{"id":52319,"date":"2026-04-10T21:24:28","date_gmt":"2026-04-10T21:24:28","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52319"},"modified":"2026-04-10T21:24:28","modified_gmt":"2026-04-10T21:24:28","slug":"poziv-na-sudjelovanje-naselja-kvarnerskog-prostora-od-srednjega-vijeka-do-modernog-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52319","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje: \u201eNaselja kvarnerskog prostora od srednjega vijeka do modernog doba\u201c"},"content":{"rendered":"\n

17. i 18. rujna 2026., Zagreb<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Poznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er, u literaturi se naselja Kvarnera rijetko sagledavaju kao dio istoga geografskog podru\u010dja nau\u0161trb nagla\u0161avanja veza pojedina\u010dnih gradova s regionalnim sredi\u0161tima, poput Venecije ili Zadra. No, koliko je slo\u017eena bila slika urbanog razvoja i na tom relativno malenome prostoru, koji se odnosi na otoke i uski priobalni potez koji ome\u0111uje Kvarnerski zaljev, svjedo\u010di primjer cresko-lo\u0161injskog oto\u010dja, koje je od antike do modernog doba vi\u0161e puta mijenjalo stvarna ili nominalna sredi\u0161ta (Osor i Cres, odnosno Veli i Mali Lo\u0161inj). Recentna istra\u017eivanja ponudila su mnogo jasniju sliku fizionomije gradova i naselja, poput Vrbnika (M. Bradanovi\u0107 2015.) ili Cresa (L. Bori\u0107 \u2013 J. Gudelj 2019.), \u010dime su utrti novi putevi razmatranju posebnosti urbanog razvoja na \u0161irem prostoru Kvarnera, napose u odnosu otoci \u2013 kopno.<\/p>\n\n\n\n

Cilj skupa, koji je dio aktivnosti projekta Instituta za povijest umjetnosti Arhitektura i likovnost urbanih cjelina Hrvatske \u2013 UrbArH<\/em>, jest potaknuti daljnja istra\u017eivanja te usmjeriti pozornost upravo na lokalni kontekst, razmatran u \u0161irokom luku od kasnoga srednjeg vijeka do po\u010detka 20. stolje\u0107a. Pozivaju se povjesni\u010dari umjetnosti, povjesni\u010dari, arheolozi, arhitekti te stru\u010dnjaci i istra\u017eiva\u010di svih srodnih disciplina da dvadesetominutnim izlaganjima obrade teme razvoja naselja, stanovanja, javnih prostora te njihove opreme, odnosno, op\u0107enito govore\u0107i, teme oblikovanja prostora, a time i kvarnerskih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

Predmet skupa ne\u0107e biti samo (mikro)regionalna sredi\u0161ta (npr. Rijeka, Senj, Rab ili Krk), ve\u0107 i manja oto\u010dka \u201enaselja\u201c, bilo da je rije\u010d o onima s ve\u0107im stupnjem urbaniteta (npr. Lubenice na otoku Cresu) ili selima vrlo duge i slo\u017eene povijesti (npr. Lopar na Rabu), kao i njihove sukladnosti. Cilj je, kona\u010dno, naglasiti promjene u istra\u017eiva\u010dkom i konzervatorskom motri\u0161tu vezanom za kulturno-povijesne urbane i ruralne cjeline Kvarnera, poglavito kod onih graditeljskih i prostornih sastavnica koje su u povijesti zanemarivane, nedovoljno ili neadekvatno valorizirane, a danas su va\u017eni \u010dimbenici identiteta i razvoja svojih sredina.<\/p>\n\n\n\n

Rok za prijavu \u2013 koja uklju\u010duje naslov izlaganja, sa\u017eetak (do 250 rije\u010di) i kratki \u017eivotopis (do 100 rije\u010di) \u2013 je 5. lipnja 2026.<\/strong> godine. Prijave molimo slati u jednom dokumentu na sljede\u0107e adrese: bdundovi@ipu.hr<\/a>; mmarusic@ipu.hr<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u017ebeni jezik skupa je hrvatski. Nije predvi\u0111ena kotizacija. To\u010dna lokacija odr\u017eavanja skupa bit \u0107e pravodobno objavljena.<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni i organizacijski odbor:<\/p>\n\n\n\n

Ana \u0106uri\u0107
Boris Dundovi\u0107
Matko Maru\u0161i\u0107
Ana Plosni\u0107 \u0160kari\u0107
Ana \u0160verko
Danko Zeli\u0107
Andrej \u017dmega\u010d<\/p>\n\n\n\n

Financira Europska unija \u2013 NextGenerationEU<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/2145\/naselja-kvarnerskog-prostora-od-srednjega-vijeka-do-modernog-doba<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52320,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-52319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/vizual-kvarner.png?fit=3126%2C1960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":52319,"position":0},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":52319,"position":1},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":52319,"position":2},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":52319,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":52319,"position":4},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54398","url_meta":{"origin":52319,"position":5},"title":"Predstavljen tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea 30. lipnja 2026. predstavljen je tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije, koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignu\u0107a, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove gra\u0111evina o\u0161te\u0107enih u potresima i drugim nepogodama. Na predstavljanju su\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52319"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52321,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52319\/revisions\/52321"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}