{"id":5278,"date":"2017-07-14T12:05:44","date_gmt":"2017-07-14T12:05:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5278"},"modified":"2017-07-17T10:57:46","modified_gmt":"2017-07-17T10:57:46","slug":"u-slucaju-kardinala-stepinca-tumacenja-ostaju-i-dalje-razlicita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5278","title":{"rendered":"U slu\u010daju kardinala Stepinca tuma\u010denja ostaju i dalje razli\u010dita"},"content":{"rendered":"

Objavljeno je zajedni\u010dko priop\u0107enje Mje\u0161ovite komisije hrvatskih katoli\u010dkih i srpskih pravoslavnih stru\u010dnjaka za zajedni\u010dko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Mje\u0161ovita komisija hrvatskih katoli\u010dkih i srpskih pravoslavnih stru\u010dnjaka za zajedni\u010dko razmatranje lika zagreba\u010dkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca izvijestila je u zajedni\u010dkom priop\u0107enju kako su “u slu\u010daju kardinala Stepinca tuma\u010denja koja su prete\u017eito davali katoli\u010dki Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje razli\u010dita”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Komisija isti\u010de kako je “zaklju\u010dila da su razli\u010diti doga\u0111aji, nastupi, spisi, \u0161utnja i stajali\u0161ta jo\u0161 predmet razli\u010ditih tuma\u010denja.”<\/p>\n

 <\/p>\n

Nagla\u0161ava da je prou\u010davanje \u017eivota kardinala Stepinca pokazalo kako su sve crkve bile izlo\u017eene razli\u010ditim okrutnim progonima i da su imale svoje mu\u010denike i ispovjedaoce vjere.<\/p>\n

 <\/p>\n

U tom smislu, isti\u010de Komisija, njezini su se \u010dlanovi slo\u017eili o mogu\u0107nosti budu\u0107e suradnje kako bi podijelili sje\u0107anje na mu\u010denike i ispovjedaoce vjere dviju crkava.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanovi Komisije slo\u017eili su se i da je njihov rad omogu\u0107io bolje razumijevanje povijesti u godinama izme\u0111u Prvoga svjetskog rata i 1960. – godine smrti kardinala Stepinca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nagla\u0161avaju kako se u radu “moglo tako\u0111er osvijetliti \u017eivot i slu\u017ebu jednog uglednoga katoli\u010dkog Pastira u osobito te\u0161kom povijesnom razdoblju.”<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanovi Komisije isti\u010du kako su prepoznali velikodu\u0161nost pape Franje koji je dobrohotno prihvatio molbu patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja i odlu\u010dio ustanoviti Komisiju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svi su zato “zahvalni na srda\u010dnom ozra\u010dju, u kojem su, s punom slobodom izra\u017eavanja, mogli ispuniti zada\u0107u povjerenu Komisiji, to jest pristupiti zajedni\u010dkom razmatranju \u017eivota kardinala Stepinca.”<\/p>\n

 <\/p>\n

Navode kako su od po\u010detka rada Komisije \u010dlanovi bili svjesni da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca u isklju\u010divoj mjerodavnosti Pape te priznaju tako\u0111er da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanovi Mje\u0161ovite komisije hrvatskih katoli\u010dkih i srpskih pravoslavnih stru\u010dnjaka za zajedni\u010dko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca okupili su se pod predsjedanjem predsjednika Papinskoga vije\u0107a za povijesne znanosti Bernarda Ardure 12. i 13. srpnja u Domu svete Marte (Domus Sanctae Marthae) u Vatikanu na svomu \u0161estom i posljednjem sastanku.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ime Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bili su prisutni: zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Josip Bozani\u0107, biskup po\u017ee\u0161ki mons. Antun \u0160kvor\u010devi\u0107, biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Peri\u0107 te Jure Kri\u0161to i Mario Jareb iz Hrvatskoga instituta za povijest.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ime Srpske pravoslavne crkve bili su prisutni: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagreba\u010dko-ljubljanski Porfirije,\u00a0 episkop novosadski i ba\u010dki Irinej, episkop pakra\u010dko-slavonski Jovan te stalni predstavnik Republike Srbije pri UNESCO-u Darko Tanaskovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

HRT, 13.07. 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/vijesti.hrt.hr\/396372\/vatikan-zakljucci-mjesovite-komisije-o-kardinalu-stepincu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

IKA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zajedni\u010dko priop\u0107enje Mje\u0161ovite komisije hrvatskih katoli\u010dkih i srpskih pravoslavnih stru\u010dnjaka za zajedni\u010dko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.ika.hr\/index.php?prikaz=vijest&ID=191849<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Otvoreno: O Stepincu jo\u0161 treba odlu\u010diti Papa<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

13.07.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Komisija sastavljena od hrvatskih katoli\u010dkih i srpskih pravoslavnih stru\u010dnjaka, \u010dija je zada\u0107a bila razmotriti djelovanje kardinala Stepinca, zavr\u0161ila je s radom. Zajedni\u010dki zaklju\u010dak nije donesen. Stru\u010dnjaci i dalje imaju razli\u010dita stajali\u0161ta.Postupak kanonizacije sada je isklju\u010divo u ovlasti pape Franje. Ho\u0107e li ga proglasiti svetim, raspravljalo se u ve\u010dera\u0161njoj emisiji. U Otvorenom su sudjelovali mons. Josip Mrzljak, vara\u017edinski biskup i ne\u0107ak kardinala Stepinca, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac,\u00a0 prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Anto Gavri\u0107, , povjesni\u010dar dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107 autorica filma “Kardinal i njegova Crkva” Vi\u0161nja Stare\u0161ina i novinar Ve\u010dernjeg lista Darko Pavi\u010di\u0107. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, unato\u010d pozivu da sudjeluje u emisiji, nije poslala svojeg predstavnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/vijesti.hrt.hr\/396401\/otvoreno-hoce-li-papa-franjo-bl-alojzija-stepinca-proglasiti-svetim<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/direktno.hr\/direkt\/otvorenom-zestoko-o-stepincu-obracun-pupovca-i-pavicica-91852\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/burna-rasprava-u-otvorenom-oko-stepinca-posvadjali-se-hrvoje-klasic-i-visnja-staresina\/982637.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/na-potezu-je-papa-franjo-hrvatima-je-stepinac-i-dalje-svetac-srbima-ustaski-vikar-20170714<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/100posto.hr\/news\/teska-paljba-po-svecu-iz-srca-zagreba-stepinac-je-bio-slabic-koji-je-blagoslivljao-ustase<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.blic.rs\/alojzije-stepinac<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5279,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/43574.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":50664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50664","url_meta":{"origin":5278,"position":0},"title":"Portal Historiografija.hr u novoj 2026. godini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"Portal Historiografija.hr \u017eeli svim autorima, suradnicima i \u010ditateljima sretnu i uspje\u0161nu 2026. godinu, uz zahvalu na dosada\u0161njem pra\u0107enju, slanju obavijesti i pisanju tekstova. Nastavit \u0107emo i dalje prenositi \u0161to vi\u0161e obavijesti o hrvatskoj historiografiji u svom njezinom pluralitetu, neovisno o uredni\u010dkim preferencijama i komentarima, otvaraju\u0107i prostor za polemiku i dijalog,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":5278,"position":1},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":5278,"position":2},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":5278,"position":3},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":5278,"position":4},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":5278,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5278"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5310,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5278\/revisions\/5310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}