{"id":52502,"date":"2026-04-17T21:45:49","date_gmt":"2026-04-17T21:45:49","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502"},"modified":"2026-04-17T21:45:51","modified_gmt":"2026-04-17T21:45:51","slug":"novi-znanstveni-projekt-hrvatskog-instituta-za-povijest-zrtve-ratova-i-drzavnog-politickog-nasilja-u-hrvatskoj-povijesti-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","title":{"rendered":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. <a href=\"https:\/\/www.hipzg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Odluka-Vlade-RH-1186747-022-03-25-07-218.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Zakljucak Vlade RH<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Iz teksta projektnog prijedloga:<\/p>\n\n\n\n<p>Problematika \u017ertava ratova i politi\u010dkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stolje\u0107a predstavlja slo\u017eeno i emotivno osjetljivo podru\u010dje istra\u017eivanja, obilje\u017eeno razli\u010ditim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i politi\u010dkih re\u017eima. Ratovi, revolucije, politi\u010dke promjene i ideolo\u0161ke borbe ostavile su dubok trag na dru\u0161tvu, a istra\u017eivanja o \u017ertvama tih sukoba \u010desto su podlo\u017ena politi\u010dkim interpretacijama i ideolo\u0161kim podjelama. U kontekstu Prvoga i Drugog svjetskog rata, najvi\u0161e su se istra\u017eivale \u017ertve Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH) i komunisti\u010dkog re\u017eima. NDH je bila odgovorna za nasilje i zlo\u010dine nad neistomi\u0161ljenicima, posebno nad Srbima, \u017didovima i Romima, a broj \u017ertava i okolnosti njihova stradanja jo\u0161 su kontroverzna tema na\u0161e povijesti. U komunisti\u010dkom razdoblju, na kraju i nakon Drugog svjetskog rata, uslijedila je represija protiv politi\u010dkih protivnika novog re\u017eima, a mnogi su bili zatvarani, progla\u0161avani neprijateljima naroda i likvidirani. Istra\u017eivanja o \u017ertvama tog razdoblja \u010desto su bila ograni\u010dena zbog politi\u010dkog okvira Jugoslavije, dr\u017eave u kojoj se povijest \u010desto selektivno i pristrano tuma\u010dila. Povijesna istra\u017eivanja o \u017ertvama rata devedesetih godina 20. stolje\u0107a postala su klju\u010dna nakon stvaranja samostalne Republike Hrvatske. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dosad je ostvario zna\u010dajan doprinos u identificiranju i dokumentiranju ratnih \u017ertava svih nacionalnosti te i dalje ula\u017ee zna\u010dajne napore u njihovu identificiranju, popisivanju i istra\u017eivanju okolnosti njihovoga stradavanja. Zbog svega toga, istra\u017eiva\u010di, primarno povjesni\u010dari koji se bave \u017ertvama ratova i politi\u010dkog nasilja 20. stolje\u0107a suo\u010davaju se s razli\u010ditim izazovima poput nedostupnosti nekih arhivskih izvora ili pak djelovanja pojedinih dru\u0161tvenih skupina koje nastoje instrumentalizirati povijest i vr\u0161e pritisak na institucije i pojedince koji istra\u017euju povijest.<\/p>\n\n\n\n<p>Unato\u010d tim preprekama, posljednjih desetlje\u0107a napravljen je pomak u razumijevanju i priznavanju \u017ertava politi\u010dkog nasilja kroz suradnju s me\u0111unarodnim institucijama, objavu novih izvora i znanstvenih radova te poticanjem dijaloga me\u0111u povjesni\u010darima. No za cjelovitiji pristup istra\u017eivanju pro\u0161losti potrebno je prevladati ideolo\u0161ke barijere i omogu\u0107iti daljnje iskorake u objektivnom istra\u017eivanju svih \u017ertava ratova i politi\u010dkog nasilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Polaze\u0107i od Izvori\u0161nih osnova i Temeljnih odredaba Ustava Republike Hrvatske te od Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009., Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici 2. o\u017eujka 2017. donijela odluku o osnivanju Vije\u0107a za suo\u010davanje s posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima. Kao jednu od temeljnih zada\u0107a, Vije\u0107e je imalo zadatak formuliranja sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Vije\u0107e