Centar za kulturu Tre\u0161njevka u Zagrebu – srijeda, 8.4.2026. u 18 sati <\/p>\n\n\n\n
U \u0161kolama diljem Hrvatske uo\u010dljivo je da su zaposlene uglavnom u\u010diteljice i nastavnice, a vi\u0161egodi\u0161nji trend omalova\u017eavanja nastavni\u010dke struke neminovno je vezan i uz samu recepciju \u017eena i \u017eenskoga.<\/p>\n\n\n\n
Izvori potvr\u0111uju da je nastavni\u010dka profesija sve do 18. stolje\u0107a bila odabirana uglavnom od strane mu\u0161karaca, dok se situacija mijenja tijekom 19. stolje\u0107a. Zbog kra\u0107e smjene i uklju\u010dene brige i empatije za najmanje i mlade \u010dlanove dru\u0161tva, \u017eene po\u010dinju raditi u obrazovnim institucijama.<\/p>\n\n\n\n
Situacija je u 21. stolje\u0107u gotovo identi\u010dna, a istra\u017eivanja u Republici Hrvatskoj pokazuju da u osnovnim i srednjim \u0161kolama vi\u0161e od 70 % zaposlenih \u010dine \u017eene, dok u vrti\u0107ima taj postotak dose\u017ee i do 95 %.<\/p>\n\n\n\n
Ne samo da su \u017eene ve\u0107inski zastupljene na tim pozicijama, ve\u0107 o radu \u017eena u obrazovnim institucijama naj\u010de\u0161\u0107e pi\u0161u i istra\u017euju \u017eene, dok se i briga o djeci u privatnoj sferi u ve\u0107em postotku ponovno pripisuje \u017eenama. U\u010diteljski i nastavni\u010dki posao \u010desto se do\u017eivljava kao produ\u017eetak rada koji \u017eene obavljaju u privatnosti, zbog njihove \u201euro\u0111ene\u201c sklonosti skrbnim i afektivnim zada\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n
Takvo rezoniranje pridonosi percepciji nastavni\u0161tva manje kao profesije ili karijere, a vi\u0161e kao poziva u kojemu je intrinzi\u010dna motivacija va\u017enija od ekonomskog aspekta. Koliko je na\u0161a rodna uloga ujedno i radna? Postoje li \u017eenska pedagogija i\/li \u017eenski odgoj?<\/p>\n\n\n\n
Poku\u0161at \u0107emo odgovoriti na navedena pitanja, ali i do\u0107i do zaklju\u010dka koliko su odgoj i obrazovanje djece poziv koji \u017eene biraju ili je rije\u010d o poslu koji im dru\u0161tvo potiho dodjeljuje.<\/p>\n\n\n\n
Barbara Plei\u0107 Tomi\u0107<\/strong> ro\u0111ena je u Rijeci 1985. godine. Diplomirala je engleski jezik i knji\u017eevnost te komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Polaznica je doktorskog studija znanosti o knji\u017eevnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Jedna je od urednica i autorica na portalima za feministi\u010dko \u010ditanje popularne kulture Muf i Krilo te autorica knjige Mama kuha ru\u010dak, tata \u010dita novine<\/em> (Fraktura, 2020). Radi kao nastavnica engleskog jezika u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Ana Novotny<\/strong> diplomirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost (nastavni\u010dki i knji\u017eni\u010darski smjer) na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dolaskom u Zagreb zavr\u0161ila je dvosemestralni program na \u017denskim studijima te volontirala za Vox Feminae. Osniva\u010dica je nekoliko knji\u017eevnih klubova. Kada ne raspravlja o feminizmu i ljudskoj seksualnosti, penje se po stijeni i vozi bicikl.<\/p>\n\n\n\n Program se odr\u017eava u sklopu ciklusa \u201eAspekti nevidljivog \u2013 rod, emocije, kulture\u201d.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n