekom procesuiranja ratnih zlo\u010dina. Rezultat je knjiga koja \u0107e znanstvenicima pru\u017eiti prijeko potreban putokaz za budu\u0107a istra\u017eivanja o ovom kutku Hrvatske koji jo\u0161 uvijek duboko progoni njegova nasilna pro\u0161lost.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Max Bergholz<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNapisana s iznimnom akribijom i na temelju pa\u017eljivog istra\u017eivanja arhiva i drugih vrela, studija Igora Mrkalja isti\u010de se me\u0111u historiografskim studijama po za taj \u017eanr neuobi\u010dajenoj literarnoj vrijednosti: \u010ditatelj je uvu\u010den u tjeskobnu atmosferu malog banijskog gradi\u0107a u kojem se u zlokobnim toplim ljetnim no\u0107ima i pogubnim jesenjim smirajima pripremaju i odvijaju najstra\u0161niji zlo\u010dini. Ljudi koje nam autor prikazuje kako putuju vlakom, bu\u010de po gostionicama, zaprepa\u0161teno prihva\u0107aju sudbinu i izdi\u0161u u lokvama krvi na podu crkve u \u017eivim se slikama pojavljuju kao \u017ertve i po\u010dinitelji prema kojima, usprkos proteku godina, odjednom osje\u0107amo osobni odnos.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u2014 prof. dr. Ozren \u017dunec<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Dr. sc. <strong>Igor Mrkalj <\/strong>(Sisak, 1975.) odrastao je i \u0161kolovao se u Glini i Sinju. Diplomirao je (2001.) i magistrirao (2003.) politologiju na Fakultetu socijalnih znanosti Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu. Na doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2023. obranio doktorski rad <em>Usta\u0161ki<\/em> <em>teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941. <\/em>\u2013 <em>1942. godine<\/em>. Autor je znanstvenih radova \u201eSlovenac me\u0111u Hrvatima i Srbima: Franc \u017du\u017eek, \u017eupnik u Glini, 1927. \u2013 1955.\u201d u zborniku <em>Pokatoli\u010davanje<\/em> <em>Srba u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj <\/em>(Zagreb, 2019.), \u201eJosif Runjanin i \u2018Lijepa na\u0161a\u2019: \u010dinjenice i interpretacije\u201d u \u010dasopisu za srpske i hrvatske teme <em>Tragovi <\/em>(Zagreb, 1\/2020.) i \u201e\u017divot prije genocida: dr. Mirko Puk, odvjetnik i organizator usta\u0161kog pokreta u Glini i glinskom kotaru\u201d u zborniku <em>Glina 1941. Tragedije i traume u pam\u0107enju<\/em> <em>i zaboravu <\/em>(Zagreb, 2022.)<em>. <\/em>Sudjelovao na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea u Zagrebu. Dugogodi\u0161nji je suradnik tjednika <em>Novosti <\/em>i \u010dasopisa <em>Prosvjeta<\/em>, kao i Prosvjetinog <em>Ljetopisa <\/em>u Zagrebu. Zaposlen je na radnom mjestu istra\u017eiva\u010da-povjesni\u010dara u Arhivu Srba u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine\/\">https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ustaski-teror-i-genocid-primjer-gline-i-glinskoga-kotara-1941-1942-godine\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Feljtoni:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/sve-srbe-treba-istrebiti-uhapseni-nece-biti-pusteni\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/sve-srbe-treba-istrebiti-uhapseni-nece-biti-pusteni<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/vidakovic-srbe-je-potrebno-ubijati\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/vidakovic-srbe-je-potrebno-ubijati<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a3d550c50429&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a3d550c50429\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"774\" height=\"744\" data-attachment-id=\"53093\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=53093\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"774,744\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Knjiga-korice-naslovnica\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=774%2C744&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-53093\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?w=774&amp;ssl=1 774w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=300%2C288&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?resize=768%2C738&amp;ssl=1 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 774px) 100vw, 774px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d.  Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":53092,"position":0},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":53092,"position":1},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":53092,"position":2},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":53092,"position":3},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":53092,"position":4},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":53092,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53092"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53644,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53092\/revisions\/53644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}