{"id":51847,"date":"2026-03-12T22:10:40","date_gmt":"2026-03-12T22:10:40","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51847"},"modified":"2026-03-12T22:10:40","modified_gmt":"2026-03-12T22:10:40","slug":"martin-amis-zona-interesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51847","title":{"rendered":"Martin Amis, \u201eZona interesa\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedan od najvirtuoznijih autora na engleskom jeziku napisao je mo\u0107an roman iznimne moralne snage, koji istra\u017euje \u017eivot i ljubav me\u0111u nacisti\u010dkim birokratima u Auschwitzu. U ovom se djelu Amis vra\u0107a \u0160oi donose\u0107i osebujan prikaz \u017eivota u \u201ezoni interesa\u201c, odnosno u \u201ekat zetu\u201c, \u0161to je eufemizam kojim su se nacisti slu\u017eili govore\u0107i o Auschwitzu. Pri\u010da se vrti oko triju glavnih likova: Paula Dolla, priglupog, pijanog zapovjednika logora koji je u stvari fikcionalizirana verzija Rudolfa H\u00f6ssa, zatim Thomsena, ne\u0107aka Hitlerove osobne tajnice, koji je zaljubljen u Dollovu suprugu, i Szmula, jednog od \u017eidovskih zato\u010denika zadu\u017eenih za eliminiranje trupala. Posredstvom triju narativnih linija Amis donosi potresan, dubok, a na trenutke i crnohumoran prikaz jednog od najstra\u0161nijih mjesta u povijesti \u010dovje\u010danstva.<br><br>Jonathan Glazer je po Amisovoj knjizi snimio istoimeni film koji je 2023. osvojio Grand Prix i nagradu kritike FIPRESCI na Filmskom festivalu u Cannesu, nagra\u0111en je Oscarima u kategoriji najboljeg stranog filma i zvuka, a na\u0161ao se i na gotovo svim popisima najboljih filmova te godine. Rije\u010d je o mo\u0107noj metafori svega onoga \u0161to nam se doga\u0111a \u201es druge strane plota\u201c, a na \u0161to namjerno odbijamo obratiti pozornost.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eU kona\u010dnici, rije\u010d je o komentaru o tome \u0161to ljudi postaju u ratnim vremenima. Koju stranu odaberu \u2013 kako racionaliziraju zlo. (&#8230;) Amis je pokazao da ima britak izraz i izvanredan talent za sna\u017ene, ogoljene opise koji poga\u0111aju pravo u pleksus.\u201c<br>Marthe Bijman, <em>Seven Circumstances<\/em><br><br>\u201eOvaj Amisov roman, poku\u0161aj suo\u010davanja s u\u017easima koncentracijskih logora, mo\u017eda je njegov najbolji u posljednjih \u010detvrt stolje\u0107a. Poslijeratni epilog iznimno je dirljiv, dijelovi koji opisuju \u2018tihe dje\u010dake\u2019 iz Che\u0142mna gotovo su neizdr\u017eivo tu\u017eni, a lik Szmula briljantno je prikazan \u2013 istodobno vrijedan divljenja i u\u017easa u svojoj o\u010dajni\u010dkoj borbi za pre\u017eivljavanje. (&#8230;) Ovo je roman koji \u0107e trajati.\u201c<br>Alex Preston, <em>The Guardian<\/em><br><br>\u201e&#8230; to je jedan od najdubljih, najsna\u017enijih i moralno najneodlo\u017enijih romana koje sam pro\u010ditao posljednjih godina, mjerilo onoga \u0161to ozbiljna knji\u017eevnost mo\u017ee posti\u0107i.<em> Zona interesa<\/em> je, jednostavno re\u010deno, remek-djelo.\u201c<br>Anthony Marra, <em>The San Francisco Chronicle<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIzdava\u010d tu knjigu opisuje kao ljubavnu pri\u010du smje\u0161tenu u najneromanti\u010dnije okru\u017eenje u povijesti. Zovu je i uredskom komedijom, samo \u0161to je ured \u2013 Auschwitz. No ono \u0161to doista dolazi do izra\u017eaja nije komedija, a zasigurno ni ljubav, ve\u0107 apsurdna besmislenost cijelog tog pothvata. Pitam se nije li Amisova namjera, u ovom relativno jednostavno ispripovijedanom romanu s pojedinim stvarnim likovima, upravo pokazati nemo\u0107 jezika da uop\u0107e pi\u0161e o Holokaustu.\u201c<br>Katy Guest, <em>Independent<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Martin Amis<\/strong> (1949. \u2013 2023.) britanski je romanopisac, esejist, memoarist i scenarist. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Oxfordu, predavao je kreativno pisanje te povremeno bio urednik u \u010dasopisima i novinama. Rado se bavi ekstremnim situacijama i likovima \u010dudaka, znan je po dotjeranom stilu i pribjegava elementima crne komedije i satire. Najpoznatiji su mu romani Novac (1984.) i Londonska polja (1989.). Dobio je nagradu James Tait Black Memorial za autobiografsku prozu s elementima trilera pod naslovom Iskustvo (2000.), a dvaput je bio u u\u017eem krugu za nagradu Booker, za romane Vremenska strijela (1991.) i \u017duti pas (2003.). Godine 2008. The Times ga je proglasio jednim od pedeset najve\u0107ih britanskih pisaca od 1945. naovamo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Preveo s engleskog Andy Jel\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: velja\u010da 2026.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/zona-interesa\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/zona-interesa<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":51848,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-51847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/zona.webp?fit=1600%2C2456&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51849,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51847\/revisions\/51849"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}