Treba se boriti protiv narativa kojime se druga nacija dehumanizira kako bi se smanjila mogu\u0107nost sukoba, poru\u010dio je Refik Hod\u017ei\u0107, predsjednik Organizacijskog odbora konferencije \u201cBeyond Commemoration\u201d odr\u017eane 19. i 20. o\u017eujka 2026. u hotelu Bonavia u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDehumanizacija mijenja narav konflikta, relativizira ga i dekontekstualizira. Kako bi se neka nacija izbrisala, najprije ih se dehumanizira. Opet se to doga\u0111a \u2026 Dehumanizacija se ponovno prihva\u0107a\u201c, kazao je Hod\u017ei\u0107 na konferenciji punog naziva \u201eBeyond Commemoration: Building the Future of Inclusive Memorialisation in the Western Balkans\u201c, koju organiziraju British Council i Centar za mirovne i konfliktne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n
Hod\u017ei\u0107 je dodao da se ovaj projekt nastoji suprotstaviti dominantnom narativu \u201emi smo heroji i \u017ertve, a oni su neprijatelji\u201c, s ciljem smanjenja potencijala za sukob i otvaranja prostora za uklju\u010divu memorijalizaciju.<\/p>\n\n\n\n
Na konferenciji okupilo se vi\u0161e od 70 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Kosova i drugih europskih zemalja. Rije\u010d je o stru\u010dnjacima iz razli\u010ditih podru\u010dja koji se bave pitanjima pam\u0107enja, suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i dru\u0161tvenog dijaloga.<\/p>\n\n\n\n
Kroz dvodnevni program raspravljalo se o oblikovanju javnog pam\u0107enja, s posebnim naglaskom na uklju\u010divanje marginaliziranih glasova, iskustava \u017ertava i me\u0111usobno suprotstavljenih perspektiva. Umjesto fokusiranja isklju\u010divo na komemorativne prakse, konferencija je nastojala potaknuti razvoj dugoro\u010dnih, odr\u017eivih i suradni\u010dkih pristupa memorijalizaciji, koji nadilaze pojedina\u010dne projekte i doprinose \u0161irem dru\u0161tvenom dijalogu.<\/p>\n\n\n\n
U tom smislu, konferencija nije bila zami\u0161ljena kao zatvoreni doga\u0111aj, ve\u0107 kao po\u010detna to\u010dka za daljnje zajedni\u010dko djelovanje, s ciljem ja\u010danja uklju\u010divog, odgovornog i dru\u0161tveno relevantnog pristupa suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Njezin cilj bio je i istra\u017eiti kako se dru\u0161tva mogu suo\u010davati s naslje\u0111em sukoba iz 1990-ih putem dijaloga i empatije, umjesto da se ove teme promatraju isklju\u010divo kroz profesionalnu ili institucionalnu prizmu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eJedan od glavnih ciljeva ovog okupljanja jest prisjetiti se kako se umre\u017eiti i sura\u0111ivati, umjesto da zapadnemo u preveliku profesionalnost koja nas mo\u017ee udaljiti od poante koju \u017eelimo posti\u0107i\u201c, zaklju\u010dio je Hod\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o uklju\u010divoj memorijalizaciji u polariziranim dru\u0161tvima, nezavisna istra\u017eiva\u010dica Branka Vierda istaknula je da Hrvatska samu sebe smatra i \u017ertvom i pobjednikom rata. U tom smislu, nagla\u0161ava va\u017enost suradnje s mladima koje smatramo progresivnima, budu\u0107i da generacije ro\u0111ene nakon rata nisu upoznate s ratnim zlo\u010dinima po\u010dinjenima od strane hrvatskih oru\u017eanih snaga, kao ni o odgovornosti Hrvatske za te zlo\u010dine tijekom rata.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, naglasila je i da se prilikom istra\u017eivanja manjina pokazalo da Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) konzistentno priznaje i srpske i hrvatske civilne \u017ertve, putem komemoracija razli\u010ditih udruga, ali da je takva praksa marginalne, \u201ea ne dio glavne struje sje\u0107anja\u201c. Kreiranje javnih sje\u0107anja vezano je za ve\u0107inu, a ako ve\u0107ina ne dijeli mi\u0161ljenje s manjinom, uklju\u010diva memorijalizacija nije mogu\u0107a, smatra Vierda.<\/p>\n\n\n\n
Dejan Ubovi\u0107, osniva\u010d i suautor stalnog postava Muzeja devedesetih iz Beograda te novinar, uklju\u010divom memorijalizacijom naziva onu koju \u017eele stvoriti memorijalne ustanove i muzeji, dok isklju\u010divom (ekskluzivnom) povezuje s narativom koji dolazi od vlasti.<\/p>\n\n\n\n
