To me\u0111utim inicijatorima promjene imena Trga mar\u0161ala Tita u Zagrebu zasigurno nije prihvatljivo. Dovoljno je podsjetiti da povjesni\u010dar Zlatko Hasanbegovi\u0107, koji s Brunom Esih predvodi politi\u010dku inicijativu preimenovanja, zagovara ukidanje Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe. Zato zahtjev za preimenovanjem s pravom nije shva\u0107en kao pitanje suvremenog vrednovanja Tita nego uvelike i samog antifa\u0161izma. Ne radi se osim toga o rezultatu javne rasprave s odre\u0111enim demokratskim konsenzusom ve\u0107 o ishodu politi\u010dkog ultimatuma i partikularnih dogovora. S obzirom da prema reakcijama javnosti o toj temi o\u010dito vladaju vrlo suprotstavljena mi\u0161ljenja, takva bi politi\u010dka odluka zna\u010dila nametanje i izazivala otpore. Suprotno nekim razmi\u0161ljanjima, time se o\u010dito ne bi zaklju\u010dila mnoga otvorena povijesna pitanja nego bi i dalje produbljivala prijepore.<\/p>\n
<\/p>\n
U tom je slu\u010daju bolje nastaviti demokratsku javnu raspravu. Treba me\u0111utim govoriti i o svemu onome \u0161to okru\u017euje trenutnu (pseudo)debatu. Iz brojnih komentara u medijima razvidno je da se kao glavni argument za preimenovanje Trga mar\u0161ala Tita, pored ostalog, isti\u010de odgovornost za poslijeratne zlo\u010dine. Pritom se u javnom diskursu argument zlo\u010dina prilikom govora o razli\u010ditim epizodama hrvatske povijesti 20. stolje\u0107a primjenjuje vrlo selektivno. \u0160to se ti\u010de javnog govora o Titu, desnica smatra da ljevica pre\u0161u\u0107uje ili opravdava njegovu odgovornost za zlo\u010dine, dok ljevica dr\u017ei da desnica argument zlo\u010dina koristi za micanje Trga mar\u0161ala Tita kako bi se time, s obzirom na sve prethodno u\u010dinjeno, zadao zavr\u0161ni javni udarac antifa\u0161isti\u010dkoj dionici hrvatske povijesti. Jedan pak dio centra nije spreman braniti Trg mar\u0161ala Tita zbog spomenutog argumenta zlo\u010dina te dr\u017ei micanje plo\u010da s Titovim imenom, odnosno pozdravom Za dom spremni kompromisnim rje\u0161enjem koje \u0107e iza sebe ostaviti dru\u0161tvene prijepore o pro\u0161losti podvla\u010denjem demokratske crte ispod koje vi\u0161e ne treba i\u0107i. Drugi dio centra posve je indiferentan prema povijesnim prijeporima.<\/p>\n
<\/p>\n
Upravo je centar taj kome se treba obra\u0107ati. On ne sudjeluju ni u jednim niti u drugim prosvjedima te predstavlja prete\u017eni dio \u0161ireg slaganja, pre\u0161utnog prihva\u0107anja ili neprotivljenja sli\u010dnim inicijativama, akcijama i potezima. Ako centru nije prihvatljivo to \u0161to ljevica ne govori adekvatno o zlo\u010dinima, ne treba gubiti iz vida da desnica ne misli stati na imenu Trga mar\u0161ala Tita ve\u0107 namjerava i\u0107i jo\u0161 dalje. Njezin je krajnji cilj dakako sam antifa\u0161izam, koji je ve\u0107 sada politi\u010dki i dru\u0161tveno prili\u010dno potisnut. Centar bi trebao imati na umu, gledaju\u0107i komentare desnih portala \u2013 primjerice govor mr\u017enje Hrvatskog tjednika \u2013 da borba za preimenovanje kod niza javnih aktera nije nimalo demokratska, niti zna\u010di odmicanje od NDH. Za mnoge je to, po\u010dev\u0161i od inicijatora, samo prilika da se u sazrelim politi\u010dkim uvjetima zada udarac protivni\u010dkoj opciji. Osim toga je u sredi\u0161tu diskursa desnice kontinuirano figura nacionalnog izdajnika, pra\u0107ena diskreditacijskim etiketama protuhrvatstva i projugoslavenstva. U praksi je javna upotreba tih i sli\u010dnih pojmova nerijetko na rubu demokratskog ili ga pak ozbiljno prelazi.<\/p>\n
<\/p>\n
Ako se dakle desnica (gotovo u potpunosti) i centar (u znatnoj mjeri) udaljavaju od antifa\u0161izma, na ljevici je da uspje\u0161nije artikulira nezamjenjivu va\u017enost antifa\u0161izma koja \u0107e biti prihvatljiva i samom centru. Takvu koja \u0107e eventualnu alternativu Trgu mar\u0161ala Tita vidjeti jedino u Trgu antifa\u0161isti\u010dke borbe.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/tito-skinuta-ploca.jpg?fit=680%2C403&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":5213,"position":0},"title":"Vladan Vukli\u0161, “Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":5213,"position":1},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52930","url_meta":{"origin":5213,"position":2},"title":"Studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak (07.05.2026) u 17:15h na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu o\u010dekuje vas zanimljiva studentska prezentacija o studijskom putovanju \u201cSje\u0107anja na mjesta kulturne traume\u201d u organizaciji KSFPZG-a i KSFF-a. Prezentacija \u0107e prikazivati slike mjesta koja su obi\u0161li tijekom putovanja, njihove dojmove i osvrte na suo\u010davanje s mjestima kolektive traume te\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Studijsko-putovanje.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":5213,"position":3},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":5213,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":5213,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5213"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5215,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5213\/revisions\/5215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}