{"id":5222,"date":"2017-07-11T07:54:08","date_gmt":"2017-07-11T07:54:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5222"},"modified":"2017-07-11T07:55:48","modified_gmt":"2017-07-11T07:55:48","slug":"magazin-vecernjeg-lista-hrvati-i-islam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5222","title":{"rendered":"Magazin Ve\u010dernjeg lista \u201eHrvati i islam\u201c"},"content":{"rendered":"

Od 10. srpnja 2017. nakon magazina \u201eHrvati i Srbi\u201c u prodaji je magazin Ve\u010dernjeg lista \u201eHrvati i islam\u201c koji donosi \u201evi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o odnosima jednog naroda i jedne religije\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Magazin Hrvati i islam: vi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o odnosima jednog naroda i jedne religije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Povijesne pri\u010de istra\u017eivali su i pisali novinari Ve\u010dernjeg lista Denis Derk, Renata Ra\u0161ovi\u0107, Ivica Rado\u0161, Hassan Haidar Diab, Zoran Vitas i brojni drugi, povjesni\u010dari Ru\u017ea Rado\u0161, Mario Jareb, predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj\u2026<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u010dernji list<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

09. srpnja 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor: Robert Bubalo<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvati i islam, jedan narod i jedna religija, susre\u0107u se ve\u0107 13 stolje\u0107a u raznim okolnostima. Iako su Hrvati ve\u0107inski kr\u0161\u0107anski narod, odnosi s islamom se\u017eu u daleku povijest, a oni su protkani i ljubavlju i ratovima. Vi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o tim odnosima donosi drugi magazin Ve\u010dernjeg lista iz ljetne povijesne edicije \u2013 nakon gotovo rasprodanog magazina Hrvati i Srbi, na kioscima diljem Hrvatske od ponedjeljka 10. srpnja mo\u017ee se nabaviti magazin Hrvati i islam.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Povijesne pri\u010de istra\u017eivali su i pisali novinari Ve\u010dernjeg lista Denis Derk, Renata Ra\u0161ovi\u0107, Ivica Rado\u0161, Hassan Haidar Diab, Bernard Karaka\u0161, Zoran Kre\u0161i\u0107, Bojana Radovi\u0107, Slavica Vukovi\u0107, Danijel Prerad, Petra Balija, Darko Pavi\u010di\u0107, Silvije Toma\u0161evi\u0107 i Zoran Vitas, povjesni\u010dari Ru\u017ea Rado\u0161, Mario Jareb, te predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj Nermin Botonji\u0107 i \u0160evko Omerba\u0161i\u0107. Rezultat vi\u0161emjese\u010dnog rada je povijesni izlog o tome kako su se Hrvati susretali s muslimanima i kako se taj odnos razvijao u vremenima stalnog mijenjaja svijeta, promjena granica, dolaska i zalaska velikih svjetskih sila, poput Osmanskog carstva, tijekom dva svjetska rata pa sve do danas.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jo\u0161 u 8. stolje\u0107u, u doba \u0161panjolskog kalifata, Hrvati su bili najpouzdaniji \u010duvari tada\u0161njih kalifa koji su odsjedali u Cordobi. Bili su to mahom robovi, kupljeni na burzi u Aleksandriji, koji su zarobljeni u brojnim pomorskim bitkama koje su se tada odvijale po mediteranskim bespu\u0107ima. Hrvati su bili dobri ratnici, ali nisu znali arapski, pa nisu mogli sudjelovati u dvorskim splektama. Stoga su kalifima bili idealni \u010duvari, pa su Hrvati bili najtra\u017eenija \u017eiva roba. \u0160panjolska je tada bila mamac i \u017eiteljima hrvatskog primorja, mnogi su oti\u0161li \u017eivjeti u tada napredniji dio Europe, a neki su, iz prakti\u010dnih razloga, prihvatili islam.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kasnije, u srednjem vijeku, povijest Hrvata je bila stalno pro\u017eeta odnosima s Osmanlijama koji su bili vode\u0107a imperijska sila. Neki od najve\u0107ih sultana imali su bliske susrete s Hrvatima. Dok je Mehmed II. Osvaja\u010d, koji je pokorio Bosnu, po\u0161tedio Dubrovnik jer je s Republikom uspostavio trgovinske odnose, Sulejman I. Veli\u010danstveni umro je dok je poku\u0161avao slomiti otpor Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog u \u010duvenoj bici kod Sigeta. Neki su Hrvati, poput Josipa Ma\u0161kovi\u0107a, pirhvatili islam i izgradili karijere u osmaskoj vojski. Ma\u0161kovi\u0107 je kao admiral pokorio Kretu, jedan od najnaprednijih dijelova Europe tada, ali ga je sultan dao ubiti jer mu je potro\u0161io novac za han koji je tek ovih dana odvr\u0161en u okolici \u0160ibenika.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010detkom pro\u0161loga stolje\u0107a Hrvatski je sabor islam izjedna\u010dio s kr\u0161\u0107anstvom, a Hrvatska je uz Austriju do danas ostala jedina europska zemlja koja ima kvalitetno ure\u0111ene odnose s islamskom zajednicom. O tome govori i zagreba\u010dki muftija Aziz ef. Hasanovi\u0107 i u intervju poru\u010duje:\u201dEuropo, ugledaj se na Hrvatsku!\u201d Svakako jedna od najzanimljivijih epizoda Hrvata i muslimana odvijala se u doba 2. svjetskog rata. Tada je Ante Paveli\u0107 govorio o muslimanima kao o \u201dcvije\u0107u hrvatskog naroda\u201d, a Me\u0161trovi\u0107ev Dom likovnih umjetnika u centru Zagreba (dana\u0161nji Trg \u017ertava fa\u017eizma) dao je pretvoriti u d\u017eamiju. Me\u0161trovi\u0107 se \u017ealio Budaku, ali bezuspje\u0161no \u2013 d\u017eamija je otvorena 1944. Dodu\u0161e, minareti su izdr\u017eali \u010detiri godine \u2013 komunisti su ih 1948. sru\u0161ili. Iz razdoblja 2. svjetskog rata datira i jedna od najzanimljivih pri\u010da: pobuna u Villefrancheu. Hrvati, muslimani i katolici, u tom su francuskom gradi\u0107u 1943. izveli prvu pobunu unutar nacisti\u010dke vojske. Svi su tada pobijeni u krvavom neuspje\u0161nom ustanku, a Francuzi su ulicu od centra grada do strati\u0161ta nazvali Avenijom Hrvata. Zanimljiva je svakako i epizoda o Ivi Andri\u0107u kojega dana\u0161nji bo\u0161nja\u010dki intelektuaci optu\u017euju da ih je u svojim romanima opisivao kao najgore zlotvore.<\/p>\n

 <\/p>\n

Magazin se bavi statistikom muslimana u Hrvatskoj, njihovom ulogom u Domovinskom ratu, kao i najtragi\u010dnijom epizodom za njih: hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkim ratom u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Magazin Hrvati i islam je povijesno ljetno \u0161tivo koje \u0107e vas kroz lepr\u0161ave, uravnote\u017eene i relevantne tekstove provesti kroz 13 stolje\u0107a zanimljivih odnosa.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/magazin-hrvati-i-islam-vise-od-40-povijesnih-prica-o-odnosima-jednog-naroda-i-jedne-religije-1181540<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5223,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Hrvati-islam.png?fit=940%2C1225&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":5222,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":5222,"position":1},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":5222,"position":2},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":5222,"position":3},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":5222,"position":4},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":5222,"position":5},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine – povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5222"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5226,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222\/revisions\/5226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}