{"id":52173,"date":"2026-03-31T22:24:30","date_gmt":"2026-03-31T22:24:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52173"},"modified":"2026-03-31T22:38:42","modified_gmt":"2026-03-31T22:38:42","slug":"filip-triska-tko-interpretira-20-stoljece-kad-muzeji-sute-osvrt-na-skup-dijalog-o-20-stoljecu-u-muzejima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52173","title":{"rendered":"Filip Triska: Tko interpretira 20. stolje\u0107e kad muzeji \u0161ute? Osvrt na skup \u201eDijalog o 20. stolje\u0107u u muzejima\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Tko interpretira 20. stolje\u0107e kad muzeji \u0161ute? Osvrt na skup \u201eDijalog o 20. stolje\u0107u u muzejima\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U hrvatskom dru\u0161tvu 20. stolje\u0107e i dalje zauzima istaknuto mjesto u javnom prostoru. Interes za ovu temu javlja se u razli\u010ditim oblicima \u2013 ponekad cikli\u010dki, osobito u kontekstu politi\u010dkih kampanja i izbora, a ponekad gotovo svakodnevno kroz medije, popularnu kulturu i javne rasprave. Primjeri takvog interesa vidljivi su i u politi\u010dkim inicijativama, poput prijedloga za osnivanje muzeja posve\u0107enih \u017ertvama odre\u0111enih ideolo\u0161kih re\u017eima, ali i u \u0161irim dru\u0161tvenim pojavama, uklju\u010duju\u0107i simboli\u010dke prakse na sportskim doga\u0111anjima i kulturnim manifestacijama. Pritom se name\u0107e pitanje u kojoj je mjeri takvo zanimanje za 20. stolje\u0107e prisutno i u znanstvenim te stru\u010dnim krugovima, posebice u jednom od klju\u010dnih segmenata kulture sje\u0107anja \u2013 muzejima.<\/p>\n\n\n\n

Upravo u tom kontekstu, kada javni interes za pro\u0161lost \u010desto nadilazi okvire znanstvene interpretacije, pitanje na\u010dina na koji muzeji predstavljaju 20. stolje\u0107e postaje osobito va\u017eno. Muzeji, kao mjesta kolektivnog sje\u0107anja, imaju klju\u010dnu ulogu u oblikovanju razumijevanja traumati\u010dnih doga\u0111aja poput Holokausta, ali i u osvje\u0161tavanju slo\u017eenih dru\u0161tvenih procesa koji su obilje\u017eili pro\u0161lo stolje\u0107e. Inicijative koje poti\u010du dijalog izme\u0111u stru\u010dnjaka, nastavnika i \u0161ire javnosti stoga predstavljaju nu\u017ean korak prema odgovornijem i kriti\u010dnijem odnosu prema pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Jedna takva inicijativa dolazi iz \u0160oa akademije \u017didovske op\u0107ine Zagreb, koja ve\u0107 godinama sustavno radi na obrazovanju o Holokaustu. Organizacijom dijaloga o zastupljenosti 20. stolje\u0107a u muzejima otvara se prostor za razmjenu iskustava i suo\u010davanje s izazovima \u2013 od interpretacijskih nedoumica do problema zaborava, osobito kada je rije\u010d o predratnom \u017eivotu \u017eidovske zajednice i njezinu uni\u0161tenju tijekom Drugoga svjetskog rata, ali i o doga\u0111ajima u drugoj polovici stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Na taj je problem ukazao povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina, koji je u tekstu objavljenom na portalu Telegram pro\u0161le godine otvorio pitanje na\u010dina na koji je 20. stolje\u0107e predstavljeno u hrvatskim muzejima. Njegov tekst i anga\u017eman potaknuli su daljnja promi\u0161ljanja i istra\u017eivanja, koja su, me\u0111u ostalim, rezultirala organizacijom stru\u010dnog skupa odr\u017eanog 26. o\u017eujka 2026. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu, u organizaciji \u0160oa akademije.<\/p>\n\n\n\n

