{"id":52240,"date":"2026-04-03T18:56:12","date_gmt":"2026-04-03T18:56:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52240"},"modified":"2026-04-03T18:57:04","modified_gmt":"2026-04-03T18:57:04","slug":"joze-pirjevec-jugoslavija-1918-1992","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52240","title":{"rendered":"Jo\u017ee Pirjevec, \u201eJugoslavija 1918-1992\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvena monografija Jugoslavija 1918\u20131992 priznanega zgodovinarja Jo\u017eeta Pirjevca je nastala in prvi\u010d iz\u0161la v \u010dasu (1995), ko je skupna dr\u017eava \u017ee razpadla, na njenih tleh pa je pri\u0161lo do brutalnih spopadov med narodi, ki se iz grozot druge svetovne vojne in dolgega sobivanja pod Titovim re\u017eimom \u00bbbratstva in enotnosti\u00ab \u017eal niso ni\u010desar nau\u010dili. Razo\u010daran ob tem spoznanju je Pirjevec za\u010del pisati pri\u010dujo\u010de delo, ki ga je poganjala \u017eelja razlo\u017eiti (si), zakaj se je SFRJ \u2013 navkljub svoji pomembni vlogi na mednarodni sceni ter zanimanju, ki ga je v levi\u010darskih krogih vzbujala zaradi svoje samoupravne poti v socializem \u2013 podrla kot hi\u0161ica iz kart. Odgovor na to vpra\u0161anje je avtor na\u0161el tako v kraljevi kot socialisti\u010dni Jugoslaviji; prva namre\u010d ni bila zmo\u017ena spo\u0161tovati raznolikosti kultur in identitet svojih narodov, niti ustvariti pogojev za usklajeno so\u017eitje, druga pa ni ostala zvesta idealom socialne pravi\u010dnosti in enakopravnosti, ki jih je sicer glasno razgla\u0161ala. Ker je bila v prime\u017eu partijske diktature in njenih dogem, kljub pogostim reformam tudi ni znala uveljaviti uspe\u0161nega gospodarstva, ki bi vsaj delno nadomestilo pomanjkanje svobode in pluralizma idej, zna\u010dilno za takratni \u010das.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Jo\u017ee Pirjevec (1940) je po diplomi na tr\u017ea\u0161ki Univerzi, podiplomskem \u0161tudiju na Scuola Normale Superiore di Pisa in na Diplomatski akademiji na Dunaju doktoriral \u0161e na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Zgodovino vzhodne Evrope je pou\u010deval na Fakultetah za politi\u010dne vede v Pisi in Padovi ter na tr\u017ea\u0161ki Filozofski fakulteti, zgodovino sodobne Evrope pa na Fakulteti za humanisti\u010dne \u0161tudije Univerze na Primorskem. S pomo\u010djo presti\u017enih \u0161tipendij je pogosto raziskoval v evropskih in ameri\u0161kih arhivih in knji\u017enicah. Med njegovimi monografijami so med drugim \u0161tudija Jugoslovanske vojne 1991\u20132001, biografija Tito in tovari\u0161i, ki je iz\u0161la v 11 jezikih, in knjiga Partizani, objavljena tudi v hrva\u0161\u010dini in angle\u0161\u010dini. Je redni \u010dlan Slovenske akademije znanosti in umetnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Leto izida: 2025<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160t. strani: 584<\/p>\n\n\n\n<p>Prelistaj knjigo:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/beletrina.si\/knjiga\/jugoslavija-1918-1992\">https:\/\/beletrina.si\/knjiga\/jugoslavija-1918-1992<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Jo\u017ee Pirjevec<\/p>\n\n\n\n<p><em>Jugoslavija [1918-1992]: nastanek, razvoj ter razpad Karadjordjevi\u0107eve in Titove Jugoslavije<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>1995.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":52241,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-52240","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jugoslavija-1918-1992.jpg?fit=613%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":52240,"position":0},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":52240,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":52240,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":52240,"position":3},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":52240,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54386","url_meta":{"origin":52240,"position":5},"title":"Dra\u017een Kru\u0161elj, &#8220;Robert Prosine\u010dki \u2013 Veliki \u017duti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107Godina izdanja: 2026.Autor: Dra\u017een Kru\u0161eljUrednici: Dean Duda i Josip Ivanovi\u0107Ovitak: \u0110or\u0111e Slavkovi\u0107Lektura: Sarah DusparaCijena: 25,00 EURBroj stranica: 304Format: 13 x 20 cmISBN: 978-953-7953-97-3 meki uvez s klapnama Prva autorizirana biografija Roberta Prosine\u010dkog!Nova knjiga Dra\u017eena Kru\u0161elja o Velikom \u017dutom! Robert Prosine\u010dki ro\u0111en je 12. sije\u010dnja 1969. godine u Villingen-Schwenningenu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Veliki_Zuti_web.jpg?fit=474%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52240","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52240"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52243,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52240\/revisions\/52243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52241"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}