{"id":5222,"date":"2017-07-11T07:54:08","date_gmt":"2017-07-11T07:54:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5222"},"modified":"2017-07-11T07:55:48","modified_gmt":"2017-07-11T07:55:48","slug":"magazin-vecernjeg-lista-hrvati-i-islam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5222","title":{"rendered":"Magazin Ve\u010dernjeg lista \u201eHrvati i islam\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Od 10. srpnja 2017. nakon magazina \u201eHrvati i Srbi\u201c u prodaji je magazin Ve\u010dernjeg lista \u201eHrvati i islam\u201c koji donosi \u201evi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o odnosima jednog naroda i jedne religije\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Magazin Hrvati i islam: vi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o odnosima jednog naroda i jedne religije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Povijesne pri\u010de istra\u017eivali su i pisali novinari Ve\u010dernjeg lista Denis Derk, Renata Ra\u0161ovi\u0107, Ivica Rado\u0161, Hassan Haidar Diab, Zoran Vitas i brojni drugi, povjesni\u010dari Ru\u017ea Rado\u0161, Mario Jareb, predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj\u2026<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Ve\u010dernji list<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>09. srpnja 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor: Robert Bubalo<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvati i islam, jedan narod i jedna religija, susre\u0107u se ve\u0107 13 stolje\u0107a u raznim okolnostima. Iako su Hrvati ve\u0107inski kr\u0161\u0107anski narod, odnosi s islamom se\u017eu u daleku povijest, a oni su protkani i ljubavlju i ratovima. Vi\u0161e od 40 povijesnih pri\u010da o tim odnosima donosi drugi magazin Ve\u010dernjeg lista iz ljetne povijesne edicije \u2013 nakon gotovo rasprodanog magazina Hrvati i Srbi, na kioscima diljem Hrvatske od ponedjeljka 10. srpnja mo\u017ee se nabaviti magazin Hrvati i islam.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povijesne pri\u010de istra\u017eivali su i pisali novinari Ve\u010dernjeg lista Denis Derk, Renata Ra\u0161ovi\u0107, Ivica Rado\u0161, Hassan Haidar Diab, Bernard Karaka\u0161, Zoran Kre\u0161i\u0107, Bojana Radovi\u0107, Slavica Vukovi\u0107, Danijel Prerad, Petra Balija, Darko Pavi\u010di\u0107, Silvije Toma\u0161evi\u0107 i Zoran Vitas, povjesni\u010dari Ru\u017ea Rado\u0161, Mario Jareb, te predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj Nermin Botonji\u0107 i \u0160evko Omerba\u0161i\u0107. Rezultat vi\u0161emjese\u010dnog rada je povijesni izlog o tome kako su se Hrvati susretali s muslimanima i kako se taj odnos razvijao u vremenima stalnog mijenjaja svijeta, promjena granica, dolaska i zalaska velikih svjetskih sila, poput Osmanskog carstva, tijekom dva svjetska rata pa sve do danas.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jo\u0161 u 8. stolje\u0107u, u doba \u0161panjolskog kalifata, Hrvati su bili najpouzdaniji \u010duvari tada\u0161njih kalifa koji su odsjedali u Cordobi. Bili su to mahom robovi, kupljeni na burzi u Aleksandriji, koji su zarobljeni u brojnim pomorskim bitkama koje su se tada odvijale po mediteranskim bespu\u0107ima. Hrvati su bili dobri ratnici, ali nisu znali arapski, pa nisu mogli sudjelovati u dvorskim splektama. Stoga su kalifima bili idealni \u010duvari, pa su Hrvati bili najtra\u017eenija \u017eiva roba. \u0160panjolska je tada bila mamac i \u017eiteljima hrvatskog primorja, mnogi su oti\u0161li \u017eivjeti u tada napredniji dio Europe, a neki su, iz prakti\u010dnih razloga, prihvatili islam.