{"id":53074,"date":"2026-05-11T12:36:27","date_gmt":"2026-05-11T10:36:27","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074"},"modified":"2026-05-11T12:36:30","modified_gmt":"2026-05-11T10:36:30","slug":"predstavljanje-zbornika-znanstvenih-radova-romantizam-stanka-vraza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","title":{"rendered":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova “Romantizam Stanka Vraza”"},"content":{"rendered":"\n

Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza<\/em><\/strong> (ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. <\/strong>u 18 sati<\/strong> u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb).<\/p>\n\n\n\n

O knjizi \u0107e govoriti:<\/p>\n\n\n\n

Jelena Vojvoda (POU Samobor)<\/p>\n\n\n\n

Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n\n\n\n

Ana Tomljenovi\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n\n\n\n

i urednica zbornika Marina Protrka \u0160timec (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O knjizi:<\/strong> Zbornik radova Romantizam Stanka Vraza <\/em>pokazuje autora kojeg izdvaja pomnja u stvaranju, svijest o povijesti i autonomiji knji\u017eevnoga teksta te kontinuiran autorski, kriti\u010dki i uredni\u010dki anga\u017eman oko njegova odr\u017eavanja u kulturnom polju. Prepoznatljivo je romanti\u010darska njegova kreativnost u preoblikovanju postoje\u0107ih \u017eanrova, postupaka i tema, kao i njegovo citiranje i aproprijacije suvremenika i kanonskih uzora. Znanstveni radovi u zborniku postavljaju ove elemente Vrazova knji\u017eevnog teksta u slojevit interkulturni dijalog u kojem se poezija, dosljedno romanti\u010darskim stavovima, izdvaja kao \u017eanr najsavr\u0161enije blizak univerzalnoj ideji umjetnosti. Status poezije u romantizmu, ideja o prevlasti pjevanja nad povije\u0161\u0107u, izra\u017eena Byronovom mi\u0161lju da junaci postoje samo zato da bi ih bardovi opjevavali, svoj odjek nalazi i u znamenitom pozivu Pavla \u0160toosa: \u201e\u0160to su djedi gvo\u017e\u0111em bili, to su perom sad unuci!\u201c, a jasno uobli\u010denje u knji\u017eevnom, kriti\u010dkom, uredni\u010dkom i polemi\u010dkom radu Stanka Vraza posve\u0107enu oblikovanju knji\u017eevnosti koja \u0107e stajati uz bok drevnim uzorima i slavnim suvremenicima.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Stanko Vraz pokazuje pomnost u stvaranju, svijest o povijesti i autonomiji knji\u017eevnoga teksta te kontinuiran autorski, kriti\u010dki i uredni\u010dki anga\u017eman oko njegova odr\u017eavanja u kulturnom polju. Prepoznatljivo je romanti\u010darska njegova kreativnost u preoblikovanju postoje\u0107ih \u017eanrova, postupaka i tema, kao i njegovo citiranje i aproprijacije suvremenika i kanonskih uzora. Znanstveni radovi u zborniku postavljaju ove elemente Vrazova knji\u017eevnog teksta u slojevit interkulturni dijalog u kojem se poezija, dosljedno romanti\u010darskim stavovima, izdvaja kao \u017eanr najsavr\u0161enije blizak univerzalnoj ideji umjetnosti. Status poezije u romantizmu, ideja o prevlasti pjevanja nad povije\u0161\u0107u, izra\u017eena Byronovom mi\u0161lju da junaci postoje samo zato da bi ih bardovi opjevavali, svoj odjek nalazi i u znamenitom pozivu Pavla \u0160toosa: \u201e\u0160to su djedi gvo\u017e\u0111em bili, to su perom sad unuci!\u201c, a jasno uobli\u010denje u knji\u017eevnom, kriti\u010dkom, uredni\u010dkom i polemi\u010dkom radu Stanka Vraza posve\u0107enu oblikovanju knji\u017eevnosti koja \u0107e stajati uz bok drevnim uzorima i slavnim suvremenicima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

