{"id":51792,"date":"2026-03-09T20:50:36","date_gmt":"2026-03-09T20:50:36","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51792"},"modified":"2026-03-09T20:50:36","modified_gmt":"2026-03-09T20:50:36","slug":"medunarodna-konferencija-invisible-traces-20th-century-cultural-heritage-in-danger","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51792","title":{"rendered":"Me\u0111unarodna konferencija “(In)Visible Traces \u2013 20th Century Cultural Heritage in Danger”"},"content":{"rendered":"\n

Memorijalizacija pretvara mjesta stradanja u mjesta kolektivnog sje\u0107anja, a njome se \u017eeli osigurati da se zlo\u010dini ne ponove, poruka je me\u0111unarodne konferencije (In)Visible Traces \u2013 20th Century Cultural Heritage in Danger, odr\u017eane u srijedu i \u010detvrtak u Dresdenu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cVjerujemo da je obilje\u017eavanje ovih mjesta va\u017eno kako bi ona bila prepoznata, te kako bi se dostojanstveno komemoriralo \u017ertve i pre\u017eivjele, kako Drugog svjetskog rata, tako i danas\u2026 Memorijalizacija pretvara mjesta stradanja u mjesta kolektivnog sje\u0107anja, u\u010denja i zagovaranja te osiguravanja da zlo\u010dini iz pro\u0161losti ne budu zaboravljeni, zanijekani niti ponovljeni\u201d, kazala je Documentina<\/em> povjesni\u010darka Tena Banjeglav koja se bavi naslje\u0111em rata, izgradnjom mira i kulturnom ba\u0161tinom u dru\u0161tvima koja su pretrpjela rat, na uvodnome panelu.<\/p>\n\n\n\n

Konferenciju zajedno organiziraju Documenta<\/em> i Bautzner Strasse Memorial. Projekt (In)Visible Traces zapo\u010deo je 2024., a osim navedenih, u njemu sura\u0111uju umjetni\u010dke udruge Blockfrei iz Be\u010da te Romanian Association for Contemporary Art (ARAC) iz Bukure\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

\u201cJedna nevladina udruga, dvije umjetni\u010dke i jedna memorijalna institucija odr\u017eavaju narav ovoga projekta, koji se bavi o\u010duvanjem sje\u0107anja na Hladni rat kroz iskustva civilnog dru\u0161tva, znanje o o\u010duvanju i umjetni\u010dki rad\u201d, poru\u010dio je Jurica Vitkovi\u0107 iz Documente<\/em> na uvodnome panelu.<\/p>\n\n\n\n

Paneli se odr\u017eavaju u Bautzner Strasse Memorialu, mjestu gdje su djelovali StaSi i KGB te gdje se nalazi biv\u0161i centralni sovjetski zatvor koji je djelovao od 1950. do 1953. Odavde su mnogi zatvorenici bili odvo\u017eeni u sovjetske gulage. \u201cPutem ove konferencije \u010dinimo mjesta sje\u0107anja zna\u010dajnim\u201d, istaknula je voditeljica Memoriala Uljana Sieber.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina mjesta sje\u0107anja na brutalnu povijest 20. stolje\u0107a nije integrirana u javno sje\u0107anje, istaknula je voditeljica Documente<\/em> Vesna Ter\u0161eli\u010d, koja najve\u0107im problemom smatra dekontekstualizaciju i svjedoke koji umiru. Tako\u0111er, narativi koje politika stvara i promi\u010de \u010desto su iskrivljeni i negiraju povijesne doga\u0111aje, \u0161to rezultira nacionalnim mitovima s kojima je te\u0161ko boriti se i dekonstruirati ih, kazala je.<\/p>\n\n\n\n

Hana \u0106urak, antropologinja i autorica izlo\u017ebe Vojin Baki\u0107 \u2013 Princip nade koja je otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar predstavila je tu izlo\u017ebu, isti\u010du\u0107i kao problem \u201eneutralizaciju i estetizaciju Baki\u0107eva rada, \u010dime ga se odcjepljuje od dru\u0161tvenog konteksta i iskustva iz kojega je proiza\u0161ao\u201d, misle\u0107i pritom na antifa\u0161isti\u010dku borbu i kiparevu osobnu tragediju, ubojstvo njegove \u010detvorice bra\u0107e u usta\u0161kom zatvoru koji se nalazio u podrumu bjelovarskog Muzeja.<\/p>\n\n\n\n

Na drugome panelu, Milan Rado\u0161evi\u0107 iz HAZU predstavio je inicijativu AMICA (Antifa\u0161isti\u010dki muzej, interpretacijski centar i arhiv) za uspostavu muzeja antifa\u0161izma u Istri. O radnim logorima i prisilnom radu te idejom da rad mo\u017ee ljude nau\u010diti poslu\u0161nosti govorio je Tomas Porena iz Topografia per la Storia iz Rima.<\/p>\n\n\n\n

