Kao predstavnici krovne strukovne udruge povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske, a potaknuti \u017eivom raspravom koja se u medijima razvila na temu ru\u0161enja Gradskog stadiona Poljud, pozvani smo iznijeti stajali\u0161te na\u0161e struke.<\/p>\n\n\n\n
Gradski stadion Poljud pojedina\u010dno je za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro od 2015. godine. Stoga ga, sukladno Zakonu o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara treba \u010duvati, konzervirati i restaurirati sukladno njegovim vrijednostima i smjernicama struke. Vrijednosti stadiona, njegova arhitektonska koncepcija, jedinstvena in\u017eenjerska krovna konstrukcija, urbanisti\u010dke vrijednosti i smje\u0161taj u krajoliku, priznate su ne samo njegovim statusom kulturnog dobra u Hrvatskoj, ve\u0107 i u svjetskim okvirima. To su potvrdile i izlo\u017ebe na kojima je stadion bio predstavljen, u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku 2018. i na izlo\u017ebi \u201eStadioni \u2013 Arhitektura mita\u201c u Rimu 2025. Osim arhitekture stadiona za\u0161ti\u0107en je i prostor u njegovoj neposrednoj blizini, s ciljem za\u0161tite vizura i urbanisti\u010dkih vrijednosti tog remek-djela.<\/p>\n\n\n\n
Iz Rje\u0161enja o za\u0161titi koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo 2015. godine izdvajamo:<\/p>\n\n\n\n
Veliki stadion splitskog nogometnog kluba \u201cHajduk\u201d sagra\u0111en je 1979. u splitskom predjelu Poljud, zbog \u010dega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Maga\u0161 (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. odr\u017eale u Splitu. Iste godine autor je nagra\u0111en tada Saveznom nagradom \u201eBorba\u201c za arhitekturu i urbanisti\u010dko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu. Gradski stadion Poljud, smje\u0161ten u prirodnom okru\u017eenju Ka\u0161telanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upu\u0161ten u teren kako bi u razli\u010ditim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smje\u0161tajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedo\u010di iznimne urbanisti\u010dke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n Medijska kampanja s idejom izgradnje novog stadiona koja se vodi jo\u0161 od ljeta 2025. dosegla je vrhunac predstavljanjem Studije izvodljivosti za projekt \u201eNogometni stadion i kamp u Splitu\u201c koju je izradila tvrtka UHY Savjetovanje d.o.o., a koja se temelji prvenstveno na analizi ekonomske isplativosti \u010detiri opcije razvoja stadionske infrastrukture. Studija je ukidanje statusa kulturnog dobra i ru\u0161enje stadiona proglasila najisplativijom opcijom, koja ne podrazumijeva preispitivanje takve odluke. Mi\u0161ljenje struk\u0101 \u2013 konzervatora, arhitekata, urbanista, stati\u010dara i gra\u0111evinara, u \u010dijoj je nadle\u017enosti takva vrsta rasprave, nije razmatrano. Od odr\u017eavanja i restauriranja kulturnog dobra planiranih izradom dokumentacije jo\u0161 od 2018. godine do\u0161lo je do obrata i ru\u0161enja kao favorizirane opcije. Znakovito je da opcija koju zagovaraju izra\u0111iva\u010di studije, osim ru\u0161enja postoje\u0107eg i izgradnje novog stadiona unutar kojeg su planirani prate\u0107i sportski sadr\u017eaji i kongresni centar, u neposrednoj blizini stadiona predvi\u0111a i izgradnju komercijalnih sadr\u017eaja \u2013 hotela i trgova\u010dkog centra izuzetno velikih kapaciteta, oko 50.000 m\u00b2. Ta izgradnja nije istaknuta u prvom planu opcije, a pravo izgradnje imali bi privatni investitori.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010demo da studija kao ekonomski najisplativiju opciju nudi onu koja je suprotna va\u017ee\u0107im zakonima Republike Hrvatske: Zakonu o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara te va\u017ee\u0107em Generalnom urbanisti\u010dkom planu Splita, koji u zoni Gradski projekt Poljud ne dopu\u0161ta izgradnju komercijalnih sadr\u017eaja predvi\u0111enih studijom. Zaklju\u010dujemo da je remek-djelo Borisa Maga\u0161a postalo smetnja profitu i planiranim novim izgradnjama lukrativnih sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Tema ru\u0161enja stadiona u Poljudu, na na\u010din na koji je prezentirana, protivi se spomenutim zakonskim dokumentima pa dr\u017eimo da nije prihvatljiva, kao ni prijedlog referenduma do kojeg zasad nije do\u0161lo. O kulturnim dobrima i na\u010dinima njihova odr\u017eavanja trebaju odlu\u010divati isklju\u010divo za to nadle\u017ene profesije.<\/p>\n\n\n\n Gradski stadion Poljud, godinama neodr\u017eavan i prepu\u0161ten nedovoljnoj brizi vlasnika i korisnika, zahtijeva hitne konzervatorsko-restauratorske intervencije kojima \u0107e prethoditi stru\u010dno utemeljene procjene statike betonske i MERO konstrukcije. Od relevantnih i nepristranih stru\u010dnjaka o\u010dekuje se analiza postoje\u0107eg stanja konstrukcije i prijedlog sanacije. U 21. je stolje\u0107u odr\u017eavanje i revitaliziranje modernisti\u010dke arhitekture znatno napredovalo, dostupna su brojna rje\u0161enja i na\u010dini odr\u017eavanja, sanacije i rekonstrukcije.<\/p>\n\n\n\n Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske se u svojoj povijesti, po\u010dev\u0161i od zalaganja dugogodi\u0161njeg predsjednika Dru\u0161tva Radovana Ivan\u010devi\u0107a, uvijek zalagalo za za\u0161titu kulturne ba\u0161tine i branilo prostor javnog interesa kada bi se dr\u017ealo da su ugro\u017eeni. \u010cinimo to i ovom prigodom. Gradski stadion Poljud i prostor uokolo stadiona za\u0161ti\u0107eno je kulturno dobro te ga treba \u010duvati sukladno njegovim me\u0111unarodno prepoznatim, iznimnim arhitektonskim i urbanisti\u010dkim vrijednostima i na temelju odluka relevantnih profesija. <\/p>\n\n\n\n Stadion u Poljudu kao registrirano kulturno dobro zaslu\u017euje stru\u010dan, konzervatorski tretman i s njim treba zapo\u010deti odmah.<\/p>\n\n\n\n foto: Ivica Ple\u0161tina<\/p>\n\n\n\n 30.3.2026.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n