Ministarstvo kulture priop\u0107ilo je u nedjelju kako je Republika Hrvatska na Popis svjetske ba\u0161tine UNESCO-a upisala jo\u0161 dva kulturna dobra Venecijanskih utvrda 15.-17.stolje\u0107a \u2013 obrambeni sustav grada Zadra i tvr\u0111avu sv.Nikole u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
“Nakon uspje\u0161nog upisa tri lokaliteta pro\u0161irenja serijske nominacije “Iskonske bukove \u0161ume Karpata i drugih regija Europe” na Popis svjetske ba\u0161tine UNESCO-a, Republika Hrvatska upisala je jo\u0161 dva kulturna dobra Venecijanskih utvrda 15.-17 stolje\u0107a, \u0161to zajedno \u010dini pet kulturnih dobara upisanih na zasjedanju 41. Odbora za svjetsku ba\u0161tinu UNESCO-a, u Krakowu u Poljskoj”, navodi se u priop\u0107enju.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
U hrvatsku nominaciju Venecijanskih utvrda 15.-17. stolje\u0107a, upisani su obrambeni sustav Zadra i obrambeni sustav \u0160ibenika, na zajedni\u010dki prijedlog Italije, Hrvatske i Crne Gore.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatska, Italija i Crna Gora su u sije\u010dnju 2016. godine, uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske ba\u0161tine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra “Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stolje\u0107a”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovaraju\u0107e dokumentacije i evaluacije prijedloga, UNESCO-ov Odbor za svjetsku ba\u0161tinu, na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je ocijenio te donio odluku da se ovo kompleksno dobro upi\u0161e na Popis svjetske ba\u0161tine sa slijede\u0107im komponentama: u Italiji utvr\u0111eni grad Bergamo, utvr\u0111eni grad Peschiera del Garda i grad-tvr\u0111ava Palmanova; u Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvr\u0111ava sv. Nikole u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji te u Crnoj Gori grad Kotor.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Nakon odlu\u010dne preporuke ICOMOS-a, kao stru\u010dnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predlo\u017eeno serijsko dobro upi\u0161e na Popis svjetske ba\u0161tine, \u010dlanovi Odbora za svjetsku ba\u0161tinu su pohvalili i \u010destitali na odli\u010dno pripremljenoj nominaciji, ka\u017eu u Ministarstvu kulture.<\/p>\n
<\/p>\n
Upisano dobro “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stolje\u0107a” predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog \u201ealla moderna\u201c modela vojne arhitekture \u010dija je svrha bila obrana trgova\u010dkih putova i luka na Jadranu i isto\u010dnom Mediteranu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Nakon promjena uvjetovanih uvo\u0111enjem upotrebe vatrenoga oru\u017eja, elementi \u201eala moderna\u201c sustava na izuzetan na\u010din pokazuju njegove tehni\u010dke i logisti\u010dke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske zahtjeve. Navedenih \u0161est komponenti predlo\u017eenog transnacionalnog serijskog kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadr\u017ee atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uklju\u010duju\u0107i njihovu tipolo\u0161ku raznolikost, vizualni integritet i stanje o\u010duvanosti, \u010dime su ispunjeni kriterij III i IV za upis na Popis svjetske ba\u0161tine. Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom biti \u0107e organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Tvr\u0111ava sv. Nikole, smje\u0161tena na stjenovitom oto\u010di\u0107u na ulazu u \u0161ibenski kanal, bila je prva linija obrane grada \u0160ibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je primjer razvoja inovativnog \u201ealla moderna\u201c modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.<\/p>\n
<\/p>\n
Zadar je bio vojno i administrativno sjedi\u0161te jadranskog dijela Republike Venecije te sredi\u0161te pomorskih putova izme\u0111u Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvr\u0111enom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan zna\u010daj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku jo\u0161 uvijek \u010duva izvanrednu akumulaciju nadgra\u0111enih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata – remek djelo visoke renesanse, mo\u0107ne bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna\u201c vojnu arhitekturu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Progla\u0161enju odluke prisustvovali su i predstavnici Republike Hrvatske. Uz voditelja izaslanstva, pomo\u0107nika ministrice kulture Davora Trupkovi\u0107a, bio je veleposlanik Ivo Goldstein, stalni predstavnik pri UNESCO-u, prof. Miljenko Jurkovi\u0107, predsjednik Hrvatskog vije\u0107a za kulturna dobra Miljenko Domijan, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, voditelj Odjela za graditeljsku ba\u0161tinu, krajolik i prostorno planske mjere za\u0161tite Bruno Dikli\u0107, Jasminka Dini\u0107 iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Martina Vidakovi\u0107 iz Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i energetike te predstavnici gradova Zadra i \u0160ibenika na \u010delu s gradona\u010delnikom Brankom Duki\u0107em i \u017eupanom \u0160ibensko-kninske \u017eupanije Goranom Paukom, priop\u0107eno je iz Ministarstva kulture.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
(Hina)<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5203,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5202","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/tvrdjava-sv-nikole.jpg?fit=688%2C299&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":5202,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":5202,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":5202,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":5202,"position":3},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":5202,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":5202,"position":5},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5202"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5204,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5202\/revisions\/5204"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}