{"id":52309,"date":"2026-04-09T23:44:44","date_gmt":"2026-04-09T23:44:44","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52309"},"modified":"2026-04-09T23:44:44","modified_gmt":"2026-04-09T23:44:44","slug":"tribina-tomas-bata-kapitalist-s-ljudskim-licem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52309","title":{"rendered":"Tribina &#8220;Tom\u00e1\u0161 Ba\u0165a, kapitalist s ljudskim licem&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tom\u00e1\u0161 Ba\u0165a, kapitalist s ljudskim licem<\/strong>, <strong>povodom 150. godi\u0161njice ro\u0111enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>u utorak 14. travnja 2026. u 19 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Pavla \u0160ubi\u0107a 20, 1. kat\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjeluju:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017deljko Valenti\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>izv. prof. dr. Jasenka Kranj\u010devi\u0107<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Tom\u00e1\u0161 Bat\u2019a rodio se 3. travnja 1876. u Zl\u00ednu u obitelji koja se vi\u0161e od tri stolje\u0107a bavila izradom obu\u0107e. Zajedno sa sestrom Annom i bratom Anton\u00ednom 1894. je osnovao tvrtku za proizvodnju cipela. Glavna preokupacija bila mu je kako proizvesti \u0161to vi\u0161e cipela u \u0161to kra\u0107e vrijeme i time ih u\u010diniti jeftinijima i dostupnijima svim slojevima stanovni\u0161tva. U proizvodnju je uveo brojne inovacije: umjesto skupe ko\u017ee po\u010deo je izra\u0111ivati cipele od platna koje su zahvaljuju\u0107i vje\u0161to smi\u0161ljenoj reklami postale modni hit,&nbsp; &nbsp;uveo je proizvodnju na teku\u0107oj vrpci, kao i tzv. Bat\u2019inu cijenu koja je uvijek zavr\u0161avala brojem devet. Tvrtka Bat\u2019a je 1910. imala oko 350 zaposlenih, a dnevna proizvodnja bila je oko tri tisu\u0107e pari cipela. Kako bi smjestio svoje radnike Bat\u2019a im je po\u010deo graditi obiteljske ku\u0107e i mnoge druge zgrade kojima je definirao dana\u0161nji izgled Zl\u00edna koji je 1910. imao 3600 stanovnika, a do 1938. taj je broj narastao na 38.000. Uzlet je tvrtka Bat\u2019a do\u017eivjela nakon osnutka \u010cehoslova\u010dke pa je 1923. njena prodajna mre\u017ea imala 112 filijala. Iste godine Bat\u2019a je izabran za gradona\u010delnika Zl\u00edna. Kako je \u0161irio svoju mre\u017eu podru\u017enica, pogona i prodavaonica u inozemstvu, ondje su nastajala Bat\u2019ina radni\u010dka naselja s karakteristi\u010dnim obiteljskim ku\u0107ama od crvene cigle, pa tako i dana\u0161nje Borovo Naselje kraj Vukovara. Bat\u2019a vodio je brigu o dobrobiti svojih zaposlenika i njihovih obitelji.&nbsp; Zapo\u0161ljavao je mladi\u0107e s tek navr\u0161enih 15 godina, bez ikakvih kvalifikacija, koji su smje\u0161tani u internate.&nbsp; Talentiranima je dao mogu\u0107nost da u\u010de i usavr\u0161avaju se, a vodio je ra\u010duna i o njihovoj op\u0107oj kulturi i tjelesnom razvoju.<\/p>\n\n\n\n<p>Tom\u00e1\u0161 Bat\u2019a poginuo je 12. srpnja 1932. pri polijetanju zrakoplova s tvrtkinog uzleti\u0161ta u Otrokovicama putuju\u0107i na otvorenje nove tvornice u \u0160vicarskoj. Vodstvo tvrtke preuzeo je njegov polubrat Jan Anton\u00edn koji je s cipela pro\u0161irio asortiman proizvoda na druga podru\u010dja: automobilske gume, tehni\u010dku gumu, umjetna vlakna, igra\u010dke, alatne strojeve, pleta\u0107e strojeve, bicikle itd.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52310,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"spay_email":"","footnotes":"","jetpack_publicize_message":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-52309","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i1.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Bata.jpg?fit=526%2C526&ssl=1","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52309","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52309"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52309\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52311,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52309\/revisions\/52311"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52310"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}