{"id":52857,"date":"2026-05-05T23:05:53","date_gmt":"2026-05-05T21:05:53","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857"},"modified":"2026-05-05T23:06:36","modified_gmt":"2026-05-05T21:06:36","slug":"marijan-bobinac-imperij-nacija-knjizevnost-postimperijalni-narativi-u-srednjoeuropskim-knjizevnostima-moderne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","title":{"rendered":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog rata, odgovor na to pitanje mnogima se \u010dinio samorazumljivim: s propa\u0161\u0107u velikih carstava u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi i osnivanjem novih nacionalnih dr\u017eava iz imperijalne ste\u010dajne mase izgledalo je da se ostvarilo uvjerenje mnogih suvremenika o nadmo\u0107i nacije. Jer, u usporedbi s nacionalnom dr\u017eavom \u2013 smatrali su oni, a taj se stav pokazao dominantnim sve do potkraj 20. stolje\u0107a \u2013 imperijalni je poredak vlasti postao anakronizmom i izgubio smisao postojanja. U posljednjih tridesetak godina pogled na odnos izme\u0111u dvaju sustava vladavine \u2013 a o tome je u knjizi rije\u010d \u2013 zna\u010dajno se promijenio.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Marijana Bobinca&nbsp;<strong><em>Imperij, nacija, knji\u017eevnost<\/em><\/strong>&nbsp;\u201c\u2026nadaje se kao pro\u0161irenje suvremenih germanisti\u010dkih i kroatisti\u010dkih studija, kao pregled va\u017enih razvojnih faza transnacionalnoga knji\u017eevnog polja te kao interdisciplinarno utemeljen pristup analizi razli\u010ditih knji\u017eevnih \u017eanrova i njihovim dodirima s dru\u0161tveno-povijesnom zbiljom.Stoga nadilazi granice nacionalnih filologija te je samim time rije\u010d o inovativnoj i metodolo\u0161ki utemeljenoj monografiji koja objediinjuje knji\u017eevnopovijesne, dru\u0161tveno-politi\u010dke i u\u017ee knji\u017eevne teme, daju\u0107i uvid u razvoj knji\u017eevne produkcije u izabranome periodu. (\u2026) Odabir kakoniziranih djela austrijske i hrvatske knji\u017eevnosti preklapa se pritom s djelima koja se \u010desto navode kao krunski svjedoci habsbur\u0161kog mita ili, s druge strane, kriti\u010dkih stavova prema dijeljenome imperijalnome prostoru. (iz&nbsp;<em>Recenzije<\/em>&nbsp;Milka Car)<\/p>\n\n\n\n<p>Sadr\u017eaj:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Rije\u010d unaprijed<\/li>\n\n\n\n<li>Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne \u2013 uvodna razmatranja<\/li>\n\n\n\n<li>Uvod u analizu \u2013 imperij u kulturolo\u0161koj diskusiji<\/li>\n\n\n\n<li>Zrinski: K\u00f6rner, Badali\u0107, Kumi\u010di\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Benko Bot: Katona, Grillparzer, Markovi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li><em>Pijana novembarska no\u0107 1918.<\/em>\u00a0Miroslava Krle\u017ee. O raspadu Austro-Ugarske i nastanku Jugoslavije u knji\u017eevnosti<\/li>\n\n\n\n<li>O inscenacijama D\u2019Annunzijeve rije\u010dke pustolovine u djelima Giovannija Comisa i Viktora Cara Emina<\/li>\n\n\n\n<li>Karl Kraus, Prosvjetitelj apokalipti\u010dne inspiracije<\/li>\n\n\n\n<li>Joseph Roth: \u201cBit Austrije nije njezino sredi\u0161te nego periferija\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>Robert Musil. Kakanija, dr\u017eava bez osobina<\/li>\n\n\n\n<li>Heimito van Doderer. (Ne)prekinuti kontinuiteti austrijske ideje<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Marijan Bobinac<\/strong> (1952), redoviti profesor u. m., predavao je njema\u010dku knji\u017eevnost na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Bio je voditelj vi\u0161e znanstvenih hrvatskih i me\u0111unarodnih projekata. Te\u017ei\u0161te znanstvenoga rada: aspekti njema\u010dke knji\u017eevnosti 19.-21. st., austrijska knji\u017eevnost, povijesna knji\u017eevnost, pu\u010dki teatar, kulturni transfer, postimperijalni i habsbur\u0161ki studiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je sedam monografija, jedanaest uredni\u010dkih knjiga i vi\u0161e od stotinu znanstvenih radova u \u010dasopisima i zbornicima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"406\" data-attachment-id=\"52858\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=52858\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?fit=1240%2C585&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1240,585\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Kliofest 02 srijeda II 11 PK Imperij\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?fit=860%2C406&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?resize=860%2C406&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-52858\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?resize=1024%2C483&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?resize=300%2C142&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?resize=768%2C362&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-II-11-PK-Imperij.jpg?w=1240&amp;ssl=1 1240w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/imperij-nacija-knjizevnost\">https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/imperij-nacija-knjizevnost<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/imperij-nacija-knjizevnost\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/imperij-nacija-knjizevnost<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kliofest.hr\">https:\/\/www.kliofest.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52859,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-52857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":52857,"position":0},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54089","url_meta":{"origin":52857,"position":1},"title":"Snimka predavanja Darjana Godi\u0107a &#8220;Zbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na YouTube kanalu Hrvatskog instituta za povijest objavljena je snimka predavanja povjesni\u010dara Darjana Godi\u0107a \u201eZbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi\u201c koje je odr\u017eano u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. u sklopu Festivala povijesti Kliofest. https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=laIkJIv4oEA","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":52857,"position":2},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":52857,"position":3},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":52857,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":52857,"position":5},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52857"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52861,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52857\/revisions\/52861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52859"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}