je u velja\u010di 2018. donijelo Dokument dijaloga u kojemu je, izme\u0111u ostalog, donijelo prijedloge nekih mjera za prevladavanje posljedica vladavine nedemokratskih re\u017eima (Zagreb, 28. velja\u010de 2018., str. 15\u201316). U prijedlozima je, me\u0111u ostalim, stajalo:<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Poticati aktivnosti znanstvene, kulturne i politi\u010dke zajednice koje vode suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u kulturom dijaloga i politikom sje\u0107anja u kojima se razvijaju rekoncilijantni oblici dru\u0161tvenih i politi\u010dkih odnosa te unaprje\u0111uje demokratski i humanisti\u010dki identitet zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Poticati znanstvena, historiografska, politolo\u0161ka, pravna, socijalnopsiholo\u0161ka i druga istra\u017eivanja radi ostvarivanja kompleksnog uvida u teme pro\u0161losti kao uvjeta njihova \u0161irega i boljega razumijevanja u sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Razviti \u0161iru istra\u017eiva\u010dku mre\u017eu povezivanja fakulteta, instituta i drugih znanstvenih i stru\u010dnih organizacija i stru\u010dnjaka koja bi rezultirala publiciranjem analiti\u010dkih, ali i sintetskih makroprojekata vezanih uz istra\u017eivanje pro\u0161losti te uz suo\u010davanje i prevladavanje njezinih negativnih posljedica u sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Otvoriti i kriti\u010dki istra\u017eiti te objaviti arhivsko gradivo i druge izvore vezane uz djelovanje pojedinih nedemokratskih re\u017eima te ostvariti preduvjete za kompleksan znanstveni rad na kriti\u010dkoj analizi i studiji moderne hrvatske povijesti, posebno povijesti Kraljevine SHS\/Jugoslavije, NDH i povijesti SFRJ.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Nastaviti rad i dodatno osposobiti istra\u017eiva\u010dke timove radi kriti\u010dkoga preispitivanja svih politiziranih pristupa u utvr\u0111ivanju broja \u017ertava nedemokratskih re\u017eima te radi pronala\u017eenja i obilje\u017eavanja mjesta zlo\u010dina i masovnih grobnica uz osiguranje dostojanstvenog ukopa \u017ertava. (\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p>\u2012 Osigurati sudjelovanje me\u0111unarodno priznatih institucija i stru\u010dnjaka na \u0161irim ili specijaliziranim skupovima vezanim uz teme suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u te publicirati takve rasprave i radove (uklju\u010duju\u0107i e-publikacije).<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveni projekt pod nazivom \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u Hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d mo\u017ee zna\u010dajno pridonijeti ostvarivanju prijedloga iz Dokumenta dijaloga na nekoliko na\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao prvo, projekt \u0107e omogu\u0107iti detaljno istra\u017eivanje i dokumentiranje \u017ertava ratova i politi\u010dkog nasilja, \u0161to \u0107e pridonijeti boljem razumijevanju povijesnih doga\u0111aja i njihovih posljedica. Rezultati istra\u017eivanja mogu poslu\u017eiti kao temelj za daljnje historiografske, politolo\u0161ke, pravne i socijalno-psiholo\u0161ke studije.<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru projekta ostvarit \u0107e se suradnja izme\u0111u fakulteta, instituta i drugih znanstvenih i stru\u010dnih organizacija, \u010dime \u0107e se stvoriti \u0161ira istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea. Ova mre\u017ea \u0107e omogu\u0107iti razmjenu znanja i resursa te zajedni\u010dko objavljivanje analiti\u010dkih i sintetskih radova. Projekt \u0107e poticati otvaranje i kriti\u010dko istra\u017eivanje arhivskog gradiva vezanog uz djelovanje nedemokratskih re\u017eima. Objavljivanje ovih izvora omogu\u0107it \u0107e kompleksan znanstveni rad na analizi moderne i suvremene hrvatske povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Predvi\u0111eno je kriti\u010dko preispitivanje svih politiziranih pristupa u utvr\u0111ivanju broja \u017ertava nedemokratskih re\u017eima. Posebno je to vezano za pitanje broja \u017ertava Drugog svjetskog rata i pora\u0107a. