{"id":52244,"date":"2026-04-03T19:07:46","date_gmt":"2026-04-03T19:07:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52244"},"modified":"2026-04-03T19:09:04","modified_gmt":"2026-04-03T19:09:04","slug":"jeremy-shearmur-popperovo-i-hayekovo-nasljede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52244","title":{"rendered":"Jeremy Shearmur, \u201ePopperovo i Hayekovo naslje\u0111e\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Jeremy Shearmur (r. 1948) predavao je filozofiju i politi\u010dku teoriju. Njegova nagra\u0111ivana disertacija bila je o politi\u010dkoj misli Friedricha Hayeka. Osam godina radio je kao stalni asistent Karla Poppera. Bio je direktor studija u Centru za politi\u010dke studije u Londonu.<\/p>\n\n\n\n

Ova knjiga se na ozbiljan, ali netehni\u010dki na\u010din bavi pitanjima filozofije, politi\u010dke teorije i politi\u010dke ekonomije. Raspravlja o \u0161irokom rasponu tema, od opskrbe krvlju i dijelovima tijela do Mickeyja Mousea kao filozofa-kralja.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201cJeremy Shearmur vjerojatno je najve\u0107i \u017eivu\u0107i tuma\u010d djela dvojice doajena misli XX. stolje\u0107a, filozofa Karla Poppera i nobelovca Friedricha von Hayeka. U knjizi on opisuje iskustvo rada s njima, ali i svoja autenti\u010dna razmi\u0161ljanja te analize problema dana\u0161njeg trenutka: izgubljenost u bespu\u0107ima interneta, komercijalizacije svega, neoliberalizma, korporativizma, nepotizma, meritokracije, utjecaja medija itd. Slijedom misli Poppera i Hayeka, te teme promatra i iz teorijskih ishodi\u0161ta drugih autora, poput Polanyija, von Misesa, Hegela, R. Putnama, Platona ili Marxa. Kako problemima prilazi neoptere\u0107en filozofijama drugih, u tim se poglavljima ogleda originalnost Shearmurova mi\u0161ljenja. Neka je poglavlja pisao za hrvatsku publiku kojoj se u tekstovima katkada izravno obra\u0107a ili se referira na kontekste koji su u Hrvatskoj poznatiji nego drugdje. Stoga je jedinstvena okolnost da je knjiga velikog filozofa objavljena u Hrvatskoj prije nego u drugim dijelovima svijeta.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Darko Pol\u0161ek<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prijevod: Nada Vu\u010dini\u0107 i Ivan Fi\u0161er<\/p>\n\n\n\n

Godina izdavanja: 2025<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 229<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.kruzak.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/ideje.hr\/kako-i-sto-sam-pomagao-popperu-shearmur-o-radu-s-velikanom-filozofije<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/ideje.hr\/jednostavno-grijesimo-a-to-je-izgleda-najteze-prihvatiti<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/ideje.hr\/sto-me-je-naucio-jeremy-shearmur<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52245,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-52244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Shearmur.jpg?fit=861%2C1278&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":52244,"position":0},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":52244,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55359,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55359","url_meta":{"origin":52244,"position":2},"title":"Fran\u00e7ois Dosse, “GILLES DELEUZE I F\u00c9LIX GUATTARI. Ukr\u0161tena biografija”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Fran\u00e7ois Dosse prati \u017eivot i delo dvojice autora, Gillesa Deleuzea (1925\u20131995), filozofa i profesora na vi\u0161e francuskih univerziteta, i F\u00e9lixa Guattarija (1930\u20131992), psihoanaliti\u010dara, politi\u010dkog aktiviste i upravnika nesvakida\u0161nje psihijatrijske klinike La Bord. Njihovi putevi su neraskidivo povezani: vi\u0161e od dvadeset godina zajedno su pisali filozofske i psihoanaliti\u010dke knjige, uspevaju\u0107i da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":52244,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":52244,"position":4},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53768","url_meta":{"origin":52244,"position":5},"title":"Ciklus tribina \u201eU lavirintu\u201c: Kud plovi ovaj svet","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa U lavirintu, Muzej 90-ih u Beogradu organizuje razgovor 28. maja 2026. u 19 \u010dasova o savremenim globalnim krizama, ratu, me\u0111unarodnom pravu i politi\u010dkim promenama koje oblikuju dana\u0161nji svet. Ratovi u Ukrajini, Gazi, Libanu i Iranu, kao i duboke politi\u010dke promene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tokom druge administracije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52244"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52247,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52244\/revisions\/52247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}