{"id":52419,"date":"2026-04-15T21:48:17","date_gmt":"2026-04-15T21:48:17","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52419"},"modified":"2026-04-15T21:50:36","modified_gmt":"2026-04-15T21:50:36","slug":"predstavljanje-znanstvene-monografije-damira-tulica-i-marija-pintarica-katedrala-svetog-vida-u-rijeci-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52419","title":{"rendered":"Predstavljanje znanstvene monografije Damira Tuli\u0107a i Marija Pintari\u0107a \u201eKatedrala svetog Vida u Rijeci\u201c u Zagrebu"},"content":{"rendered":"\n<p>Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje znanstvene monografije <em>Katedrala svetog Vida u Rijeci<\/em>, autora prof. dr. sc. Damira Tuli\u0107a i vi\u0161eg asistenta dr. sc. Marija Pintari\u0107a s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, koje \u0107e se odr\u017eati u\u00a0srijedu, 22. travnja 2026. od 11 do 12 sati u dvorani D-VI Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjiga je objavljena 2025. godine u izdanju Rije\u010dke nadbiskupije.\u00a0Uz predstavljanje knjige, autori \u0107e odr\u017eati i predavanje o gradnji i opremanju crkve sv. Vida u 17. i\u00a018. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>O knjizi:<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvena monografija povjesni\u010dara umjetnosti Damira Tuli\u0107a i Marija Pintari\u0107a <strong><em>Katedrala svetog Vida u Rijeci<\/em>&nbsp;<\/strong>broji 532 stranice te je&nbsp;rezultat desetljetnog rada autora na sustavnu i sveobuhvatnu prou\u010davanju rije\u010dke sakralne spomeni\u010dke ba\u0161tine. U njoj su potanko razlistani svi povijesni i umjetni\u010dki slojevi crkve sv. Vida gdje su autori jednaku pa\u017enju poklonili&nbsp; arhitekturi, mramornim oltarima, skulpturama, slikama, namje\u0161taju te posebno brojnim i raznovrsnim predmetima crkvene riznice te ih stavili u povijesni, umjetni\u010dki, dru\u0161tveni i \u0161iri kontekst s obzirom na djela, majstore te naru\u010ditelje donose\u0107i brojne nove spoznaje i interpretacije. Gra\u0111ena od 1638. do 1658. kao monumentalna isusova\u010dka rotonda natkrivena kupolom te nadogra\u0111ena izme\u0111u 1720. i 1725. tek je 1925. postala katedrala i sjedi\u0161te novoosnovane Rije\u010dke biskupije.&nbsp;Ova je znanstvena monografija zasigurno jedno od zna\u010dajnijih djela hrvatske povijesti umjetnosti posljednjih godina, a ujedno sveobuhvatan i daleko najprecizniji prikaz iznimno va\u017ene arhitektonsko-spomeni\u010dke cjeline. Kona\u010dno, njome je, nakon dugo godina, Katedrala sv. Vida vra\u0107ena u fokus znanstvene i \u0161ire javnosti kao spomenik koji je stolje\u0107ima oblikovao duhovni, urbanisti\u010dki i kulturni identitet Rijeke, ali i Hrvatske u cjelini.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a684351bd132&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a684351bd132\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"792\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"52420\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=52420\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?fit=1583%2C2048&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1583,2048\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Rijeka\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?fit=792%2C1024&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?resize=792%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-52420\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?resize=792%2C1024&amp;ssl=1 792w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?resize=232%2C300&amp;ssl=1 232w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?resize=768%2C994&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?resize=1187%2C1536&amp;ssl=1 1187w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?w=1583&amp;ssl=1 1583w\" sizes=\"auto, (max-width: 792px) 100vw, 792px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52420,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-52419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Rijeka.jpg?fit=1583%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53972","url_meta":{"origin":52419,"position":0},"title":"Politika fikcije. Kolokvij u spomen Marija Vargasa Llose","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na jednodnevni kolokvij Politika fikcije u \u010dast lani preminuloga nobelovca i velikoga pisca Marija Vargasa Llose. Polaze\u0107i od njegova iznimnog opusa, bit \u0107e rije\u010di o odnosu knji\u017eevnosti i politike, fikcije i mo\u0107i te o ulozi pisca i umjetni\u010dkog anga\u017emana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":52419,"position":1},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":52419,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49060,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49060","url_meta":{"origin":52419,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePOVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. listopada 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografije POVIJEST \u0160KOLA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1880. \u2013 1945.) autorice dr. sc. Viktorie Ko\u0161akO knjizi \u0107e govoriti:predstavnici suizdava\u010daprof. dr. sc. Hrvoje Petri\u0107, recenzentdr. sc. Tihana Lueti\u0107, recenzenticadr. sc. Viktoria Ko\u0161ak, autorica Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/pozivnica-kosak-ogrizovic.jpg?fit=600%2C285&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":52419,"position":4},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":52419,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52419"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52419\/revisions\/52424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}