David Gonzalez Vazquez iz European Observatory on Memories (EUROM) u Barceloni predstavio je problematiku neobilje\u017eenih mjesta sje\u0107anja na zlo\u010dine tijekom Francove diktature.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i panel predstavio je troje umjetnika: Ryts Monet, Andreja Kulun\u010di\u0107 i Patricia Morosan, s kojima je razgovor moderirala Anamarija Batista s Academy of Fine Arts u Be\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Prvi dan zaklju\u010den je tematskom \u0161etnjom Dresden under National Socialism or \u201cWe are the people\u201d Dresden Revolution Trail 1989. tijekom koje smo posjetili ran\u017eirni kolodvor Leipzig s kojega su \u017didovi deportirani u koncentracijske logore. Taj je kolodvor danas sinagoga Neustadt.<\/p>\n\n\n\n

Otvorenju konferencije je prisustvovala i Annekatrin Klepsch, zamjenica gradona\u010delnika za kulturu, znanost i turizam.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dan konferencije, u \u010detvrtak, zapo\u010deo je obilaskom socijalisti\u010dkog zatvora u podrumu gra\u0111evine, o kojemu su okupljenima govorili Nick Wetschel i Uljana Sieber iz Memorijala.<\/p>\n\n\n\n

Sudionici prvoga panela, koji se bavio izazovima vezanima uz europsko sje\u0107anje, uz moderiranje Marina Bocka iz zaklade Remembrance, Responsibility and Future (EVZ), bili su Malgorzata Pakier iz Europske mre\u017ee sje\u0107anja i solidarnosti (ENRS) koja je istaknula da je ruski napad na Ukrajinu poljuljao temelje europskog sje\u0107anja i otvorio put ka druk\u010dijim interpretacijama doga\u0111aja iz Drugog svjetskog rata. Predstavila je projekt Sound in the Silence u kojemu su u\u010denici odr\u017eali performans u zatvoru Pitesti u Bukure\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Zatim, Anna Kaminsky iz Bundesstigtung zur Aufarbeitung istaknula je da je europsko sje\u0107anje idalje podijeljeno izme\u0111u istoka i zapada zbog razli\u010ditih povijesnih iskustava, kao i \u010dinjenicu da se Europa jo\u0161 ne suo\u010dava s komunisti\u010dkim zlo\u010dinima.<\/p>\n\n\n\n

Oriol Lopez-Badell iz EUROM-a istaknuo je da je Europa izgra\u0111ena kao mirovni projekt i odgovor na iskustva rata, te da je mir u njezinim temeljima. Kada su se zemlje isto\u010dne Europe i Hrvatska priklju\u010dile Europskoj uniji, sukob izme\u0111u razli\u010ditih narativa dodatno se poja\u010dao. Konsenzus o odgovornosti za Holokaust bio je donekle neprihva\u0107en kod onih koji su donedavno bili kolaboratori nacista i fa\u0161ista.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dni panel bavio se temom strategija i preporuka za promicanje za\u0161tite kulturne ba\u0161tine u opasnosti. Gilly Carr iz radne skupine Me\u0111unarodnog saveza za sje\u0107anje na holokaust (IHRA), koji broji 35 zemalja \u010dlanica, predstavila je Povelju za o\u010duvanje mjesta sje\u0107anja u sklopu koje su sistematizirane ugroze mjestima sje\u0107anja i spomenicima, kao i dobre prakse u nastojanju da se ta mjesta za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

Vesna Marjanovi\u0107, glavna tajnica u Europa Nostra Serbia, paneruopskoj organizaciji koja djeluje u vi\u0161e od 40 zemalja promoviraju\u0107i izvrsnost te za\u0161titu ugro\u017eene kulturne ba\u0161tine uz poticanje anga\u017emana gra\u0111ana. Njezin poseban interes je i transgeneracijska trauma izazvana ratnim zbivanjima u 20 stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Bruno Boyer iz pari\u0161kog Memorial de la Shoah poru\u010dio je da je za borbu protiv budu\u0107ih ratova bitno vjerovati u vlastito (europsko) povijesno naslje\u0111e, i ne davati prostora revizionizmu i iskrivljavanju povijesnih \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dan zavr\u0161en je obilaskom stalnog postava Bautzner Strasse Memoriala uz kustosko vodstvo Franza-Josepha Hillea.<\/p>\n\n\n\n

Svi sudionici konferencije nastavit \u0107e suradnju u za\u0161titi ugro\u017eene europske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Documenta<\/em> \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Konferencija (In)Visible Traces: Memorijalizacija poma\u017ee da se zlo\u010dini ne ponove<\/a><\/blockquote>