{"id":52410,"date":"2026-04-15T21:01:12","date_gmt":"2026-04-15T21:01:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52410"},"modified":"2026-04-15T21:01:12","modified_gmt":"2026-04-15T21:01:12","slug":"bjelovar-zbog-velikog-interesa-produzena-izlozba-vojina-bakica-u-gradskom-muzeju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52410","title":{"rendered":"Bjelovar: Zbog velikog interesa produ\u017eena izlo\u017eba Vojina Baki\u0107a u Gradskom muzeju"},"content":{"rendered":"\n

Izlo\u017eba “Vojin Baki\u0107: Princip nade”, koja je u\u00a0Gradskom muzeju Bjelovar<\/a> otvorena u povodu 110. obljetnice ro\u0111enja\u00a0kipara,\u00a0produ\u017eena je do 6. lipnja 2026. zbog iznimno velikog interesa posjetitelja, izvijestili su iz muzeja.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je otvorena potkraj sije\u010dnja, a rije\u010d je o prvoj opse\u017enoj prezentaciji Baki\u0107eva \u017eivota i rada u rodnom Bjelovaru nakon 60 godina.<\/p>\n\n\n\n

Kroz tri eta\u017ee muzeja, izlo\u017eba prikazuje klju\u010dne cikluse poput Svjetlonosnih i Razlistalih formi, uz poznate skulpture Bik i Torzo te rijetko izlaganu skulpturu Istovremenosti. Uvr\u0161teni su i radovi iz fundusa muzeja, me\u0111u njima ostaci miniranog izvornog Spomenika strijeljanima iz 1947., posve\u0107enog Baki\u0107evu bratu Slobodanu, \u010dija je replika vra\u0107ena 2010. u Spomen-park Borik.

Posebnu vrijednost izlo\u017ebi daju i do sada nikada javno izlo\u017eeni radovi ve\u0107eg formata, me\u0111u kojima se isti\u010de monumentalni drveni torzo te skulpture iz animalne faze.

Kustosica izlo\u017ebe je antropologinja i istra\u017eiva\u010dica Hana \u0106urak, koja je koncept razvila u dijalogu s kolektivom \u0160to, kako i za kogo\/WHW. Autorice postava su arhitektice Ana Martina Baki\u0107 i Vjera Baki\u0107, nasljednice umjetnikova opusa, a integralni dio izlo\u017ebe \u010dine i radovi suvremenih umjetnika Davida Maljkovi\u0107a, Milo\u0161a Trakilovi\u0107a i Sare Salamon.

Izlo\u017eba polazi od pitanja \u0161to danas zna\u010di djelo Vojina Baki\u0107a u trenutku intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sje\u0107anja, isti\u010du u bjelovarskom Gradskom muzeju.

Baki\u0107 je stvarao u uvjetima rata, politi\u010dkih prevrata i dubokih dru\u0161tvenih promjena te razvio umjetni\u010dki jezik utemeljen na idejama solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade za pravednijim dru\u0161tvom.\u00a0 Njegovu je praksu obilje\u017eila osobna tragedija, ubojstvo \u010detvorice mla\u0111e bra\u0107e u sustavu logora Jadovno, no unato\u010d tome njegovo stvarala\u0161tvo ostaje sna\u017eno usmjereno prema ideji da se takvo nasilje vi\u0161e nikada ne smije ponoviti, navodi se u priop\u0107enju muzeja.

Vojin Baki\u0107 ro\u0111en je u Bjelovaru 1915., a umro je u Zagrebu 1992. godine. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kr\u0161ini\u0107a, te se usavr\u0161avao kod Ivana Me\u0161trovi\u0107a.

Njegov opus obilje\u017eava razvoj od figuracije prema radikalnoj apstrakciji, s naglaskom na odnos volumena, prostora i svjetla, posebno u ciklusima Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika, a sudjelovao je na najva\u017enijim me\u0111unarodnim izlo\u017ebama poput Venecijanskog bijenala, Documente i EXPO-a 58 u Bruxellesu.
Izlo\u017eba\u00a0se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma i sporta.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

(Hina<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Culturenet<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/bjelovar-zbog-velikog-interesa-produzena-izlozba-vojina-bakica-u-gradskom-muzeju\/233567<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51078,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"spay_email":"","footnotes":"","jetpack_publicize_message":""},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-52410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Bakic-scaled.webp","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52410"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52411,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52410\/revisions\/52411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}