Na skupu \u201eDijalog o 20. stolje\u0107u u muzejima\u201c, uz prof. dr. sc. Tvrtka Jakovinu kao uvodni\u010dara i moderatora, sudjelovali su: dr. sc. Zoran Eri\u0107, glavni kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju u Beogradu; dr. sc. Ton\u010dek Kregar, povjesni\u010dar i ravnatelj Muzeja novej\u0161e zgodovine u Celju; prof. Dra\u017een Erne\u010di\u0107, vi\u0161i kustos Muzeja grada Koprivnice i \u00a0autor tematske povijesne izlo\u017ebe \u201eDanica, prvi koncentracijski logor u NDH\u201c; te dr. sc. Piotr Setkiewicz, voditelj Centra za istra\u017eivanje pri muzeju Auschwitz-Birkenau.<\/p>\n\n\n\n

U prvom dijelu skupa izlagali su pozvani govornici, a uvodno izlaganje odr\u017eao je Tvrtko Jakovina, istaknuv\u0161i kako tek nekolicina muzeja u Hrvatskoj sustavno obra\u0111uje teme 20. stolje\u0107a, \u0161to odra\u017eava i \u0161ire stanje u dru\u0161tvu. Kao \u0161to ne postoji jasan i usugla\u0161en odnos prema jugoslavenskom naslje\u0111u u javnom prostoru, tako ni muzeji \u010desto ne uspijevaju artikulirati koherentnu interpretaciju tog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n

Pritom je otvorio i pitanje odnosa prema suvremenoj hrvatskoj dr\u017eavi. Iako Republika Hrvatska postoji vi\u0161e od tri desetlje\u0107a, njezina recentna povijest i dalje je nedovoljno zastupljena u muzejskim postavima. Izuzetak \u010dine sadr\u017eaji posve\u0107eni Domovinskom ratu, dok cjelovitiji prikaz dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i ekonomskih procesa nakon devedesetih uglavnom izostaje.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107i je izlagao Zoran Eri\u0107, koji je govorio o odnosu prema pro\u0161losti i kulturi sje\u0107anja u suvremenoj Srbiji. Posebno je istaknuo ja\u010danje revizionisti\u010dkih tendencija, \u0161to je ujedno i tema koja je vidljiva svima koji prate regionalna zbivanja. U tom se kontekstu osvrnuo na sudbinu Muzeja (istorije) Jugoslavije, za koji je gradona\u010delnik Beograda, nekada\u0161nji vaterpolist Aleksandar \u0160api\u0107, iznio prijedlog da se transformira u muzej srpske povijesti, \u010dime se otvara pitanje reinterpretacije jugoslavenskog naslje\u0111a u suvremenom politi\u010dkom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Eri\u0107 je upozorio i na pojave koje su u hrvatskom kontekstu mo\u017eda manje vidljive, a odnose se na otpor takvim tendencijama unutar stru\u010dnih i znanstvenih krugova. Kao primjer naveo je inicijativu Muzej 90-ih, koja kroz tribine i izlo\u017ebe nastoji prikazati slo\u017eenost \u017eivota u Srbiji tijekom devedesetih godina. U tim se prikazima ne tematizira isklju\u010divo rat, nego i druge dimenzije svakodnevice, poput hiperinflacije i dru\u0161tvene krize, ali i razli\u010dite perspektive, uklju\u010duju\u0107i i medijske izvore poput hrvatskog \u201eFeral Tribunea\u201c. Takav pristup otvara prostor za nijansiranije razumijevanje pro\u0161losti, \u0161to je posebno zanimljivo i iz hrvatske perspektive, gdje su pojedini aspekti devedesetih \u2013 poput dru\u0161tvenih posljedica privatizacije \u2013 \u010desto manje zastupljeni u javnim interpretacijama.<\/p>\n\n\n\n

Nakon njega izlagao je dr. sc. Ton\u010dek Kregar iz Muzeja novej\u0161e zgodovine u Celju, koji je predstavio slovenski primjer kao svojevrsni model uspje\u0161nije integracije 20. stolje\u0107a u muzejske narative. Uspore\u0111uju\u0107i sa stanjem u Hrvatskoj, istaknuo je postojanje znatno \u0161ireg dru\u0161tvenog konsenzusa o klju\u010dnim pitanjima pro\u0161losti, osobito o tome tko je u 20. stolje\u0107u bio na \u201epravoj strani\u201c povijesti. Iako ni slovenski kontekst nije li\u0161en revizionisti\u010dkih poku\u0161aja i kritika, oni su, prema njegovim rije\u010dima, uglavnom sporadi\u010dni i nemaju \u0161iri dru\u0161tveni doseg. Kregar je naglasio kako je upravo taj konsenzus omogu\u0107io odlu\u010dniji i jasniji muzejski prikaz 20. stolje\u0107a, koji je, zanimljivo, \u010desto artikuliraniji od onoga u obrazovnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n