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kasnije, u srednjem vijeku, povijest Hrvata je bila stalno pro\u017eeta odnosima s Osmanlijama koji su bili vode\u0107a imperijska sila. Neki od najve\u0107ih sultana imali su bliske susrete s Hrvatima. Dok je Mehmed II. Osvaja\u010d, koji je pokorio Bosnu, po\u0161tedio Dubrovnik jer je s Republikom uspostavio trgovinske odnose, Sulejman I. Veli\u010danstveni umro je dok je poku\u0161avao slomiti otpor Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog u \u010duvenoj bici kod Sigeta. Neki su Hrvati, poput Josipa Ma\u0161kovi\u0107a, pirhvatili islam i izgradili karijere u osmaskoj vojski. Ma\u0161kovi\u0107 je kao admiral pokorio Kretu, jedan od najnaprednijih dijelova Europe tada, ali ga je sultan dao ubiti jer mu je potro\u0161io novac za han koji je tek ovih dana odvr\u0161en u okolici \u0160ibenika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Po\u010detkom pro\u0161loga stolje\u0107a Hrvatski je sabor islam izjedna\u010dio s kr\u0161\u0107anstvom, a Hrvatska je uz Austriju do danas ostala jedina europska zemlja koja ima kvalitetno ure\u0111ene odnose s islamskom zajednicom. O tome govori i zagreba\u010dki muftija Aziz ef. Hasanovi\u0107 i u intervju poru\u010duje:\u201dEuropo, ugledaj se na Hrvatsku!\u201d Svakako jedna od najzanimljivijih epizoda Hrvata i muslimana odvijala se u doba 2. svjetskog rata. Tada je Ante Paveli\u0107 govorio o muslimanima kao o \u201dcvije\u0107u hrvatskog naroda\u201d, a Me\u0161trovi\u0107ev Dom likovnih umjetnika u centru Zagreba (dana\u0161nji Trg \u017ertava fa\u017eizma) dao je pretvoriti u d\u017eamiju. Me\u0161trovi\u0107 se \u017ealio Budaku, ali bezuspje\u0161no \u2013 d\u017eamija je otvorena 1944. Dodu\u0161e, minareti su izdr\u017eali \u010detiri godine \u2013 komunisti su ih 1948. sru\u0161ili. Iz razdoblja 2. svjetskog rata datira i jedna od najzanimljivih pri\u010da: pobuna u Villefrancheu. Hrvati, muslimani i katolici, u tom su francuskom gradi\u0107u 1943. izveli prvu pobunu unutar nacisti\u010dke vojske. Svi su tada pobijeni u krvavom neuspje\u0161nom ustanku, a Francuzi su ulicu od centra grada do strati\u0161ta nazvali Avenijom Hrvata. Zanimljiva je svakako i epizoda o Ivi Andri\u0107u kojega dana\u0161nji bo\u0161nja\u010dki intelektuaci optu\u017euju da ih je u svojim romanima opisivao kao najgore zlotvore.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Magazin se bavi statistikom muslimana u Hrvatskoj, njihovom ulogom u Domovinskom ratu, kao i najtragi\u010dnijom epizodom za njih: hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkim ratom u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Magazin Hrvati i islam je povijesno ljetno \u0161tivo koje \u0107e vas kroz lepr\u0161ave, uravnote\u017eene i relevantne tekstove provesti kroz 13 stolje\u0107a zanimljivih odnosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/magazin-hrvati-i-islam-vise-od-40-povijesnih-prica-o-odnosima-jednog-naroda-i-jedne-religije-1181540\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/magazin-hrvati-i-islam-vise-od-40-povijesnih-prica-o-odnosima-jednog-naroda-i-jedne-religije-1181540<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5223,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Hrvati-islam.png?fit=940%2C1225&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":5222,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":5222,"position":1},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":5222,"position":2},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":5222,"position":3},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":5222,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":5222,"position":5},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5222"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5226,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5222\/revisions\/5226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}