prof. dr. Marina Protrka \u0160timec<\/p>\n\n\n\n

Uz nova \u010ditanja djela Stanka Vraza zbornik nudi inovativan pristup hrvatskom romantizmu, razdoblju u \u010dijoj dosada\u0161njoj interpretaciji prevladava ideolo\u0161ka preporodna perspektiva koja zakriva njegova autenti\u010dno romanti\u010darska obilje\u017eja. Rezultati istra\u017eivanja petnaest autora poti\u010du na preispitivanje ustaljenih stavova i stereotipnih pristupa. Istra\u017eiva\u010dka je pozornost usmjerena na poetiku knji\u017eevnog djela, pri \u010demu posebnu vrijednost knjige \u010dine produbljene analize koje, unato\u010d svojoj znanstvenoj preciznosti, ostaju pristupa\u010dne \u0161irem \u010ditateljstvu. Preporodna \u201erenesansa renesanse\u201c i \u201eizmi\u0161ljanje tradicije\u201c, kako u predgovoru isti\u010de urednica Marina Protrka \u0160timec, obilje\u017eja su i drugih nacionalnih romantizama. Hrvatska historiografija zahtijeva reinterpretaciju vlastita romantizma, a zbornik Romantizam Stanka Vraza predstavlja jedan od prvih iznimno va\u017enih koraka u tom procesu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

prof. dr. hab. Krystyna Pieni\u0105\u017cek-Markovi\u0107, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Poznanj, Poljska<\/p>\n\n\n\n

Ranija se rasprava o Vrazu ponajvi\u0161e vrtjela oko njegove biografije, jezi\u010dnih i kulturno-politi\u010dkih izbora, njegova ilirizma i panslavizma te oblikovanja slavenske me\u0111uknji\u017eevne zajednice. Zbornik Romantizam Stanka Vraza uzima u obzir tu va\u017enu ba\u0161tinu, ali je istodobno odlu\u010dno preispituje. Umjesto redukcionisti\u010dkog biografizma autori upu\u0107uju na slojevitost i kompleksnost Vrazova opusa: analiziraju njegovu romanti\u010darsku poetiku, emocionalnost lirskog subjekta, izra\u017eavanje ljubavi i \u010de\u017enje, njegov odnos prema \u017eanrovima i pjesni\u010dkim oblicima, kao i karakteristi\u010dnu metatekstualnost njegove poezije. Pred \u010ditateljem se tako Vrazov bogati pjesni\u010dki svijet ponovno otkriva u punom romanti\u010darskom sjaju.<\/em><\/p>\n\n\n\n

izv. prof. dr. Marijan Dovi\u0107, ZRC SAZU, In\u0161titut za slovensko literaturo in literarne vede, Ljubljana, Slovenija<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/booksa.hr\/u-klubu\/program\/ostali-programi\/predstavljanje-zbornika-romantizam-stanka-vraza-uredila-marina-protrka-stimec<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":53075,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-53074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Zbornik radova Romantizam Stanka Vraza pokazuje autora kojeg izdvaja pomnja u stvaranju, svijest o povijesti i autonomiji knji\u017eevnoga teksta te kontinuiran autorski, kriti\u010dki i uredni\u010dki anga\u017eman oko njegova odr\u017eavanja u kulturnom polju.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52966,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52966","url_meta":{"origin":53074,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige “Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"NACIONALNA I SVEU\u010cILI\u0160NA KNJI\u017dNICA U ZAGREBU POZORNICA II. \u010cetvrtak, 7. svibnja 2026. 18.00-18.45 Predstavljanje knjige Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti Fondacija Heinrich B\u00f6ll, Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet Sudjeluju: Amila Kasumovi\u0107, Fahd Kasumovi\u0107 Moderator: Branimir Jankovi\u0107","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":53074,"position":1},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":53074,"position":2},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":53074,"position":3},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":53074,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":53074,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53074"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53077,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53074\/revisions\/53077"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53075"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}