{"id":52248,"date":"2026-04-03T19:20:48","date_gmt":"2026-04-03T19:20:48","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52248"},"modified":"2026-04-03T19:24:15","modified_gmt":"2026-04-03T19:24:15","slug":"predstavljanje-knjige-jeremya-shearmura-popperovo-i-hayekovo-nasljede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52248","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Jeremya Shearmura &#8220;Popperovo i Hayekovo naslje\u0111e&#8221; i gostuju\u0107e predavanje"},"content":{"rendered":"\n<p>Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva ul. 5, Zagreb) 7. travnja 2026. godine u 19,30 sati organizira predstavljanje knjige Jeremyja Shearmura &#8220;Popperovo i Hayekovo naslje\u0111e.&#8221; Autor \u0107e na promociji odr\u017eati predavanje o knjizi pod naslovom &#8220;An overview of the themes from Popper and Hayek which lie behind the book, and issues which they raise&#8221;, nakon \u010dega \u0107e uslijediti diskusija s autorom. Predavanje i diskusija \u0107e se odvijati na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Jeremey Shearmur je emeritus na Australian National University. Bio je osam godina asistent Karla Poppera na LSE, predavao na sveu\u010dili\u0161tima Edinburgh, Manchester i George Mason. Njegova knjiga o Hayeku i Popperu objavljena je pro\u0161le godine izvorno na hrvatskom jeziku te tim povodom prof. Shearmur dolazi u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"819\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"52251\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=52251\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?fit=1080%2C1350&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1080,1350\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Shearmur plakati (2)\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?fit=819%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?resize=819%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-52251\" style=\"width:443px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?resize=819%2C1024&amp;ssl=1 819w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?resize=240%2C300&amp;ssl=1 240w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?resize=768%2C960&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur-plakati-2.png?w=1080&amp;ssl=1 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 819px) 100vw, 819px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na sljede\u0107oj poveznici:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Poziv na gostuju\u0107e predavanje profesora Jeremyja Shearmura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dana 8. travnja 2026. (srijeda) od 10:00 do 11:30 , profesor <strong>Jeremy Shearmur<\/strong> \u0107e u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eati predavanje pod naslovom &#8220;Role of pluralism and competing research programmes (and learning across them) in Popper, and problems that this raises about organization of academic disciplines&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Gostovanje prof. Shearmura odvija se u organizaciji Vije\u0107a doktorskih studija Fakulteta hrvatskih studija.&nbsp;Otvoreno je za sve zainteresirane studente, nastavnike i \u0161iru javnost. Profesor Shearmur \u0107e odr\u017eati predavanje nakon kojega \u0107e uslijediti diskusija.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa\u017eetak izlaganja:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIn this paper, I will raise some broad issues relating to Karl Popper\u2019s approach to knowledge, and some questions relating to the organization of academic disciplines which they open up. Popper\u2019s ideas are typically thought of in terms of his stress on the fallibility of our knowledge, and the idea that we may aspire for truth. He also stressed that our understanding of the world, and, indeed, even our empirical knowledge, is influenced by a plurality of fallible theories and expectations. And he argued that we should try to learn from one another: something that is possible even if we don\u2019t share fundamental ideas. Popper\u2019s views may usefully be contrasted with empiricist ideas about pure data simply being available to us, if we proceed carefully and analytically. But they may also be contrasted with Thomas Kuhn\u2019s ideas about scientific activity consisting of puzzle-solving within uncritically held frameworks of ideas and practises, concerning which revolutions take place from time to time. They also contrast with those strands in postmodernism and poststructuralism in which there are simply different contending perspectives. After introducing and exploring these ideas, I will pose the question: if there is anything to them, what consequences might this have for how we could usefully organise our academic institutions? I would hope that the paper should give rise to interesting critical discussion, in the course of which I could offer additional explanation and arguments, depending on the interests and concerns of those with whom I am dialogue.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>O profesoru Jeremyju Shearmuru:<\/p>\n\n\n\n<p>Jeremy Shearmur emeritus je na Australian National University. Jedan je od najzna\u010dajnijih hayekijanaca i popperijanaca. Osam godina bio je asistent Karla Poppera na LSE, predavao na sveu\u010dili\u0161tima Edinburgh, Manchester i George Mason. Sad \u017eivi u mjestu Dumfries u \u0160kotskoj. Obrazovan na LSE-u (London School of Economics), gdje su ga podu\u010davali Popper, Lakatos, Watkins, Musgrave, Feyerabend i Gellner, a poha\u0111ao je i seminar Michaela Oakeshotta. Radio je kao Popperov asistent. Predavao je filozofiju u Edinburghu (sudjelovao na istra\u017eiva\u010dkim seminarima \u0161kotske filozofije s Georgeom Daviejem); predavao politi\u010dku teoriju u Manchesteru; bio Research Associate Professor na George Mason University; predavao politi\u010dku teoriju, a zatim filozofiju na Australian National University. Autor je knjiga o Hayeku i Popperovoj politi\u010dkoj misli; suurednik je knjige Harryja Actona Morals of Markets te Popperove After the Open Society. Trenuta\u010dno radi na radovima o Lakat\u00f3su, Hayeku i Popperu, kao i na knjizi Living with Markets.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"860\" data-attachment-id=\"52253\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=52253\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?fit=1080%2C1080&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1080,1080\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Gostovanje\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?fit=860%2C860&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=860%2C860&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-52253\" style=\"width:650px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=1024%2C1024&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=300%2C300&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=150%2C150&amp;ssl=1 150w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=768%2C768&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=90%2C90&amp;ssl=1 90w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?resize=75%2C75&amp;ssl=1 75w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Gostovanje.png?w=1080&amp;ssl=1 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.fhs.unizg.hr\/obavijesti?@=21vlr#news_125014\">https:\/\/www.fhs.unizg.hr\/obavijesti?@=21vlr#news_125014<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52249,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-52248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/2.png?fit=1200%2C891&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53372,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53372","url_meta":{"origin":52248,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Marije Vulesice \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c u Grazu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u 17 sati u Grazu bit \u0107e odr\u017eano predavanje Marije Vulesice i predstavljanje njezine knjige \u201eFrom Zagreb to Palestine. Yugoslav Zionist Aid Networks for European Jews, 1933\u20131941\u201c. Op\u0161irnije: https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/Predstavljanje-knjige-From-Zagreb-to-Palestine https:\/\/juedischestudien.uni-graz.at\/de\/neuigkeiten\/from-zagreb-to-palestine-yugoslav-zionist-aid-networks-for-european-jews-1933-1941 Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=49777","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Marija_Vulesica.jpg?fit=800%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":52248,"position":1},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":52248,"position":2},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":52248,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53488,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53488","url_meta":{"origin":52248,"position":4},"title":"Poziv na predavanje \u201eStradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\u201c te predstavljanje europskog projekta GIVO \u2013 Give Voice to Our Memories u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predavanje na temu \"Stradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\" te predstavljanje europskog projekta GIVO - Give Voice to Our Memories koje \u0107e se odr\u017eati:20. svibnja 2026. u 15 hPredavaonica P13, Filozofski fakultet u SplituPredavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Aleksandar Jakir, koji \u0107e govoriti o stradanju Roma tijekom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":52248,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52248"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52256,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52248\/revisions\/52256"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}