Opisuju\u0107i Muzej, istaknuo je sobu \u201eKarta heroja\u201c posve\u0107enu pojedincima koji su odbili sudjelovati u ratu. Smatra da su upravo ti pojedinci oni koji bi morali biti u \u0161kolskim ud\u017ebenicima, te da ove teme ne bi smjele ostati samo predmet interesa privatnih inicijativa, van dosega \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eStvari se ne mogu promijeniti preko no\u0107i, ali bi \u0161kole mogle pomo\u0107i, kao \u0161to je propaganda u kontra smjeru uspjela devedesetih\u201c, poru\u010dio je Ubovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Marija Mandi\u0107, lingvistica i antropologinja s Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju iz Beograda, bavi se pojmom kulturne traume. U okviru toga pojma, pri\u010de Srba i Bo\u0161njaka o ratu shva\u0107aju se kao vi\u0161eslojne i slo\u017eene. U svome radu, primijetila je da postoji potreba da se uvedu dijalo\u0161ke perspektive i multiperspektivnost, jer manjak perspektiva blokira mogu\u0107nost dijaloga.<\/p>\n\n\n\n
O kompleksnosti memorijalizacije zbog politi\u010dkih razlika u BiH govorila je i Amina Krvavac iz Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, gdje supostoje tri paralelna narativa, odnosno tri etni\u010dke skupine.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi razgovor o djetinjstvu i ratu \u017eelimo voditi na ljudskoj razini i pokazati da su djeca \u2013 djeca, neovisno o tome gdje su i odakle su. \u017delimo pokazati da je bolje razumijevanje ovog iskustva put ka boljem razumijevanju drugih i suosje\u0107anju te ljudskoj povezanosti\u201c, poru\u010dila je.<\/p>\n\n\n\n
U Kosovu je 2023. osnovan vladin Institut za zlo\u010dine po\u010dinjene tijekom rata u Kosovu. Ravnatelj te ustanove Atdhe Hetemi kazao je da je primarni cilj arhivirati svjedo\u010danstva i materijale kako bi se dobio proizvod koji se mo\u017ee koristiti u svrhu dono\u0161enja pravde. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je uvesti profesionalne standarde u dokumentiranje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKako dokumentiramo oblikuje kako \u0107e se rat pamtiti\u201c, poru\u010dio je Hetemi, isti\u010du\u0107i da Institut \u201enije neutralan\u201c, te da neke od svjedo\u010danstava glavni narativ ne podr\u017eava. Kazao je da dokumentiranje nije samo na\u010din da se zabilje\u017ei pro\u0161lost, nego se koristi i kako bi se osigurao budu\u0107i mir, jer se gra\u0111a analizira i obra\u0111uje. No, dodao je, dokumentacija nije sama po sebi dovoljna, ve\u0107 ona mora cirkulirati kroz znanost, pravo i kulturu.<\/p>\n\n\n\n
S time se sla\u017ee Marija Backovi\u0107 iz dramskog studija Prazan prostor iz Crne Gore, koja ka\u017ee da ne postoji jedna istina.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi, umjetnici, ne tra\u017eimo jednu istinu, nego se \u017eelimo pribli\u017eiti mnogim istinama\u2026. to mo\u017eemo samo ako ne poku\u0161avamo objasniti stvari niti kontrolirati kako se ne\u0161to mo\u017ee razumjeti i ako prestanemo stvarati nove narative o pri\u010dama, nego ih samo direktno i jednostavno predstavimo\u201c, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Odr\u017ean je i panel posve\u0107en ulozi umjetni\u010dkih i narativnih praksi u memorijalizaciji, na kojem je sudjelovao redatelj Neboj\u0161a Slijep\u010devi\u0107. U sklopu panela prikazan je njegov film Srbenka <\/em>te razgovor o filmu, na kojemu je re\u010deno da umjetni\u010dke prakse mogu otvoriti prostor za empatiju, dijalog i kriti\u010dko promi\u0161ljanje pro\u0161losti, \u0161to mo\u017ee otvoriti put uklju\u010divoj memorijalizaciji.<\/p>\n\n\n\n Dio programa konferencije bio je i rad u skupinama u kojima se raspravljalo o temama prevladavanja zajedni\u010dkih izazova, o mogu\u0107nosti razvoja suradni\u010dkih platformi te o pitanju financiranja inicijativa. Time je konferencija jasno usmjerena prema budu\u0107nosti \u2013 ne samo kao prostor razmjene ideja, ve\u0107 i kao platforma za razvoj zajedni\u010dkih inicijativa i dugoro\u010dnih oblika suradnje.<\/p>\n\n\n\n Konferencija je dio programa \u201eDifferent Memories, Shared Futures: Inclusive Memorialisation in the Western Balkans\u201c koji provodi British Council u suradnji s partnerima iz regije uz financijsku potporu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Program podr\u017eava kulturne, obrazovne i istra\u017eiva\u010dke inicijative koje nastoje pro\u0161iriti prostor za dijalog o pro\u0161losti i potaknuti prekograni\u010dno u\u010denje me\u0111u stru\u010dnjacima.<\/p>\n\n\n\n Provodi se u okviru \u0161ireg okvira Berlinskog procesa, europske inicijative usmjerene na ja\u010danje regionalne suradnje, demokratske kulture i razmjene me\u0111u ljudima na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n\n\n\n Documenta<\/em> \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n\n\n\n Preneseno sa sljede\u0107e poveznice:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n