![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-pozivnica.jpg?resize=860%2C989&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Promocija-knjige_Turska-kuca-u-Rijeci_Glavna.jpg?resize=860%2C574&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n\n\n\n\n
U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus Emre Zagreb.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o znanstveno-kulturnoj monografiji koja, osamnaest godina nakon prvog izdanja, donosi pro\u0161irene istra\u017eiva\u010dke uvide, dodatne povijesne i dru\u0161tvene kontekste te suvremene interpretativne slojeve. Time se Turska ku\u0107a (Casa Turca) afirmira ne samo kao arhitektonski raritet, nego kao vi\u0161eslojni dokument rije\u010dke povijesti i trajnih hrvatsko-turskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aju su nazo\u010dili predstavnici akademske, kulturne, vjerske i gospodarske zajednice, autori i suradnici monografije, kao i brojni uzvanici i posjetitelji. Pozdravnim rije\u010dima obratili su se gospodin Fuat Korkmaz, ravnatelj Turskog kulturnog centra Yunus Emre Zagreb, istaknuv\u0161i va\u017enost Turske ku\u0107e kao kulturno-civilizacijskog dobra i pohvaliv\u0161i dugogodi\u0161nju suradnju s Hrvatsko-turskim dru\u0161tvom Rijeka; gospodin Armin Hod\u017ei\u0107, voditelj parlamentarne Skupine prijateljstva Hrvatska-Turska, naglasiv\u0161i ulogu Dru\u0161tva u razvoju bilateralnih odnosa; te gospodin Orhan Ayra\u00e7, zamjenik veleposlanice Republike Turske, koji je istaknuo kontinuitet djelovanja Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i njegovu vidljivu posve\u0107enost kulturnoj diplomaciji. Osvrnuo na dugodi\u0161nji dopinos g\u0111e. Esme Halepovi\u0107 \u0110e\u010devi\u0107 razvijanju izvrsnih odnosa prijateljstva dvaju dr\u017eava i dosljednost i u projektu izdanja knjige \u201eTurska ku\u0107a u Rijeci\u201c, a iskazao je i zahvalnost Predsjedniku HTDR – prof. Sa\u0161i Ostoji\u0107u, posebno naglasiv\u0161i njegovu posve\u0107enost radu uz inicijative koji podi\u017eu kulturnu diplomaciju na novu razinu.<\/p>\n\n\n\n
Sredi\u0161nji dio ve\u010deri obilje\u017eila je promocija knjige, uz potreban osvrt na njezin znanstveni kontinuitet. Ve\u0107 je prvo izdanje iz 2007. godine donijelo klju\u010dan iskorak – po prvi su put stru\u010dno dokumentirani, transkribirani i prevedeni arapski natpisi na pro\u010deljima Turske ku\u0107e, uklju\u010duju\u0107i i one kur\u2019anskog podrijetla. Novo izdanje dodatno je oboga\u0107eno trima relevantnim znanstvenim cjelinama: radom izv. prof. dr. sc. Kornelije Jurin Star\u010devi\u0107 o politi\u010dkim, diplomatskim i gospodarskim odnosima Sjevernog hrvatskog primorja i Osmanskog Carstva; komparativnom analizom dr. sc. Senada Nani\u0107a o semantici fasadne dekoracije i motivu mor\u010di\u0107a; te istra\u017eivanjem urednice mr. sc. Esme Halepovi\u0107 \u0110e\u010devi\u0107 o vlasni\u010dkim i valorizacijskim aspektima ku\u0107e, s posebnim naglaskom na potrebu njezine adekvatne institucionalne za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Upravo pitanje statusa Turske ku\u0107e koja je i dalje za\u0161ti\u0107ena isklju\u010divo kao dio urbanisti\u010dke cjeline, a ne kao pojedina\u010dno kulturno dobro – name\u0107e se kao jedno od klju\u010dnih kulturno-politi\u010dkih pitanja koje ova knjiga otvara. Vidljiva o\u0161te\u0107enja fasadne dekoracije dodatno nagla\u0161avaju potrebu za njezinom stru\u010dnom revalorizacijom i trajnom za\u0161titom.<\/p>\n\n\n\n
Promociju je uvodno otvorio predsjednik Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka, prof. dr. sc. Sa\u0161a Ostoji\u0107, \u010diji je govor obilje\u017een izrazitom konceptualnom i narativnom originalno\u0161\u0107u. Svjesno odmaknut od konvencionalnog akademskog diskursa, autor je ku\u0107u interpretirao kao \u201e\u017eivo bi\u0107e\u201c, uvode\u0107i publiku u prostor izme\u0111u arhitekture, povijesti i intime. U tom je kontekstu posebno odjeknula njegova misao:\u201eKnjiga Turska ku\u0107a u Rijeci, ako je shvatimo kao \u017eivo bi\u0107e, nije u prijestolnicu doputovala kao povijesni relikt, ve\u0107 kao most izme\u0111u na\u0161ih gradova.\u201c Govore\u0107i o Antoniji Bartolich Gelletich – Nicolaki de Nicolaides i Nikolaiu Nicolaki Effendiju de Nicolaidesu, Ostoji\u0107 je njihovu vezu interpretirao kao \u201egraditeljsku silu\u201c, nagla\u0161avaju\u0107i kako je rije\u010d o susretu dvaju civilizacijskih miljea na sutonu carstava. \u201eNe postoje ku\u0107e bez ljudi, a ljudi su, u svojoj sr\u017ei, vo\u0111eni ljubavlju – najmo\u0107nijom silom koja oblikuje na\u0161e putove.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Njegovo je izlaganje bilo dodatno poduprto inovativnom multimedijskom prezentacijom – svojevrsnim vizualnim narativom sastavljenim od vi\u0161e od stotinu novokreiranih fotografija, koje su publiku simboli\u010dki vratile vi\u0161e od stolje\u0107a unatrag, u vrijeme nastanka i \u017eivota Turske ku\u0107e. Takva refleksija pozicionirala je Tursku ku\u0107u ne samo kao arhitektonski fenomen, nego kao trajni simbol mogu\u0107nosti sklada me\u0111u kulturama.<\/p>\n\n\n\n