Posebno je istaknuo da se muzejski postavi ne shva\u0107aju kao kona\u010dni, ve\u0107 kao dinami\u010dni procesi koji se kontinuirano nadogra\u0111uju \u2013 kako novim interpretacijama, tako i novim predmetima. Na taj na\u010din posjetitelji u razli\u010ditim \u017eivotnim fazama mogu iznova i\u0161\u010ditavati iste teme, ali u izmijenjenim i produbljenim kontekstima, \u0161to dodatno potvr\u0111uje va\u017enost muzeja kao aktivnih sudionika u oblikovanju kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

O primjeru iz Hrvatske govorio je i Dra\u017een Erne\u010di\u0107, koji se osvrnuo na slu\u010daj spomen-podru\u010dja Danica, prvog koncentracijskog logora na prostoru Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, osnovanog ve\u0107 15. travnja 1941. godine. U svom je izlaganju predstavio povijest samog logora, ali je poseban naglasak stavio na suvremene napore usmjerene na njegovo adekvatno muzejsko i memorijalno oblikovanje. Istaknuo je va\u017enost anga\u017emana pojedinaca, uklju\u010duju\u0107i i vlastiti rad na postavljanju privremene izlo\u017ebe, koji su pridonijeli ve\u0107oj vidljivosti tog lokaliteta. Takvi su napori, me\u0111u ostalim, rezultirali i ve\u0107im ulaganjima u spomen-podru\u010dje, osobito nakon \u0161to je Danica stekla status kulturnog dobra Ministarstva kulture 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je taj primjer poslu\u017eio kao poticaj i drugim sudionicima rasprave, koji su se slo\u017eili da inicijative koje dolaze \u201eodozdo\u201c, iz stru\u010dnih i lokalnih sredina, mogu biti va\u017ean pokreta\u010d \u0161ire institucionalne podr\u0161ke. Erne\u010di\u0107 je pritom pokazao kako se spomen-podru\u010dje postupno obnavlja, s ciljem uspostave stalnog muzejskog postava u skoroj budu\u0107nosti. Ipak, upozorio je i na odre\u0111ene probleme i nedosljednosti u odnosu prema tom prostoru \u2013 primjerice, \u010dinjenicu da se dio nekada\u0161njeg logorskog podru\u010dja danas koristi kao parkirali\u0161te za kamione Podravke, koje je ogra\u0111eno bodljikavom \u017eicom. Takvi primjeri zorno ukazuju na slo\u017eenost i nedovr\u0161enost procesa suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u lokalnom i nacionalnom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji govornik je bio Piotr Setkiewicz. On je u svom izlaganju govorio o Auschwitz-Birkenau, ponajprije o njegovoj povijesti, ali i o na\u010dinima na koje se ona danas interpretira i prezentira javnosti. Posebno je zanimljiv bio osvrt na iskustva muzeja u suo\u010davanju s revizionizmom i poricanjem Holokausta \u2013 pojavama koje nisu ograni\u010dene samo na me\u0111unarodni kontekst, ve\u0107 su itekako prisutne i u hrvatskom dru\u0161tvu, \u0161to se moglo vidjeti i u raspravama o logoru Jasenovac koje su se, izme\u0111u ostaloga, vodile i u Hrvatskom saboru tijekom protekle jeseni. Jo\u0161 zanimljivijim pokazao se dio izlaganja koji se bavio manje istaknutim, ali sve va\u017enijim problemom \u2013 na\u010dinom na koji je Auschwitz prisutan u popularnoj kulturi. Rije\u010d je ponajprije o filmskim prikazima, ali i o sve ra\u0161irenijim kratkim videozapisima generiranima uz pomo\u0107 umjetne inteligencije koji kru\u017ee dru\u0161tvenim mre\u017eama. Takvi sadr\u017eaji \u010desto nude fragmentirane i pojednostavljene prikaze, izostavljaju\u0107i \u0161iri povijesni kontekst i slo\u017eenost samog logora. Upravo takav pristup mo\u017ee biti problemati\u010dan jer otvara prostor za ja\u010danje revizionisti\u010dkih narativa i relativizaciju, pa \u010dak i poricanje zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n