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja demografskih i stvarnih gubitaka omogu\u0107uju spoznaju o pribli\u017enom mogu\u0107em, broju \u017ertava i stradalih. U utvr\u0111ivanju demografskih i stvarnih ljudskih gubitaka postoje ozbiljne dvojbe u vezi s brojem stradalih i \u017ertava prema nacionalnoj\/etni\u010dkoj, ideolo\u0161koj i vojnoj pripadnosti, kao i prema mjestu gubitka \u017eivota i po\u010dinitelju odnosno prouzro\u010ditelju smrti. U projektu \u0107e se raditi i na pronala\u017eenju i obilje\u017eavanju mjesta zlo\u010dina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa \u017ertava. Osigurat \u0107e se sudjelovanje me\u0111unarodno priznatih institucija i stru\u010dnjaka na skupovima vezanim uz teme suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Objavljivanje rasprava i radova, uklju\u010duju\u0107i e-publikacije, omogu\u0107it \u0107e \u0161iru dostupnost rezultata istra\u017eivanja. Ovaj projekt treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica pro\u0161losti, unaprje\u0111enju demokratskog i humanisti\u010dkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavni ciljevi ovoga projekta su izrada digitalizirane baze podataka (PostgreSQL) o poginulima, ubijenima i nestalima koji su prikupljeni tijekom istra\u017eivanja, te formiranje istra\u017eiva\u010dkoga tima koji bi hrvatskoj historiografiji osigurao kvalitetne temelje za budu\u0107a istra\u017eivanja ove prijeporne i optere\u0107uju\u0107e povijesti. Cilj projekta jest popisati sve \u017ertve s teritorija dana\u0161nje Hrvatske i Hrvate s teritorija biv\u0161ih Jugoslavija poginule i ubijene u ratovima tijekom 20. stolje\u0107a (Prvi i Drugi svjetski rat, Domovinski rat), te Hrvate \u010dija je smrt posljedica dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja na teritoriju biv\u0161ih Jugoslavija, posebice neposredno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i sve \u017ertve dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz izradu popisa \u017ertava, zada\u0107a istra\u017eiva\u010da na projektu je prikupljati i a\u017eurirati izvore o poginulima i objavljivati popise \u017ertava ili izvore relevantne za temu te pisanje znanstvenih i stru\u010dnih radova i njihovo predstavljanje \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i medijski prilozi:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hipzg wp-block-embed-hipzg\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"X9w0WbkaiQ\"><a href=\"https:\/\/www.hipzg.hr\/novi-projekt-hrvatskog-instituta-za-povijest\/\">Novi projekt Hrvatskog instituta za povijest<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Novi projekt Hrvatskog instituta za povijest&#8221; &#8212; HIPZG\" src=\"https:\/\/www.hipzg.hr\/novi-projekt-hrvatskog-instituta-za-povijest\/embed\/#?secret=Y4PihDyhtz#?secret=X9w0WbkaiQ\" data-secret=\"X9w0WbkaiQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/pokretanje-projekta-zrtve-ratova-i-politickog-nasilja-u-hrvatskoj-u-20-st--12672993\">https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/pokretanje-projekta-zrtve-ratova-i-politickog-nasilja-u-hrvatskoj-u-20-st&#8211;12672993<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.24sata.hr\/news\/vlada-daje-17-mil-eura-za-novi-projekt-rade-bazu-podataka-svih-zrtava-ratova-u-20-stoljecu-1121748\">https:\/\/www.24sata.hr\/news\/vlada-daje-17-mil-eura-za-novi-projekt-rade-bazu-podataka-svih-zrtava-ratova-u-20-stoljecu-1121748<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52503,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-52502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1400%2C650&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":52502,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":52502,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52502"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52504,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52502\/revisions\/52504"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}