U svom obra\u0107anju, urednica knjige mr. sc. Esma Halepovi\u0107 \u0110e\u010devi\u0107 svjesno je odstupila od klasi\u010dnog, linearno strukturiranog predstavljanja publikacije, usmjeriv\u0161i izlaganje na temeljno pitanje koje ujedno oblikuje i smisao cijelog projekta: za\u0161to su o jednoj ku\u0107i nastale \u010dak dvije knjige. Kao polazi\u0161te istaknula je jedinstvenost same Turske ku\u0107e u Rijeci, \u010dije fasadne dekoracije predstavljaju izniman kulturno-povijesni fenomen. Njezin dana\u0161nji izgled rezultat je inicijative Antonije Bartolich Gelletich i njezina supruga, osmanskog konzula Nikolakia Effendija de Nicolaidesa, koji su po\u010detkom 20. stolje\u0107a oblikovali arhitektonski izraz neuobi\u010dajen za lokalni kontekst, ali duboko ukorijenjen u \u0161ire kulturne i civilizacijske tokove. Urednica je posebno naglasila kontinuitet brige i istra\u017eivanja ove gra\u0111evine, podsjetiv\u0161i na klju\u010dnu ulogu ing. Viktora Ru\u017ei\u0107a, \u010dijim su zalaganjem obnovljene fasadne dekoracije sredinom 1990-ih, kao i na vlastiti istra\u017eiva\u010dki anga\u017eman koji je rezultirao otkri\u0107em i znanstvenom obradom kaligrafskih natpisa. Njihov prijevod i interpretacija, ostvareni u suradnji s dr. sc. Muhamedom \u017ddralovi\u0107em i Mubera Masli\u0107-\u017ddralovi\u0107, predstavljali su temelj prvog izdanja iz 2007. godine, a integrirani su i u novo, dopunjeno izdanje. Klju\u010dni razlog za nastanak druge knjige, me\u0111utim, urednica vidi u potrebi za dubljom institucionalnom i stru\u010dnom valorizacijom Turske ku\u0107e. Unato\u010d formalnoj za\u0161titi unutar urbanisti\u010dke cjeline, ku\u0107a nije priznata kao pojedina\u010dno kulturno dobro, \u0161to otvara pitanje njezine dugoro\u010dne za\u0161tite i o\u010duvanja. Upravo je to potaknulo prikupljanje dodatne dokumentacije o vlasni\u0161tvu, povijesti i zna\u010daju objekta, \u010dime ova knjiga prelazi granice znanstvene publikacije i postaje instrument kulturne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n
Izv. prof. dr. sc. Kornelija Jurin Star\u010devi\u0107 kontekstualizirala je ku\u0107u unutar \u0161irih politi\u010dkih i gospodarskih odnosa izme\u0111u Osmanskog Carstva i hrvatskog primorja, dok je dr. sc. Senad Nani\u0107 ponudio interpretaciju pro\u010delja kao \u201evizualnog teksta\u201c u kojem se susre\u0107u i prepli\u0107u civilizacijski kodovi.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno, nagla\u0161eno je kako Hrvatsko-tursko dru\u0161tvo Rijeka, oslanjaju\u0107i se na recentna interdisciplinarna istra\u017eivanja – uklju\u010duju\u0107i radove dr. sc. Senada Nani\u0107a i izv. prof. dr. sc. Kornelije Jurin Star\u010devi\u0107 – zagovara nu\u017enost daljnje revalorizacije Turske ku\u0107e. Promocija u Zagrebu potvrdila je da ovo izdanje monografije ne predstavlja zavr\u0161etak istra\u017eiva\u010dkog procesa, nego po\u010detak nove etape – usmjerene prema institucionalnoj za\u0161titi Turske ku\u0107e kao pojedina\u010dnog spomenika kulture, ali i njezinu trajnom pozicioniranju kao mosta izme\u0111u Rijeke, Hrvatske i Republike Turske. Navedeno su u potpunosti podr\u017eali i predstavnici institucija Republike Turske, koji su, unisono, istakli va\u017enost i trajni doprinos Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka u tom procesu.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatsko-tursko dru\u0161tvo Rijeka, Zagreb, travanj 2026.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatsko-tursko dru\u0161tvo Rijeka izra\u017eava zahvalnost svim institucijama i pojedincima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta – Veleposlanstvu Republike Turske u Republici Hrvatskoj, Skupini prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Turskom kulturnom centru Yunus Emre Zagreb, autorima, recenzentima, lektorima i suradnicima, kao i ustanovama koje su ustupile dokumentacijsku gra\u0111u. Posebna zahvala upu\u0107uje se donatorima: Do\u011fu\u015f Grupi, Zejni Ibri\u0161agi\u0107, Moding Junioru, Asimu i Aidi Hamidovi\u0107, kao i anonimnom donatoru, bez \u010dije potpore ovaj izdava\u010dki poduhvat ne bi bio mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n