{"id":51955,"date":"2026-03-17T23:23:53","date_gmt":"2026-03-17T23:23:53","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51955"},"modified":"2026-03-17T23:24:40","modified_gmt":"2026-03-17T23:24:40","slug":"stefan-capaliku-svatko-poludi-na-svoj-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51955","title":{"rendered":"Stefan \u00c7apaliku, \u201eSvatko poludi na svoj na\u010din\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>S albanskoga preveo Jeton Fejza<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U potresnom, duhovitom i nostalgi\u010dnom romanu&nbsp;<em>Svatko poludi na svoj na\u010din<\/em>, Stefan \u00c7apaliku, jedan od najva\u017enijih suvremenih albanskih pisaca, o\u017eivljava djetinjstvo i odrastanje u rodnome Skadru tijekom dva desetlje\u0107a komunisti\u010dke vladavine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo razdoblje obilje\u017eeno je, s jedne strane, ukidanjem vjerskih institucija i progla\u0161enjem Albanije ateisti\u010dkom dr\u017eavom 1967, a s druge strane smr\u0107u njezina dugogodi\u0161njeg vo\u0111e, diktatora Envera Hoxhe 1985. Smje\u0161taju\u0107i pri\u010du u Skadar i pripovijedaju\u0107i o svom domu, susjedstvu i gradu te njegovoj jedinstvenoj kulturi i tradiciji, autor kroz \u010ditavu galeriju likova gradi sna\u017eno knji\u017eevno svjedo\u010danstvo o \u017eivotu u Albaniji tijekom iznimno traumati\u010dnog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<p>Roman je oblikovan poput albuma, s nizom slika iz \u017eivota jednog grada, a u sredi\u0161tu radnje nalazi se obiteljska ku\u0107a glavnog lika. Topla atmosfera doma, pro\u017eeta humorom, suprotstavljena je surovoj ideolo\u0161koj stvarnosti, dok dje\u010dja perspektiva pripovjeda\u010da otkriva \u201eludilo\u201c sistema, ali i neugasivu ljudsku snagu, vjeru i domi\u0161ljatost.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Svatko poludi na svoj na\u010din<\/em>&nbsp;nije samo svjedo\u010danstvo o pro\u0161losti albanskoga naroda \u2013 to je univerzalna pri\u010da o ljudskoj upornosti, o tome kako svaki \u010dovjek \u201eludi na svoj na\u010din\u201c suo\u010davaju\u0107i se s neslobodom, gubitkom i nadom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Biblioteka Koloplet svjetske proze, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, lektorica i korektorica Katica Sedlar, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak Kerschoffset d. o. o., Zagreb.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Stefan \u00c7apaliku<\/strong> ro\u0111en je 10. o\u017eujka 1965. u Skadru,\u00a0u Albaniji. Diplomirao je albanski jezik i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Tirani 1988, a potom se usavr\u0161avao u Italiji, \u010ce\u0161koj i Engleskoj. Doktorirao je 1996. na Sveu\u010dili\u0161tu u Tirani. Od 1993. do 1998. vodio je Odsjek za knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Skadru, a od 1998. do 2005. bio je direktor za politiku knjige pri albanskom Ministarstvu kulture. Danas djeluje kao istra\u017eiva\u010d u Centru za albanske studije i profesor estetike na Umjetni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Tirani.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00c7apaliku je plodan autor koji se oku\u0161ao u poeziji, prozi, drami i esejistici. Njegove su drame izvo\u0111ene na brojnim me\u0111unarodnim festivalima, a za svoj je dramski rad vi\u0161e puta progla\u0161en najboljim albanskim dramati\u010darem. Godine 2021. izabran je za \u010dlana Albanske akademije znanosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredi\u0161nje teme njegova knji\u017eevnog stvarala\u0161tva obuhva\u0107aju svakodnevicu i duhovni \u017eivot pod komunisti\u010dkim re\u017eimom, razdoblje dru\u0161tvenih prijelaza te psiholo\u0161ke i moralne posljedice povijesnih promjena. Me\u0111u njegovim najpoznatijim djelima isti\u010de se roman Secili \u00e7mendet simbas m\u00ebnyr\u00ebs s\u00eb vet (Svatko poludi na svoj na\u010din, 2016), u kojem iz dje\u010dje perspektive evocira iskustvo \u017eivota u komunizmu. U najnovijem romanu Nj\u00eb engj\u00ebll vesh\u00eb me frak (An\u0111eo u fraku, 2022) tematizira kulturni i glazbeni \u017eivot Skadra pedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Stefan \u00c7apaliku \u017eivi i radi u Tirani, a njegova su djela prevedena na vi\u0161e europskih jezika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>biblioteka: KOLOPLET SVJETSKE PROZE<\/p>\n\n\n\n<p>broj stranica: 181<\/p>\n\n\n\n<p>godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p>izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/svatko-poludi-na-svoj-nacin-1488\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/svatko-poludi-na-svoj-nacin-1488<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51956,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-51955","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/svatko-poludi-na-svoj-nacin.jpeg?fit=680%2C1182&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":51955,"position":0},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":51955,"position":1},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":51955,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":51955,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":51955,"position":4},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":51955,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51955","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51955"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51955\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51958,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51955\/revisions\/51958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51955"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51955"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51955"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}