{"id":51982,"date":"2026-03-19T23:17:23","date_gmt":"2026-03-19T23:17:23","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51982"},"modified":"2026-03-19T23:18:17","modified_gmt":"2026-03-19T23:18:17","slug":"predavanje-mateusza-sokulskog-poljska-jugoslavija-i-crna-gora-odnosi-u-vrijeme-hladnog-rata-u-podgorici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51982","title":{"rendered":"Predavanje Mateusza Sokulskog \u201ePoljska, Jugoslavija i Crna Gora \u2013 Odnosi u vrijeme hladnog rata\u201d u Podgorici"},"content":{"rendered":"\n<p>Predavanje \u201ePoljska, Jugoslavija i Crna Gora \u2013 Odnosi u vrijeme hladnog rata\u201d poljskog istori\u010dara i slaviste Mateu\u0161a Sokulskog (Mateusz Sokulski) bi\u0107e odr\u017eano u \u010detvrtak, 19. marta 2026. u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici (Beogradska 24c).<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom predavanja bi\u0107e rije\u010di o principima jugoslovenske politike prema Poljskoj u okviru odnosa sa Isto\u010dnim blokom. Autor \u0107e, izme\u0111u ostalog, govoriti u kojoj je mjeri politika Beograda prema Var\u0161avi bila uslovljena sovjetskim faktorom, koliko je Leonid Bre\u017enjev uticao na odnos zemalja Srednje Evrope prema Jugoslaviji te kako su Kremlj i njegovi sateliti vidjeli budu\u0107nost Jugoslavije bez Tita. Sokulski \u0107e poku\u0161ati da pribli\u017ei i koliko su odnosi dviju zemalja bili uslovljeni dru\u0161tveno-politi\u010dkim krizama u Poljskoj, kao i Jugoslaviji a govori\u0107e i o poljskim ekonomskim ulaganjima u Jugoslaviji, sa fokusom na Crnu Goru (Kombinat alumijuma u Podgorici i Luka Bar). Pitanje Crne Gore ima\u0107e i svoje mjesto zbog zna\u010daja kulturne razmjene, kao i li\u010dnosti poput Veljka Bulaji\u0107a ili popularnosti Petra Petrovi\u0107a Njego\u0161a u Poljskoj. Isto tako autor \u0107e predstaviti poljske fascinacije Milovanom \u0110ilasom \u010dije su knjige bile \u0161tampane u samizdatu, a sam \u0110ilas je sara\u0111ivao i publikovao \u010dlanke u \u201eKulturi\u201c \u2013 najzna\u010dajnijem \u010dasopisu poljske politi\u010dke emigracije.<\/p>\n\n\n\n<p>Mateu\u0161 Sokulski je docent na \u0160leskom Univerzitetu u Katovicama na Institutu za istoriju od 2017. godine. Bavi se istorijom Srednje Evrope (prvenstveno istorijom Jugoslavije), istorijom diplomatije, demokratskom opozicijom prema komunisti\u010dkim re\u017eimima u Srednjoj i Isto\u010dnoj Evropi. Autor je knjige \u201ePoljska u jugoslovenskoj politici 1968\u20131981 (Polska w polityce Jugos\u0142awii w latach 1968-1981)\u201c publikovanoj 2024. godine. Autor je preko 20 nau\u010dnih \u010dlanaka. Bio je stipendista Univerziteta u Stenfordu u SAD-u 2022. godine, a godinu dana kasnije stipendista Vi\u0161egradskog fonda u Budimpe\u0161ti u Arhivu Radija Slobodna Evropa. Vodio je istra\u017eivanja u Beogradu, Zagrebu, Pragu, u\u010destvovao je na brojnim nau\u010dnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je druge Nagrade na konkursu Poljske Akademije Nauka i Instituta Nacionalnog Pam\u0107enja 2018. godine za doktorski rad \u201eJugoslovensko-poljski odnosi 1970-1980\u201c koji je odbranio u junu 2017. godine na Univerzitetu u Vroclavu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"734\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"51983\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=51983\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?fit=1101%2C1536&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1101,1536\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;1&quot;}\" data-image-title=\"Plakat-M-SOKULSKI\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?fit=734%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?resize=734%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-51983\" style=\"width:416px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?resize=734%2C1024&amp;ssl=1 734w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?resize=215%2C300&amp;ssl=1 215w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?resize=768%2C1071&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?w=1101&amp;ssl=1 1101w\" sizes=\"auto, (max-width: 734px) 100vw, 734px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-matica-crnogorska wp-block-embed-matica-crnogorska\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"yzsSXQ0bAr\"><a href=\"https:\/\/maticacrnogorska.me\/aktuelnost\/o-odnosima-poljske-jugoslavije-i-crne-gore-u-vrijeme-hladnog-rata\/\">O ODNOSIMA POLJSKE, JUGOSLAVIJE I CRNE GORE U VRIJEME HLADNOG RATA<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;O ODNOSIMA POLJSKE, JUGOSLAVIJE I CRNE GORE U VRIJEME HLADNOG RATA&#8221; &#8212; Matica crnogorska\" src=\"https:\/\/maticacrnogorska.me\/aktuelnost\/o-odnosima-poljske-jugoslavije-i-crne-gore-u-vrijeme-hladnog-rata\/embed\/#?secret=jmFBaNeU5j#?secret=yzsSXQ0bAr\" data-secret=\"yzsSXQ0bAr\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/predavanje-mateusa-sokulskog-o-odnosima-poljske-jugoslavije-i-crne-gore-u-vrijeme-hladnog-rata\">https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/predavanje-mateusa-sokulskog-o-odnosima-poljske-jugoslavije-i-crne-gore-u-vrijeme-hladnog-rata<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51983,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-51982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Plakat-M-SOKULSKI.jpg?fit=1101%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":51982,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":51982,"position":1},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":51982,"position":2},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":51982,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":51982,"position":4},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":51982,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51982"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51987,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51982\/revisions\/51987"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}