U raspravi koja je uslijedila istaknut je slab odaziv stru\u010dne publike, osobito kustosa i nastavnika, \u010dime je propu\u0161tena prilika za \u0161iri dijalog, premda je rije\u010d o temi koja je izravno povezana s njihovim radom. Izostanak predstavnika muzejske zajednice otvara pitanje odnosa struke prema javnim raspravama: s jedne strane, mogu\u0107e je da svijest o problemima ve\u0107 postoji unutar stru\u010dnih krugova i da \u0107e se ispraviti nedostaci u budu\u0107im postavima, a s druge da postoji odre\u0111ena suzdr\u017eanost prema javnom anga\u017emanu. Time je izostala mogu\u0107nost otvorenije i transparentnije rasprave, kao i jasnijeg sagledavanja institucionalnih i \u201ezakulisnih\u201c prepreka koje oblikuju muzejske interpretacije 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U raspravi je istaknuta opaska Piotra Setkiewicza o stanju u Auschwitz-Birkenau, gdje paviljon biv\u0161e Jugoslavije \u2013 koji bi trebao biti obnovljen u suradnji dr\u017eava nasljednica \u2013 jo\u0161 uvijek nema novi stalni postav. Ta \u010dinjenica ukazuje na dugotrajne nesuglasice i nemogu\u0107nost postizanja konsenzusa oko interpretacije zajedni\u010dke pro\u0161losti, \u0161to ujedno predstavlja svojevrsni simbol \u0161ireg problema u regiji.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er se u raspravi me\u0111u sudionicima iskristalizirao zaklju\u010dak kako promjene \u010desto dolaze odozdo \u2013 kroz anga\u017eman pojedinaca i inicijativa unutar institucija. Takvi primjeri mogu potaknuti \u0161ire institucionalne pomake, iako je rije\u010d o dugotrajnom i zahtjevnom procesu.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno, skup je jo\u0161 jednom pokazao da interes za 20. stolje\u0107e u hrvatskom dru\u0161tvu ne jenjava, ali i da postoji vidljiv raskorak izme\u0111u javnog prostora i stru\u010dne artikulacije tih tema unutar muzejskog polja. Iako su otvorena brojna va\u017ena pitanja i ponu\u0111eni relevantni uvidi iz regionalnog i me\u0111unarodnog konteksta, izostanak dijela stru\u010dne zajednice ograni\u010dio je dosege same rasprave. Upravo zato ovakve inicijative treba promatrati kao po\u010detak, a ne kao zavr\u0161etak dijaloga \u2013 kao platformu koja tek treba uklju\u010diti \u0161iri krug aktera. Ho\u0107e li se to i dogoditi, ovisit \u0107e ponajprije o spremnosti muzeja i stru\u010dnjaka da aktivnije preuzmu svoju ulogu u javnom prostoru i sudjeluju u oblikovanju kriti\u010dkog i odgovornog odnosa prema pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Filip Triska<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-52173","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":52173,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54328","url_meta":{"origin":52173,"position":1},"title":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c, Zagreb, 1. \u2013 4. 7. 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c odr\u017eat \u0107e se od 1. do 4. srpnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Skup okuplja stru\u010dnjake iz podru\u010dja povijesti umjetnosti, arhitekture, muzeologije i srodnih disciplina iz brojnih zemalja Europe i svijeta. Polaze\u0107i od shva\u0107anja umjetnosti kao aktivne i transformativne sile unutar dru\u0161tvenog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":52173,"position":2},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":52173,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":52173,"position":4},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53745,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53745","url_meta":{"origin":52173,"position":5},"title":"U HAZU znanstveno-stru\u010dni skup Hrvatska moderna arhitektura \u2013 problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0organizira znanstveno-stru\u010dni skup\u00a0Hrvatska moderna arhitektura \u2013\u00a0problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u dvije sesije:\u00a0u ponedjeljak 1. lipnja 2026. od 10 do 14 sati i\u00a0u utorak 16. lipnja 2026. od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52173"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52184,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52173\/revisions\/52184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}